Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

Rega Katalenić

Nasljeđivanje izvanbračnog druga

Preporučene objave

Nakon majčine smrti brat i ja nasljeđujemo svatko po pola kuće. Ja živim sa ženom i dvoje djece. Ulažemo u održavanje i obnavljanje kuće i okućnice. Brat je u vezi sa ženom, udovicom 25 godina. Ona nije prijavljena na našoj adresi, već dolazi samo na spavanje. Ona ima svoju mirovinu ali njome pomaže svoju djecu i unuke. U našu kuću u 25 godina nije donijela ništa niti brine o kući. U obnovi kuće ne žele sudjelovati jer "njima je dobro kako je". Molim Vas da mi odgovorite. U slučaju da se bratu nešto desi, ima li ona (ili njezini nasljednici) kakvo pravo nasljeđivanja u njegovoj polovici kuće? Hvala.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 11 minuta, Rega Katalenić je napisao:

U slučaju da se bratu nešto desi, ima li ona (ili njezini nasljednici) kakvo pravo nasljeđivanja u njegovoj polovici kuće?

Ukoliko je sa vašim bratom u izvanbračnoj zajednici vrijede sljedeće odredbe Zakona o nasljeđivanju.

IMG_20180927_145608_272.jpg

IMG_20180927_145508_703.jpg

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
objavljeno (uređeno)

Zanimljivo pitanje, neki od Zakona izvanbračnu zajednicu priznaju samo ako su izvanbračni partneri živjeli (bili prijavljeni) na istoj adresi, dok u nekim slučajevima nije potrebito da obadvoje budu prijavljeni na istoj adresi, već samo da su ispunjeni uvjeti za priznavanje izvanbračne zajednice, sve Vam je to od slučaja do slučaja...već smo u jednoj od tema raspravljali o tome...

Po meni bi trebali biti prijavljeni na istoj adresi, jer i sami korijen riječi zajednice bi upućivao na zajednički život, no kažem, ima Zakona koji priznaju izvanbračnu zajednicu, a ne traže da budu prijavljeni na istoj adresi da bi ista postajala ili je postajala...

Uređeno od Željac047

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 2 sati , Rega Katalenić je napisao:

Onda da produbim pitanje. Da li se smatra izvanbračnom zajednicom ako muškarac i žena ne žive na istoj adresi bez obzira na duljinu trajanja veze?

"Okolnost što su stranke stanovale odvojeno, uz činjenicu da je do toga došlo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upućuje na postojanje prekida bračne zajednice"

(Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. ožujka 1992) 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Da, ovo pitanje ima zagovornike oba razmišljanja. Matrix je dao dobru poveznicu, ali bih ipak napomenuo da postoji razlika između braka i IB zajednice, stoga ću dati dvije "friškije" sentence, koje se tiču baš IB zajednice -

1. ŽS Varaždin, Gž.3072/12-2 od 09. srpnja 2013.

"Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud utvrđuje da su parnične stranke u kritičnom razdoblju od 1999. do 2008. godine bile u izvanbračnoj vezi, te su se intenzivno družile, odlazile na zajedničke proslave rođendana, zajednička ljetovanja, no, zaključuje da tužiteljica nije dokazala da bi s tuženikom zasnovala zajednicu života u smislu zajedničkog stanovanja, prehranjivanja i vođenja zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i sl., a koja bi predstavljala izvanbračnu zajednicu, slijedom čega joj ne pripada pravo na polovicu nekretnina koje su nesporno stečene tijekom trajanja izvanbračne veze sa tuženikom."

2. VSRH, Rev-1038/2006-2 od 28. ožujka 2007.

"...zajednica koju su imale stranke nema bitnih elemenata izvanbračne zajednice [...] druženje i višegodišnje hodanje stranaka, boravci tuženice u radionici tužitelja, pa čak i u situaciji da je tuženica u više navrata pomagala tužitelju u radu, posjeti tužitelja tuženoj i njezinoj majci, činjenica da je tužitelj znao i prespavati kod tuženice kad u stanu nije bilo njezine majke, nisu elementi na temelju kojih se može zaključiti, da je riječ o izvanbračnoj zajednici. Stranke nisu, dakle zasnovale zajednicu života u smislu zajedničkog stanovanja, ishrane, vođenja zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i slično..."

 

Osobno, smatram da za IB zajednicu, u pravilu, uvijek treba postojati i zajednički život, iako smatram da bi bila moguća i iznimka, koju će, vjerujem (ako već nije) iznjedriti sudska praksa.

 

Koga više zanima o ovoj materiji, može pogledati u zanimljivom radu ovdje.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×