Naplata odštete po više polica

[amoretto]

Pozdrav, zanima me, ukoliko imam dvije ili više polica osiguranja koje pokrivaju iste štetne događaje, mogu li po svakoj polici tražiti naplatu štete? Npr. kupim dvije police auto kaska jer jednostavno mogu ili imam izljev u stanu i štetu na parketu, a jednu policu ima zgrada koja to pokriva, a drugu imam ja jer sam osigurao stan u svom aranžmanu.

[virtalni]

prije 1 sat, amoretto je napisao:

mogu li po svakoj polici tražiti naplatu štete?

Ne

[Ruby_Danderfluff]

Mislim da se po takvim policama isplaćuje samo stvarna materijalna šteta, jedino ne znam na koji način se utvrđuje da već niste izvršili isplatu kod drugog osiguravajućeg društva jer koliko znam, osiguravajuća društva ne dijele među sobom podatke o klijentima po dobrovoljnim osiguranjima.

[amoretto]

, virtalni je napisao:

Ne

Na temelju kojeg članka, kojeg zakona?

[condit]

prije 8 sati , amoretto je napisao:

Na temelju kojeg članka, kojeg zakona?

Mislim da će takva odredba prije biti dio Općih uvjeta i svih drugih dijelova Ugovora na koje pristaje ugovaratelj ili korisnik osiguranja.

 

Ruby je napisao/la da se "isplaćuje samo stvarna materijalna šteta", koju osiguravajuće društvo svakako provjeri prije isplate osigurnine, a dvostruko popravljanje/naknada iste štete je zabranjeno ZOO-om.

 

[virtalni]

Zakon o obveznim odnosima, članak 958

[Matrix]

Svrha naknade materijalne štete je uspostavljanje prijašnjeg stanja i svako više davanje u imovinu oštećenika predstavlja stjecanje bez osnova.

[amoretto]

Zanimljivo kako se osiguravatelji ne ustručavaju dvostruko osiguravati. Npr. unatoč tome što je opće poznata činjenica, a nisam siguran nalaže li i zakon to da se sve stambene zgrade osiguravaju putem upravitelja od osnovnih rizika požara poplave itd. i dalje kod davanja kredita pri čemu je se nekretnina stavlja u zalog banke traže policu osiguranja te nekretnine. Pri tome ne upozoravaju tražitelja kredita da takva polica vjerojatno već postoji.

 

Dakle love u mutnome. Naravno bitno je za napomenuti da ovu spomenutu opće poznatu činjenicu znaju ljudi iz struke, banke i osiguravatelji (njihove tvrtke kćeri) i npr. upravitelji, no to ne vrijedi za prosječnog korisnika kredita. Prosječna osoba jedva zna ime upravitelja stambene zgrade, a kamoli da je zgrada osigurana i da mu ne treba dodatno osiguranje ako je već osigurana.

[Ruby_Danderfluff]

Posebno napominjem da treba razlikovati osiguranje kuće (građevinska vrijednost, zidovi, krovište) od osiguranja kućanstva, odnosno predmeta kućanstva. Neću tvrditi, ali predmnijevam da su zgrade osigurane kroz osiguranje kuće, a banke traže osiguranje kućanstva, pa onda to nije isti osigurani predmet.