Jump to content

Kako u stvarnosti do svoje trećine dvorišta?


Mrkvomir

Preporučene objave

Pozdrav svima, molio bih ako mi netko može odgovoriti na osnovu opisa situacije na zemljištu.  

Vlasnik sam kuće koja je zapravo u nizu, prethodno su na tom  mjestu bile 4 manje kućice, zapravo 4 konobe u nizu, nazovimo ih brojevima 1,2,3 i 4. Ja sam svoju (broj 2, moje vlasništvo 1/1) adaptirao i podignuo kat, legalizirao svoj objekt, jednako kao i susjedi do mene, dakle broj 3 (njihova kuća je upisana kao suvlasništo, 4 suvlasnika ukupno, nisam siguran za njihovu legalizaciju, ali mislim da ovdje nije niti važna). Kuća broj 1 je davnih dana adaptirana i niža za etažu (također je upisana kao suvlasništvo), dok je „kuća“ broj 4 jedina ostala u izvornom stanju kao konoba, iako danas jako zapuštena i de facto nenastanjiva (urušeni krov, praktički ruševima), ali također je u suvlasništvu.

Kuće broj 2 (moja) i susjed broj 3 se jedine redovito koriste kao vikend kuće, dok suvlasnici kuću broj 1 jako rijetko obilaze i dosta je zapuštena, čujem da je to jer su „u međusobnom  sporu oko vlasništva“, derutna kuća broj 4 (iako piše suvlasništvo u katastru), navodno ima vlasnicu koja živi u Crnoj Gori (upisana je kao jedan od navedenih suvlasnika).

Problem je dvorište. Ono je u stvarnosti fizički podijeljeno, znači međusobno nas odjeljuju zidovi, tako da svaka od tih kućica u nizu ima svoj "pripadajući" dio dvorišta kojim ima izlaz na put, tj. pristup kući. Kako su ti zidovi nastajali i tko je dogovarao da budu baš tako izgrađeni, ne znam, tako sam zatekao stanje (riječ je o nasljedstvu, dakle ne o kupnji!). Dvorište se u katastru vodi, međutim, kao samo jedna parcela (nazovimo je br. 5) koja je u suvlasništvu, u podacima katastra piše da je površima dvorišta 122 m2 (koliko je u stvarnosti ne znam, može biti više ili manje).

Problem je što prema tom katastru kao i prema mom posjedovnom listu meni pripada 4/12 dvorišta, jednom suvlasniku također 4/12, a svim ostalim suvlasnicima (njih ukupno 4) po 1/12.  Prema tome bi meni pripadala zapravo jedna trećina dvorišta, odnosno 40,6 m2. U stvarnosti, moj dio dvorišta ima dvadesetak m2 (jednako kao i kod susjeda br. 2, najmanji dio dvorišta ima ruševna kuća br. 4, jedino kuća br.1 u stvarnosti ima po mojoj procjeni barem dvostruko veće ograđeno dvorište.

Da li postoji pravna mogućnost da u stvarnosti provedem ono što piše u katastru (ovdje naime ne postoje zemljišne knjige)?

Mislio sam angažirati geodeta da izađe na teren i napravi elaborat stvarnog stanja. A zatim putem geodeta (i/ili odvjetnika?) uputiti isti drugim suvlasnicima dvorišta na uvid, te potom zahtijevati svoj dio dvorišta (pretpostavljam tužbom prema ostalima)?

S time da je jedini dio dvorišta iz kojeg bi se potencijalno mogao „namiriti“ dio dvorišta kuće 1 (susjed na broju 3, dakle s druge strane ima u dvorištu podignut manji objekat (ljetnu kuhinjicu) uz sami zid. Ako je tako, ostalim susjedima - suvlasnicima bi bilo ostavljeno da se oko toga dogovore.

Zaista zapetljana situacija, no kako se radi o malim površinama gdje je zaista važan skoro pa svaki kvadratni centimetar, zanima me da je je ovo što sam opisao izvodivo u praksi?

Unaprijed hvala na strpljenju potrebnom za čitanje posta kao i odgovoru.

uređeno: od Mrkvomir
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Što god probali napraviti s geodetom u smislu ostvarivanja vlasništva (pracelacijski elaborat uz Ugovor o diobi zemljišta) sumnjam da bi prošlo u postupku eventualne parcealcije poradi veličine čestice. Ono što možete napraviti s njim je skica kojom bi se uz nekakv sporazum (ugovor ili kako ga već nazvali) sa ostalima suvlasnicima točno odredili način i veličinu korištenja svojih suvlasničkih omjera.

U smislu prvoga dijela odgovora, niste precizirali u kojem su statusu građevine, imaju česticu zgrade ili su i one u suvlasništvu na jednoj čestici, pa bi se eventualno tu nešto moglo učiniti odvajanjem i pripajanjem, u bit stvaranje 4 zaseben čestice sa građevinom i dvorištem. No, tu vas čeka puno više posla ovl.geodeta što povečava i troškove, kao i natezanje oko pristanka i suglasnosti svih suvlasnika oko takove podjele.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam puno na odgovoru!

 

Građevine jesu u statusu zgrade, znači piše uz broj svake čestice (za kuće 1,2,3 i 4) *zgr., i svaka od njih (osim moje (br.2) je u suvlasništvu više suvlasnika). Jedino je moja kuća u vlasništvu1/1.

Tako da u biti već jesu 4 zasebne čestice sa dvorištem koje je zavedeno kao posebna čestica sa različitim suvlasničkim udjelima (prema katastru i mom Rješenju o nasljeđivanju pripadala bi mi trećina te dvorišne čestice, no u stvarnosti jer to bitno manje, cca polovica te površine!). 

 

prije 15 sati , Spitfire je napisao:

Što god probali napraviti s geodetom u smislu ostvarivanja vlasništva (pracelacijski elaborat uz Ugovor o diobi zemljišta) sumnjam da bi prošlo u postupku eventualne parcealcije poradi veličine čestice. Ono što možete napraviti s njim je skica kojom bi se uz nekakv sporazum (ugovor ili kako ga već nazvali) sa ostalima suvlasnicima točno odredili način i veličinu korištenja svojih suvlasničkih omjera.

Ono što me zanima, jer jesam spreman angažirati geodeta radi parcelacijskog elaborata i Ugovora o diobi vlasništva, koji bi predočio ostalim suvlasnicima radi eventualnog prihvaćanja istoga, da li imam pravo, odnosno uporište u nekom zakonu za provedbu toga? 

Jer ukoliko ostali ne bi pristali, bio bih spreman ići i na tužbu drugih suvlasnika (ili sličan sudski postupak), pa ma koliko to trajalo (pitanje troška mi nije toliko presudno važno).

Zato me zanima da li imam uporište u nekom zakonu na koji se mogu pozvati kod sastavljanja sporazuma / ugovora sa suvlasnicima ili pak kod potencijalne tužbe? Jer je moj dio dvorišta u stvarnosti za pola manji nego što mi pripada po zapisanom u katastarskim podacima.

Znam da se radi o maloj čestici, no ne znam zbog čega ne bi prošla eventualna parcelacija? Postoji li neka definirana najmanja veličina čestice koja je potrebna za takvu parcelaciju?

Još jednom puno hvala na odgovoru!

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 3 sati , Mrkvomir je napisao:

Ono što me zanima, jer jesam spreman angažirati geodeta radi parcelacijskog elaborata i Ugovora o diobi vlasništva, koji bi predočio ostalim suvlasnicima radi eventualnog prihvaćanja istoga, da li imam pravo, odnosno uporište u nekom zakonu za provedbu toga? 

Naravno, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nudi mogučnost sporazuma suvlasnika, no kao što napisah takav sporazum bi samo određivao način korištenja predmetne čestice, ne bi služio za eventualnu parcelaciju.

Isto tako i za drugi dio odgovora sa Ugovorom o diobi vlasništva, jer u biti koliko se i kako može parcelirati određuju prostorni planovi podredno izvedeni iz Zakona o prostornom uređenju i čl.160.

No, isto tako Zakon o prostornom uređenju nudi i mogučnost parcelacije neizgrađenog građevinskog zemljišta (recimo da je čestica dvorišta takova, znaći u građevinskom područuju određenim pp) na osnovu sudske odluke. Pa bi tako mogli u izvanparničnom postupku tražiti razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom. Ako se u tome postupku utvrdi da je takova dioba moguća, donosi se odluka o tome. Doduše takova odluka je neprovediva u zemljišnm knjigama ali je osnov za izradu pracelacijskog elaborata i prijavnog lista koji bi služili za formiranje novih čestica u katastru i upisu u zemljišne knjige.

Ovaj dio odgovora,

prije 19 sati , Spitfire je napisao:

pa bi se eventualno tu nešto moglo učiniti odvajanjem i pripajanjem, u bit stvaranje 4 zaseben čestice sa građevinom i dvorištem. No, tu vas čeka puno više posla ovl.geodeta što povečava i troškove, kao i natezanje oko pristanka i suglasnosti svih suvlasnika oko takove podjele.

je i išao u tome smjeru, gdje je u izvanparaničnom postupku sporazum moguć i dopušten, u kojem slučaju bi već postojao Ugovor o diobi i parcelacijski elaborat te bi sudu bilo jednostavnije i brže donijeti odluku. Ali kao što rekoh uglavnom natezanje sa suvlasnicima oko suglasnosti ne urodi plodom. Pa bi se tu radilo o drugom dijelu sudske prakse koja dopušta da se suvlasnička zajednica razvrgne i bez Ugovora, elaborata i prijavnog lista, na osnovu mišljenja geodetskog vještaka na način da se u nalazu istoga označe dvije ili više površina slovima te različitim bojama te se shodno tome donese odluka kome što pripada. Kao što na pomenuh, takova odluka je neprovediva u ZK ali služi kao osnova za izradu parcelacije temeljem čl.161 st.1 tč.3 Zakona o prostornom uređenju

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija