Zračni prostor tuđe nekretnine

[vrtzio]

Pozdrav svima, imam sljedeću situaciju: kuća je izgrađena (s tlom spojena) 100% na mojoj parceli, ali viseći balkoni jednim manjim dijelom ulaze u zračni prostor susjedne parcele (koja je u vlasništvu lokalne samouprave). Kakav je status tih balkona? Smatra li se da su balkoni izgrađeni i na toj susjednoj parceli, iako nisu s tlom spojeni na toj susjednoj parceli? Gradnja je dovršena prije donošenja ZV-a i nitko se nije protivio gradnji, ako je to možda bitno za ovaj slučaj. Mislim da zakonodavac nije baš najbolje definirao ovakve situacije.

Nisam siguran na koji način regulirati imovinsko-pravni odnos, a to mi je važno zbog ishođenja lokacijske dozvole i upisa u katastar.

[Spitfire]

prije 1 sat, vrtzio je napisao:

Mislim da zakonodavac nije baš najbolje definirao ovakve situacije.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl.155

[vrtzio]

Malo je složenije od toga, složit ćete se. Prije svega, mislim da je u ovom slučaju važeć ZOVO.

[Spitfire]

Ne vidim zašto bi bilo složenije. Pojednostavljeno, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop. Građevinski sklop je mjesto na kojem su izvedeni građevinski radovi i upotrijebljen građevinski proizvod. Prema tome je balkon dio građevine koja je povezana s tlom. Ne mora on sam biti povezan s tlom da bi se smatralo da je prekoračena međa građenjem. Isti vam je slučaj i s krovnom strehom.

Nadalje, zašto bi bio mjerodavan ZOVO kada ga Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stavlja van snage a ni u jednoj članku u prijelaznim i završnim odredbama na ovu tematiku ne govori da bi se takove odredbe imale prosuđivati prema prijašnjem zakonu.

No, ako ćemo se uhvatiti ZOVO, isti u svojim odredbama nije imao odredbe o prekoračenju međe građenjem (kao što je ugrađeno u ZVDSP prema uzoru na švicarsko pravo) nego su se primjenjivale opće odredbe o građenju na tuđem zemljištu. Pa je tako jedna od formulacija tih odredbi o građenju na tuđem i eventualnom stjecanju vlasništva bila "osoba koja može biti nosioc prava vlasništva", što je napravljeno zato da bi se iz toga isključile društvene pravne osobe jer one nisu bile nosioci vlasništva nego titulari korištenja, upravljanja i raspolaganja koja su im bila dodjeljena iz društvene imovine. Tako se prema ZOVO kao objekt građenja na tuđem moglo pojaviti samo zemljište na kojem drugi ima pravo vlasništva, što je isključivalo zemljišta u društvenom vlasništvu. I te odredbe su proizlazile iz odredbi čl.2 ZOVO prema kojima "pravo vlasništva ne može postojati na stvarima u društvenom vlasništvu" s čime je isključeno poštenje i nepoštenje graditelja prema kojima su se prosuđvalo eventualno stjecanje vlasništva nad takovim zemljištem.