Rega Katalenić objavljeno: 27. rujan 2018. Dijeli objavljeno: 27. rujan 2018. Nakon majčine smrti brat i ja nasljeđujemo svatko po pola kuće. Ja živim sa ženom i dvoje djece. Ulažemo u održavanje i obnavljanje kuće i okućnice. Brat je u vezi sa ženom, udovicom 25 godina. Ona nije prijavljena na našoj adresi, već dolazi samo na spavanje. Ona ima svoju mirovinu ali njome pomaže svoju djecu i unuke. U našu kuću u 25 godina nije donijela ništa niti brine o kući. U obnovi kuće ne žele sudjelovati jer "njima je dobro kako je". Molim Vas da mi odgovorite. U slučaju da se bratu nešto desi, ima li ona (ili njezini nasljednici) kakvo pravo nasljeđivanja u njegovoj polovici kuće? Hvala. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 27. rujan 2018. Dijeli odgovoreno: 27. rujan 2018. Prije 11 minuta, Rega Katalenić je napisao: U slučaju da se bratu nešto desi, ima li ona (ili njezini nasljednici) kakvo pravo nasljeđivanja u njegovoj polovici kuće? Ukoliko je sa vašim bratom u izvanbračnoj zajednici vrijede sljedeće odredbe Zakona o nasljeđivanju. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Rega Katalenić odgovoreno: 29. rujan 2018. Autor Dijeli odgovoreno: 29. rujan 2018. Onda da produbim pitanje. Da li se smatra izvanbračnom zajednicom ako muškarac i žena ne žive na istoj adresi bez obzira na duljinu trajanja veze? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 29. rujan 2018. Dijeli odgovoreno: 29. rujan 2018. (uređeno) Zanimljivo pitanje, neki od Zakona izvanbračnu zajednicu priznaju samo ako su izvanbračni partneri živjeli (bili prijavljeni) na istoj adresi, dok u nekim slučajevima nije potrebito da obadvoje budu prijavljeni na istoj adresi, već samo da su ispunjeni uvjeti za priznavanje izvanbračne zajednice, sve Vam je to od slučaja do slučaja...već smo u jednoj od tema raspravljali o tome... Po meni bi trebali biti prijavljeni na istoj adresi, jer i sami korijen riječi zajednice bi upućivao na zajednički život, no kažem, ima Zakona koji priznaju izvanbračnu zajednicu, a ne traže da budu prijavljeni na istoj adresi da bi ista postajala ili je postajala... uređeno: 29. rujan 2018. od Željac047 čudo 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 29. rujan 2018. Dijeli odgovoreno: 29. rujan 2018. prije 2 sati , Rega Katalenić je napisao: Onda da produbim pitanje. Da li se smatra izvanbračnom zajednicom ako muškarac i žena ne žive na istoj adresi bez obzira na duljinu trajanja veze? "Okolnost što su stranke stanovale odvojeno, uz činjenicu da je do toga došlo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upućuje na postojanje prekida bračne zajednice" (Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. ožujka 1992) čudo 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 30. rujan 2018. Dijeli odgovoreno: 30. rujan 2018. Da, ovo pitanje ima zagovornike oba razmišljanja. Matrix je dao dobru poveznicu, ali bih ipak napomenuo da postoji razlika između braka i IB zajednice, stoga ću dati dvije "friškije" sentence, koje se tiču baš IB zajednice - 1. ŽS Varaždin, Gž.3072/12-2 od 09. srpnja 2013. "Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud utvrđuje da su parnične stranke u kritičnom razdoblju od 1999. do 2008. godine bile u izvanbračnoj vezi, te su se intenzivno družile, odlazile na zajedničke proslave rođendana, zajednička ljetovanja, no, zaključuje da tužiteljica nije dokazala da bi s tuženikom zasnovala zajednicu života u smislu zajedničkog stanovanja, prehranjivanja i vođenja zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i sl., a koja bi predstavljala izvanbračnu zajednicu, slijedom čega joj ne pripada pravo na polovicu nekretnina koje su nesporno stečene tijekom trajanja izvanbračne veze sa tuženikom." 2. VSRH, Rev-1038/2006-2 od 28. ožujka 2007. "...zajednica koju su imale stranke nema bitnih elemenata izvanbračne zajednice [...] druženje i višegodišnje hodanje stranaka, boravci tuženice u radionici tužitelja, pa čak i u situaciji da je tuženica u više navrata pomagala tužitelju u radu, posjeti tužitelja tuženoj i njezinoj majci, činjenica da je tužitelj znao i prespavati kod tuženice kad u stanu nije bilo njezine majke, nisu elementi na temelju kojih se može zaključiti, da je riječ o izvanbračnoj zajednici. Stranke nisu, dakle zasnovale zajednicu života u smislu zajedničkog stanovanja, ishrane, vođenja zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i slično..." Osobno, smatram da za IB zajednicu, u pravilu, uvijek treba postojati i zajednički život, iako smatram da bi bila moguća i iznimka, koju će, vjerujem (ako već nije) iznjedriti sudska praksa. Koga više zanima o ovoj materiji, može pogledati u zanimljivom radu ovdje. Matrix 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.