Jump to content

Značenje u postupku


Wanksta

Preporučene objave

Ponukan odgovorima u ovršnim postupcima ovaj podforum mi izgleda najbliži mojem nastojanju u prikazivanju da većina ovršnih postupaka ne služe svrsi naplate nego još većem (nenaplativom) zaduživanju.

Moderator je slobodan ga premjestiti ili izbrisati.

Pojam dužnik je osoba koja koristi neku uslugu i za to bez problema uplaćuje novac.

Pojam ovrsenik je osoba koja je koristila neku uslugu, ali se bahati i neće isplatiti dug, nego ga zakon prisili da se dug naplati.

Obično bez problema i u roku od par mjeseci.

Kod nas, dužnik postaje bez problema svatko, što je izričit problem provjere vjerovnika, i kad nastupi problem naplate, zakon dužnika "prekrsti" u pojam  ovršenik.

Ali, to nije ovrsenik koji neće platiti dug pa ga zakon prisili da se vjerovnik naplati, kako bi trebalo biti, nego ovršenik koji nema sredstava i vjerovnik/ovrhovoditelj se doslovno iživljavaju nad njim sve većim dugom a znaju ili su zakonski trebali znati stanje budućeg dužnika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svakako da dio odgovornosti leži na vjerovniku, no ne slažem se da iz nekog posebnog propisa proizlazi zakonska obveza vjerovnika da "zna" stanje budućeg dužnika, bilo lošije, bilo bolje. Koliko se te stvari mogu predvidjeti uopće, čak i ako ste banka, osiguravajuće društvo ili teleoperater sa svim svojim čudesnim moćima ocjenjivanja rizika (aktuari kod osiguratelja i slično), s obzirom da se nesretni događaji poput gubitka posla, zdravlja ili života događaju obično bez najave i iznenada...Naravno, treba spriječiti i to da se vjerovnik neosnovano bogati na zakašnjenju izazvanom tuđom nesrećom, no to vjerujem da možemo postići tek uvođenjem instituta apsolutne zastare, koji će kod nas definitivno još i umanjiti disciplinu dužnika, odnosno boljom primjenom osobnog bankrota.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U redu, ali koji vjerovnik je do sada (prateći ovaj forum) i takve probleme uživo,  izjavio: " da, dio odgovornosti leži i na meni i ja sam kriv za nenaplativost dugovanja. Nisam provjeravao ništa, olako sam dao proizvod, novac."

To se prvo kosi sa zakonima o sprečavanju štete, načelu poštenja i savjesnosti, sklapanju ugovora a štoviše i osiguranja koji osiguravaju kredite bez ikakve provjere dužnika, a znamo da je osiguranje u tom slučaju ništetno jer loše stanje dužnika prikazuje veliki loš rizik koji se ne osigurava.

Na forumu čitam mnogo slučajeva da je dužnik platio ratu, dvije kredita i više ne može. Koja je to procjena vjerovnika ? 

Nenaplativost ovršnih postupaka samo prikazuje i dokazuje insolventnost dužnika, ako to nije bio par mjeseci prije podizanja kredita, postao je to tim pravnim poslom, dali vjerovnik imalo prihvaća odgovornost ? Ne.

Mogu i ja dijeliti novac okolo bez ikakve provjere, a u slučaju neplaćanja, tužiti ću dužnika a sud bi trebao stati na moju stranu ? I time imati troduplu cifru za naplatiti. Ne mogu, jer sud će reći tko vam je kriv, morali ste vidjeti da on/ona nema ništa.

Država stvara zakone koji ne štite ljude, pogotovo u ovršnim postupcima koji bi trebali zapravo uz priznanje odgovornosti vjerovnika, biti rješivi i plativi.

 

Pošto sam otvorio temu, osjećam se slobodnim dalje se nadovezati na nju.

Prezadužene osobe koje su pod blokadom, ovrhom koja je dakle nenaplativa su insolventne i svako odobrenje kredita i nuđenje raznih financijskih savjeta od tih ureda vodi samo u daljnje probleme i veće dugove što je i svrha tih ureda.

Kredit bez uvida u stanje dužnika i pokrivanje dugovanja nisu zakoniti poslovi jer se iznos ne isplaćuje po ugovoru o kreditu nego mimo njega.

Da li bi vi posudili novac osobi koja je prezadužena i pokrili njezin dug, ako u svemu tome ne vidite korist i višestruku dobit ?

Da je tako onda bi ovaj forum bio suvišan jer bi svi dužnici riješili preko tih ureda svoje financijske probleme, a vidimo da nije tako.

Vi ste sebi, uz pravne savjete drugdje i na ovom forumu, najbolji financijski savjetnik.

Da su vas banke, njihovi financijski savjetnici i uredi pravilno savjetovali nebi ( zajedno samnom) bili ovdje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Slažem se s Ruby u većini, jedino bih dodao praksu pojedinih teleoperatera, koji prilikom zaključivanja ugovora sa svojim korisnicima, ponekad ne vrše apsolutno nikakvu provjeru istih (jasno, sve u svrhu generiranja profita), pa tako znadem za slučaj gdje je muška osoba sa ženskom osobnom iskaznicom, bez problema sklopila više pretplatničkih ugovora, a kasnije, nakon dvije godine, kada je sve došlo na naplatu njoj, imala strahovitih problema da se to makne. Potrošila vrijeme, novac i živce za nešto što se nije smjelo desiti na prvom mjestu.

U tom smislu, smatram da bi zakon morao propisati rigorozne sankcije za takvu vrstu slučajeva, da i vjerovnici shvate da i za njih vrijede ista pravila odgovornosti.

Naravno, ovo su izolirani slučajevi (ne pravilo), ali ipak su vrijedni da ih se spomene, jer ih zna biti podosta.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

gdje je tu odgovornost dužnika,

Dužnik se postaje tek kad ga vjerovnik zaduži.

Osoba koja recimo pita za kredit nije financijski pismena da bi znala pravila i značenje npr.kreditne sposobnosti, ali ima kao slobodni građanin pravo otići u banku i postaviti upit o kreditu.

Na banci je da ispita rizik po načelu dobrog domaćina i ostalim zakonima o prihvatu istog u pravni posao.

 

, Ruby_Danderfluff je napisao:

gdje je tu odgovornost dužnika,

A da ima prezaduženih koji bi se i dalje raznim ponudama kreditnih institucija/banaka zaduživali, to ste u pravu. Većinom to i uspijevaju, svjesno ulaze u još veći dug sa po nekoliko ovrha. 

 

Upravo čitam da se vodi postupak protiv jedne od najvećih švicarskih banaka jer je prikazala poreznim ustanovama krive podatke time pogodujući pojedinim klijentima u (ne) plaćanju poreza povezano kao i u dobivanju dobiti u milijardama franaka pranjem novca kriminalnog miljea. 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

HSBC je isto poznat gdje dileri (kuriri) donose gotovinu na šalter banke u milijunskim iznosima (bio dokumentarac na TV), a bivši citibank sada citigrouop je uredno imao klijente optužene za terorizam...

Želim prikazati koliko banke poštuju zakone.

 

Jeste li pročitali tko radi na prijedlozima novog ovršnog zakona ?

Udruga blokirani tvrde da je jedno poznato odvjetničko društvo mail sa prijedlozima poslalo njima, valjda zabunom, umjesto ministarstvu pravosuđa a to odvjetničko društvo uopće ne sudjeluje u izradi novog ovršnog zakona.

 

 

uređeno: od Wanksta
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Znači opet je sve u službi kapitala, još veće zarade na ovrhama nauštrb malih potrošača jer to poznato odvjetničko društvo uopće nije u radnoj skupini za novi ovršni zakon pa možemo pretpostaviti o kakvim je predlošcima zakona riječ upućenih ministarstvu pravosuđa.

 

, Ruby_Danderfluff je napisao:

u radnoj skupini sudjeluje odvjetnik koji radi u tom odvjetničkom uredu,

Jeli predložio neki povoljan zakon za ovršene ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

radne skupine su sastavljene od različitih interesa i lobija, i blokirani imaju svoje lobiste koji guraju njihove interese...

 

, Borbena7 je napisao:

Još kad vidite konačni prijedlog zakona.

Zakon, koliko pratim, će biti da se potrošač čim prije napravi dužnikom i zarobi ovršnim postupcima na kojem će se još više zarađivati u milijunskim iznosima a sve to ne u svrhu rješavanja duga.

Bilo bi pravilno definirati pojmove, dužnik i ovršenik.

 

Pod pojmom ovrsenik je osoba kako sam naveo u prethodnom postu, npr. mogu navesti moj osobni primjer.

Imao sam Fiat Tipo 2.0 16v osiguran u N.Versicherungu kod kojeg sam prilikom zaključivanja ugovora naveo da u zadnje dvije godine nisam imao štete.

I tako, vozim ja Tipa, ganjam se na autobahnu Minhen-Lindau iza Passata TDI-a, kad ono sleti mi kamenčić u staklo i staklo dobije pukotinu.

Sve ja to uredno prijavim Versicherungu preko Fiat vertretunga i meni osiguranje dade dozvolu za promjenu stakla.

Nakon par mjeseci dobijem otkaz od osiguranja i račun da moram platiti staklo natrag jer prilikom zaključivanja ugovora sam naveo da nisam imao štetu, a imao sam štetu točno prije godinu dana i 360 dana. 

Naravno, bio sam revoltiran jer bi po tome pričekao tih 5 dana pa bi uistinu bilo, da nisam imao štetu unatrag dvije godine i  n i s a m  h t i o  p l a t i t i  taj račun.

Znači, pravo je bilo na strani osiguranja, ali ja taj račun nisam htio platiti niti nakon opomene.

Kupio sam si drugi auto 75 alfu America, ali ga nisam mogao nigdje osigurati jer sam predstavljao jako loš rizik (šteta, netočni podaci ) i nijedno osiguranje me nije htjelo.

Sve dok nisam dobio poziv za mirovni sud da platim staklo od Fiat tipa natrag.

Upravo sam došao sa izleta u Engleskoj kad mi je stigla obavijest i ja sam na mirovnom sudu rekao da ja taj račun neću platiti.

Onda su mi poslali "Betreibung" ili nešto slično ovrsi i postao sam ovrsenik kod kojeg su se sredstva prisilno naplatila. Naravno odmah u istom mjesecu je naplaćeno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 3 sati , Borbena7 je napisao:

Još kad vidite konačni prijedlog zakona. Nešto posve novo. Nikakve sličnosti sa sadašnjim, a ni sa starim zakonom. Bit će veselo.

Veselim se unaprijed.

prije 1 sat, Wanksta je napisao:

Pod pojmom ovrsenik je osoba kako sam naveo u prethodnom postu, npr. mogu navesti moj osobni primjer.

Imao sam Fiat Tipo 2.0 16v osiguran u N.Versicherungu kod kojeg sam prilikom zaključivanja ugovora naveo da u zadnje dvije godine nisam imao štete.

I tako, vozim ja Tipa, ganjam se na autobahnu Minhen-Lindau iza Passata TDI-a, kad ono sleti mi kamenčić u staklo i staklo dobije pukotinu.

Sve ja to uredno prijavim Versicherungu preko Fiat vertretunga i meni osiguranje dade dozvolu za promjenu stakla.

Nakon par mjeseci dobijem otkaz od osiguranja i račun da moram platiti staklo natrag jer prilikom zaključivanja ugovora sam naveo da nisam imao štetu, a imao sam štetu točno prije godinu dana i 360 dana. 

Naravno, bio sam revoltiran jer bi po tome pričekao tih 5 dana pa bi uistinu bilo, da nisam imao štetu unatrag dvije godine i  n i s a m  h t i o  p l a t i t i  taj račun.

Znači, pravo je bilo na strani osiguranja, ali ja taj račun nisam htio platiti niti nakon opomene.

Kupio sam si drugi auto 75 alfu America, ali ga nisam mogao nigdje osigurati jer sam predstavljao jako loš rizik (šteta, netočni podaci ) i nijedno osiguranje me nije htjelo.

Sve dok nisam dobio poziv za mirovni sud da platim staklo od Fiat tipa natrag.

Upravo sam došao sa izleta u Engleskoj kad mi je stigla obavijest i ja sam na mirovnom sudu rekao da ja taj račun neću platiti.

Onda su mi poslali "Betreibung" ili nešto slično ovrsi i postao sam ovrsenik kod kojeg su se sredstva prisilno naplatila. Naravno odmah u istom mjesecu je naplaćeno.

To su korporacije, nemilosrdan svijet.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

To su korporacije, nemilosrdan svijet.

Tim primjerom želim pokazati kako je pojam "ovršenik" smatran pravilno u jednoj državi. Znači ja sam mogao, ali nisam htio platiti, konkretno to staklo na autu, pa su se prisilno naplatili jer je zakon bio na njihovoj strani.

Da nisam mogao platiti tu obvezu onda bi moralo doći do postupka gdje bi se utvrdilo da sam insolventan i utvrđivanje okolnosti na sozialdienstu zbog čega je do toga došlo jer ako radim i imam ostale pogodnosti sistema do ovrhe ne smije doći.

 

, Ruby_Danderfluff je napisao:

ne slažem se da iz nekog posebnog propisa proizlazi zakonska obveza vjerovnika da "zna" stanje budućeg dužnika, bilo lošije, bilo bolje. Koliko se te stvari mogu predvidjeti uopće, čak i ako ste banka, osiguravajuće društvo ili teleoperater sa svim svojim čudesnim moćima ocjenjivanja rizika

 

, Wanksta je napisao:

dobijem otkaz od osiguranja i račun da moram platiti staklo natrag jer prilikom zaključivanja ugovora sam naveo da nisam imao štetu, a imao sam štetu točno prije godinu dana i 360 dana. 

Naravno, bio sam revoltiran jer bi po tome pričekao tih 5 dana pa bi uistinu bilo, da nisam imao štetu unatrag dvije godine

 

, Wanksta je napisao:

drugi auto 75 alfu America, ali ga nisam mogao nigdje osigurati jer sam predstavljao jako loš rizik (šteta, netočni podaci ) i nijedno osiguranje me nije htjelo.

Eto, jedan primjer provjera rizika kod osiguranja i (ne)mogućnost ugovaranja novog.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

To nije zakonska obveza, to je interni propis, korporativna politika.

Tako je, interni propis koji je u službi sprečavanja štete a koji opet ima temelj u našem ZOO-u.

Tim više, tim primjerom sam htio pokazati nelogičnost naziva ovrsenik kod kojeg se provodi prisilna naplata, znači kao kod mene, nisam htio platiti pa se obveza naplatila odmah prisilno.

Na forumu čitam izjave ovršenika kod kojih se isto provodi prisilna naplata, ali obveza je nenaplativa pa mi je nejasno izraz prisilne naplate kod ovršenika bez imovine i kako je do obveze uopće moglo doći.

 

, Ruby_Danderfluff je napisao:

To nije zakonska obveza, to je interni propis, korporativna politika.

U ZOO ima članak 922, st.2 i 3 koji uz članak o sprečavanju štete potvrđuje da se ipak ne radi samo o internim propisima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Da, osigurani slučaj mora biti budući, neizvjestan i neovisan od volje ugovaratelja.

Tako je, a kod mene je bilo izvjesno, na osnovu štete i netočnih podataka, da predstavljam veliki rizik i nije me htjelo nijedno osiguranje.

 

 

Postojala je velika vjerojatnost po procjeni rizika osiguratelja da će nastupiti osigurani slučaj i moj zahtjev je bio odbijen.

I to je u redu.

Nelogično mi je u druga činjenica, naime pojam prisilne naplate kod osobe koja nema ništa.

Kako da prisilim osobu da plati, ako nema ništa ?

Jasan mi je pojam prisilne naplate kod  situacija gdje dužnik ima pa neće platiti.

 

, Wanksta je napisao:

Kako da prisilim osobu da plati, ako nema ništa ?

Da li tim činom (ekonomske) prisile ostvarujem kazneno djelo po članku.138 KZ ?

 

A jeste li vidjeli da je poznati odvjetnički ured već dostavio ovršni zakon kojeg radna skupina uopće nije izglasala ?

Nije li time povrijeđen ustav ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Wanksta je napisao:

Da li tim činom (ekonomske) prisile ostvarujem kazneno djelo po članku.138 KZ ?

Ne, ovo djelo nema veze s time osim gramatičke korelacije.

Puno bliže tome bilo bi djelo protupravne naplate, no vidite si odredbu čl. 323. KZ-a, što mora biti zadovoljeno da bi se radilo o tom kaznenom djelu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ujutro sam na kavi sreo nakon dužeg vremena par prijatelja iz školskih dana i nakon uvoda smo došli do uobičajenih pitanja kao npr.gdje radite..odgovori su bili na moje iznenađenje da svi rade, kod raznih privatnika, ali bez prijave i plaću za svoj rad dobiju na ruke. Pravio sam se neupućen zašto tako dok mi nisu objasnili da svi imaju razne ovrhe na računima, blokade, pa im je bolje tako, čista lova, koliko rade toliko im je plaćeno i da ima dosta takvih slučajeva a i privatnik "sretan" da uopće ima tko raditi.

Ne gubi li time država ogromne novce za davanja,porez, zdrastveno, itd. radi ovršenih koji žele raditi i rade ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 7 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

našli u problemu svojom nepromišljenošću, protive se ne samo vjerovnici koji žele svoje tražbine natrag,

O toj činjenici sam već naveo neke primjere (da ih ne ponavljam) koliku ulogu u dugovima ima nepromišljenost onih koji su se našli u problemu a koliko nepromišljenost vjerovnika, dužnik se ne nastaje sam nego kad vas vjerovnik zaduži.

 

prije 7 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

članovi društva koji uredno izvršavaju svoje obveze.

Tu se može sad raspravljati dugo raznim primjerima, npr. samac koji ima kredit za stan nema sufinanciranje od države za isti stan kojeg plaća kreditom obitelj sa djecom. Ako kasnije stekne obitelj taj samac je otplatio kredit bez sufinanciranja, dakle nije isti član društva ili kako ?

No, moje pitanje je bilo

prije 8 sati , Wanksta je napisao:

Ne gubi li time država ogromne novce za davanja,porez, zdrastveno, itd. radi ovršenih koji žele raditi i rade ?

 

 

prije 7 sati , Wanksta je napisao:

članovi društva koji uredno izvršavaju svoje obveze.

pa bi se mogli nadovezati da ima ljudi koji su razne obveze, npr.vojni rok uredno podmirili, a neki  sa raznim vezama, ne. Kako da sad reagiraju ovi koji su recimo odslužiti svoju obvezu vojnog roka ? Da tjeraju ove na odsluženje vojnog roka ?

 

prije 7 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Tome da se sada odjednom otpuste dugovi

 

prije 7 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

protive se ne samo vjerovnici koji žele svoje tražbine natrag,

Evo, ja sam vam živi primjer da nije tako ili ne bi trebalo biti.

Prije izvjesnog vremena, posudio sam jednoj osobi novac. Pitala me i ja ono, imam taj novac pa zašto ne bi posudio, osoba me molila, ja sam samo znao da radi, ali gdje i što nije me usprkos tome,  interesiralo.

Da ne duljim, kad je trebalo vraćati novac, pogađate, nije vraćala.

I ja, naravno malo ljut, zovem, tražim novac i teškim koracima nakon dužeg perioda pridobijem osobu za susret, odemo JB-u taj dug uredno ovjeriti, da imam ispravu za daljnje korake.

No, mislim si, što mi znači pokretati postupak, osoba nigdje više ne radi, dobivao sam dojave da radi, sad u kafiću, pa u restoranu, prodaji, ali sve na crno, podstanar svugdje po par mjeseci.

Uspio sam ju naći, sjednem na kavu s tom osobom i kažem joj: "Znaš šta ? Zaboravi taj dug, ne trebaš vraćati ni lipe, ja mogu mirno spavati, a teret toga problema je na tebi." I zaboravim ja na to.

Nakon nekog vremena ,(3god. cca) dobijem poruku da se nađemo i osoba mi donese sav novac koji je dugovala zahvaljujući mi na mom stavu otprije.

Poslije ju upitam, imao sam sve dokaze, što da sam te dao na sud ?

Rekla je, imao bi samo troškove i nebi ti vratila ni lipe. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Wanksta je napisao:

Poslije ju upitam, imao sam sve dokaze, što da sam te dao na sud ?

Rekla je, imao bi samo troškove i nebi ti vratila ni lipe. 

Nevidim onda razloga zbog čega dotična iz citata i osobe slične njoj "pjene"kad se stave u postupak ovrhe,obzirom na tvrdnju kako su sigurni da se dug neće naplatiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 16 minuta, Matrix je napisao:

Nevidim onda razloga zbog čega dotična iz citata i osobe slične njoj "pjene"kad se stave u postupak ovrhe,obzirom na tvrdnju kako su sigurni da se dug neće naplatiti.

Razlog je taj, da sam u početku bio dosta ažuran u pokušaju naplate duga, raspitivao se gdje radi, stanuje, tražio kontakt, susret...,ali onda sam malo stao na loptu i još jednom razmislio cijelu situaciju od početka pa sam došao do zaključka da sam joj ja posudio novac bez ikakve prethodne provjere, ona me pitala ja sam rekao, izvoli, a ona je bila dužna kod puno ljudi koji su je tražili a zašto je mijenjala stan svaka 2 mjeseca mi je tek tada postalo jasno a i površno sam ju poznavao. 

Znači ja sam sebi priznao krivicu (smatram to dobrom osobinom)

jer nisam detaljno ispitao njezino stanje, mogao sam ju npr. posjetiti na adresi, upoznati se s nekim od nje, detaljnije se raspitati kod koga radi, kako dugo, kolika joj je plaća, iskrslo bi više toga (kao što je kasnije) što bi me odvratilo od posuđivanja novca i naravno kad sam tražio novac natrag da se takve osobe "pjene" u smislu, pa što hoćeš, od kud da ti vratim, znao si da sam svima dužna itd.. što si mi posuđivao i ostalim izgovorima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 31 minuta, Wanksta je napisao:

kad sam tražio novac natrag da se takve osobe "pjene" u smislu,

Ne,ne,komentar u smislu da "pjene","kukaju"itd je bio u sljedećem

 

prije 1 sat, Matrix je napisao:

"pjene"kad se stave u postupak ovrhe,

U što smo se svi uvjerili na forumu.......

"Molim pomoć,.....hoće da mi plijene stvari.......neznam tko je pokrenuo postupak ali sam prije 6,7 ili 8 godina ostao/la dužan.....jel to u zastari....traže i kamate.....što sad itd,itd

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 8 sati , Matrix je napisao:

Molim pomoć,.....hoće da mi plijene stvari.......neznam tko je pokrenuo postupak ali sam prije 6,7 ili 8 godina ostao/la dužan.....jel to u zastari....traže i kamate.....što sad itd,itd

Tako je, ima na žalost mnogo takvih korisnika tu na forumu i osoba izvan njega pa zato mi je logično da nije baš sve greška/nepromišljenost dužnika.. krivica nije uvijek na jednoj strani, kao u mom primjeru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Wanksta je napisao:

Jeste li vidjeli rezultate istraživanja o neovisnosti pravosuđa ?

Hrvatsko pravosuđe je na ljestvici ispod Mozambika, 120-to mjesto.

Podijelit ću k tome i jedno (od više njih) svoje iskustvo. Po završetku ročišta, pri potpisivanju zapisnika, punomoćnik tužitelja i uređujući sudac su šaputali nešto i smijali se uopće ne obraćajući se na moje pitanje o sljedećem ročištu i pozdravu pri napuštanju sobe a i cijelo ročište je prošlo sa neumjesnim upadima suca na moje izlaganje po migovima punomoćnika tužitelja da ne govorim o nepriznavanju mojih glavnih dokaza. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, Wanksta je napisao:

Primanje nasljedstva je pravo, ali ne i obveza. Tužbom može biti odlučeno da osoba je dužna prihvatiti nasljedstvo ?

Ne, jer je učinak pobijanja ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev, da pravna radnja ovršenika/dužnika gubi učinak samo prema tužitelju i samo onoliko koliko je potrebno za namirenje tražbine tužitelja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 57 minuta, Borbena7 je napisao:

onoliko koliko je potrebno za namirenje tražbine tužitelja.

Ako se odricanjem od nasljedstva nasljednik stavlja u položaj kao da i nikad nije bio nasljednik, (kao da je umro), kako tužitelj zna koja je vrijednost imovine/nasljedstva koje se dužnik odrekao ? U tužbi će zahtijevati namirenje od koje imovine ? ako ni sam nasljednik ne zna što ga pripada, nego se odriče unaprijed od nasljedstva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 17 minuta, Wanksta je napisao:

U tom rješenju ostavitelj oporukom nije ostavio ništa svom nasljedniku.

I ovrhovoditelj

 

prije 7 sati , Spitfire je napisao:

Ustati će tužbom

sud prihvati tužbu i što će odlučiti ?

Da nasljednik mora prihvatiti nasljedstvo u visini duga kojeg ovrhovoditelj traži ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 34 minuta, Wanksta je napisao:

oporukom nije ostavio ništa

Kakva sad oporuka?Jel vi ova pitanja postavljate iz nekog stvarnog slučaja,ili onako,pa ako ovo,ako ono?

 

Prije 12 minuta, Wanksta je napisao:

sud prihvati tužbu i što će odlučiti ?

PRESUDU
Izjava o odricanju od nasljedstva od................. koju je tuženik kao dužnik
............dao u ostavinskom postupku vodenom kod javnog bilježnika .................... pod poslovnim brojem ............, gubi učinak prema tužitelju .............. u dijelu u kojem je potrebno za namirenje tužiteljeve tražbine prema tuženiku-dužniku.................... u
iznosu ......... Kn sa .....% kamata od ...................... do ............ . Tuženik................. je
dužan dopustiti da tužitelj svoju tražbinu prema tuženiku ................... u iznosu
............. kuna sa ......... % ugovornih kamata od ............. do .............. te daljnjih ........% zateznih kamata od............... do isplate, namiri prodajom iz ..............dijela nekret-nina(ili što već) upisanih u z. k. ul. broj .....k.o. .............. u roku 15 dana.
 Nalaže se tuženiku da tužitelju plati i parnični trošak, u roku od 15 dana.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 7 minuta, Matrix je napisao:

Kakva sad oporuka?Jel vi ova pitanja postavljate iz nekog stvarnog slučaja,ili onako,pa ako ovo,ako ono?

Ovu temu je moderator premjestio u Caffe (s time se slažem), znači nema elemenat hitnosti kao u prioritetnim forumima, nego više pričamo uz kavu, međutim o ozbiljnim stvarima.

Znači, na moj upit

prije 7 sati , Wanksta je napisao:

Kako će ovaj reagirati s obzirom da su šanse za naplatu skroz onemogućene ?

mogu zaključiti da odricanje od nasljedstva ne stvara prepreku ovrhovoditelju da podigne tužbu, naravno ako bi nasljedniku pripala imovina i da sud donese presudu u korist ovrhovoditelja, 

 

Prije 22 minuta, Matrix je napisao:

prodajom iz ..............dijela nekret-nina(ili što već) upisanih u z. k. ul. broj

Nejasno mi je kako će glasiti presuda ako ostavitelj oporukom ništa nije ostavio spomenutom nasljedniku ?

Ima li ovrhovoditelj pravo mijenjati oporuku u smislu da ostavitelju predlaže da mora dati u nasljedstvo potomku imovinu ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat , Wanksta je napisao:

Znači neće ga tužiti ni u slučaju odricanja od nasljedstva

Neće jer je njegova izjava o odricanju izgubila smisao,obzirom da po samoj oporuci on ne nasljeđuje ništa.

Vjerovnika tužba nije usmjerena iz nekakvog inata što se nasljednik/dužnik odrekao nasljedstva,več zbog činjenice što je takvom izjavom izvršio prikratu vjerovnika,a kao što je več rečeno u prvom dijelu,on ovom izjavom nije prikratio vjerovnika iz razloga kojeg sam napisao.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na pojašnjenjima. 

Prikratom vjerovnika smatram kad dužnik prodaje/prikriva svoju imovinu po nastupanju ovrhe, no nisam bio siguran dali je prikrata ako se dužnik odriče imovine koju u stvari nema, ne može raspolagati njom niti nigdje nije određena imovina koju bi trebao naslijediti (barem nas 70% ne zna sa sigurnošću reći  što će naslijediti od pretka) a k tome nasljedstvo nije obveza.

Htio bih još nadodati nešto, nije li malo nepromišljen takav pravni posao ovrhovoditelja koji čeka svoju naplatu novca od stadija gdje dužnik čeka nasljedstvo ? 

Naravno odgovori bi bili, "Ima na to pravo..", ali malo se povezujem na prioritetniji forum gdje se korisnik raspitivao o odricanju od nasljedstva radi dugova. 

Kako je došlo do zaduženja dužnika gdje je vjerovniku/ovrhovoditelju ostala jedina opcija naplate upravo njegovo (od pretka) nasljedstvo ? Smatram da je takvo zaduženje potrošača krajnje nepromišljeno i hazardno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ujutro sam bio na kavi sa jednom rođakinjom koja je stranka u PP-u, pa se razgovor usmjerio i na tu temu, (da ne duljim) imala je sporan ugovor kod sebe u kojem stoji da " dužnik odgovara za dug svojom cjelokupnom imovinom" .

Nadalje, ne stoji nigdje, kojom imovinom.

Ona je prilikom potpisivanja ugovora bila(ostala) podstanar bez imovine. Iz tog zaključujem da je vjerovnik isplatio kredit bez da se uvjeri kojom to imovinom stranka raspolaže, kako se nalaže u ugovoru. Zar to nije nepromišljenost, hazard vjerovnika ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Svi imaju nekakvu imovinu: i plaća je imovina, nisu samo nekretnine imovina.

Cijela rečenica u ugovoru glasi:"Ako dužnik ne podmiruje dug u ugovorenim ratama (podrazumijevam plaćom), tada odgovara za dug cjelokupnom imovinom".

Znači plaća je za podmirenje rata (koja to više nije), ali na koju imovinu je vjerovnik mislio u ugovoru ? 

Dali on može nekom fikcijom podrazumijevati da dotična ima imovinu ? 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ima više teorija o definiciji imovine, citirano je subjektivistička (doc. dr. Saša Nikšić: "Imovina u građanskom pravu"):

"Zbog toga što imovinu, prema subjektivističkoj teoriji treba razlikovati od njezina sadžaja, u okviru subjektivističke teorije razvila se tzv. teorija praznog rezervoara, prema kojoj svaka osoba ima imovinu, čak ako nema nijedno pravo ili obvezu. Prema tome, imovina je spremnik, a ne sadržaj. To bi se moglo preoblikovati i reći da budući da svaki subjekt mora imati imovinu, pri čemu da bi imao imovinu ne mora imati prava i obveze, imovina zapravo znači mogućnost stjecanja prava i obveza za pravnog subjekta."

Što sve može biti imovina, odnosno imovinsko pravo: nekretnine, pokretnine, služnosti (npr. plodouživanje ili pravo stanovanja su imovinska prava), pravo korištenja grobnog mjesta, prava iz obveznih odnosa (npr. tražbine), pravo na uzdržavanje... teško je zamislivo da osoba nema nikakvu imovinu niti imovinsko pravo, stoga se može ispravno podrazumijevati da dotična ima imovinu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 22 sati , Wanksta je napisao:

:"Ako dužnik ne podmiruje dug u ugovorenim ratama (podrazumijevam plaćom), tada odgovara za dug cjelokupnom imovinom".

što po

Prije 27 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

definiciji imovine, citirano je subjektivistička (doc. dr. Saša Nikšić

znači : da izvadak iz porezne, katastra, policije, nema svrhu jer je

 

Prije 30 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

teško je zamislivo da osoba nema nikakvu imovinu niti imovinsko pravo

pa vjerovnik podrazumijeva da dotična ima, tj. nema

Prije 31 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

nekretnine, pokretnine, služnosti (npr. plodouživanje ili pravo stanovanja su imovinska prava)

osim možda!(isto sumnjam)

Prije 32 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

grobnog mjesta

?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

imovina je spremnik, a ne sadržaj.

Definicija imovine dobro zvuči, međutim smatram da ne može biti polazište osnove vjerovnika da ju uvrsti u pojam imovine dotične osobe.

Spremnik istrune ako se ne ulijeva sadržaj (gorivo), što znači Alonsu, McLaren Honda ako je spremnik prazan na startu ? Što predstavlja novčanik ako je prazan, nema sadržaja ? Koliku imovinu ima dotična u takvim slučajevima ? Prazan spremnik, novčanik, konto, stan..

Ako vjerovnik pravda pojam imovine u ugovoru korisnika kredita na taj način, onda se ne čudim nenaplativosti kredita nakon godinu dana. (Slučajevi u prioritetnom forumu "ovrhe")

uređeno: od Wanksta
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sve je relativno, pa je i pravo na korištenje grobnog mjesta, kad se prodaje, vrlo unosno, jedino što se vjerovnik iz te transakcije ne može naplatiti ako se vrši mimo računa. I novčanik je imovina, i on nešto košta. Meni je, moram priznati, teško zamislivo da netko nema nikakvu, ali baš nikakvu imovinu. Nije sve imovina koja se može ovršiti, ali da baš nema nikakvu imovinu??!? Što jede, što oblači?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pratim forum i uviđam da je korisnicima koji traže savjet u domeni ovrha-kredita nepoznat pojam o kreditnom riziku i nepravilnostima kod odobravanja kredita a cijenjenim savjetnicima je poznat moj smjer razmišljanja, ali shvaćen kao nebitan jer ne postoje presude koje bi podržavale moja stajališta koja ipak imaju osnovu u ZOO i načelu kojom se ispitiva rizik u pravnim poslovima.

Zašto ne postoje presude koje bi opravdavale moja stajališta ?

Koliko ovršenika se pozvalo na niz nepravilnosti kod odobravanja kredita ? I podnijelo kaznene prijave protiv ovrhovoditelja radi nesavjesnosti, prijevare, hazarda i ostalog pa tu presudu iskoristili u PP-u ? I ako sud nepravilno sudi, koliko njih je podnijelo kaznene prijave ? Na netu znam samo za par slučajeva.

Kolika je nenaplativost kredita u Hrvatskoj i koliko ima ovršnih postupaka radi toga ? 

Koliko ljudi je kreditno zaduženo i kolika je nenaplativost kredita recimo u Švicarskoj ?

Nenaplativost kredita je neznatna u Švicarskoj. Zašto ?

Radi prvog bankovnog posla, naime detaljnog ispitivanja rizika zasnovan na osnovu općeg stanja u državi pa sve do zadnje stavke kod potrošača gdje se propituje u kojem djelu grada živiš i dali si kasnio sa plaćanjem mobitela u zadnjih godinu dana ili kojim drugim računom. Naravno da se odgovori provjeravaju. 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nije shvaćen kao nebitan, dapače, na temelju praksi međunarodnih sudova se i u Hrvatskoj počelo postavljati pitanje savjesnosti i poštenja svake pojedine stranke u obveznom odnosu, pa i banke (to se prvi put pojavilo kod pitanja bračne stečevine i bi li banka, da je bila savjesna pri sklapanju ugovora o kreditu, mogla znati da je polovica stečene nekretnine ustvari bračna stečevina drugog bračnog druga, onog koji ne sklapa ugovor o kreditu - u slučajevima u kojima su banke suprotno svojim internim pravilima propustile izvršiti procjenu nekretnine, sudovi su sudili da banke nisu bile savjesne. Ova situacija se, po mom mišljenju, analogno može provući i na niz drugih pravnih situacija, ne samo bračnu stečevinu)... samo je teško o ovom pitanju razgovarati načelno i općenito, jer savjesnost i poštenje ocjenjuju sudovi u svakom pojedinačnom slučaju na temelju individualnih okolnosti postojećih u tom slučaju.

Ali da, ako banka ide mimo svojih internih propisa o procjeni rizika samo da bi "uvalila" kredit, po mom mišljenju, postupa suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

 

, Wanksta je napisao:

Jelo i odjeća se ne ovršuju ili su ovrhovoditelji i tu tražili mogućnost naplate ?

Radi se o predmetima izuzetima od prisilne naplate, da. Ima svakakvih ovrhovoditelja, ali nadam se da nisu tako nehumani da čovjeku skidaju kožu s leđa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz tog se da zaključiti da ta stavka u ugovoru daje samo fiktivnu jačinu u bankovnom poslovanju na papiru a u stvarnosti je drugačiji slučaj, (neispitivanje rizika) naime dužnik je kod potpisivanja ugovora bez imovine.(te podatke imaju institucije kao porezna, katastar, policija..)

Plaćanje samo par rata kredita i zatim neuspješna ovrha dokaz je insolventnosti osobe a vjerovnik bi u tom slučaju trebao za tu nesavjesnost kazneno odgovarati pred državnim institucijama jer je to hazardno ponašanje koje u velikom omjeru naravno, izaziva poremećaj u platnom prometu općenito. Tako nastaju krize, radi pogrešne ili nikakve procjene jer sav taj loš posao se slijeva na naše račune.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Dobro, a gdje je tu odgovornost dužnika, koji je, za razliku od vjerovnika (koji je bio neoprezan, možda i maliciozan, ali nije izvan svake sumnje mogao znati situaciju dužnika), i više nego dobro znao svoje prilike i bio siguran već kod sklapanja ugovora da kredit neće moći vraćati?

U smislu citiranog je zanimljiva jedna davno donesena odluka suda;

"Stranka koja priznaje da je njen postupak bio protivan načelu poštenja i savjesnosti, ne može se  u odnosu prema drugim  osobama  pozivati na to načelo"

(Presuda Vrh. priv. suda SFRJ br. 576/60)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U njemačkom a i u švicarskom pravu postoji zakon o odgovornosti osobe prilikom savjetovanja građana kod raznih financijskih poslova npr.odobrenju kredita, "Beratungshaftung" kojim savjetodavac u mogućem sudskom postupku snosi odgovornost ako građanin nije pravilno informiran i upoznat sa pravnim poslom i rizikom radi čega je došlo do spora.

Ta odgovornost se podrazumijeva prilikom sklapanja ugovora. 

 

Beratungshaftung – Wikipedia.pdf

 

Kao i Verschuldenhaftung, što znači da odgovorna osoba u pravnoj osobi ima odgovornost za krivnju ako je olako ili nepromišljeno dozvolila pravni posao koji se pokazao kao štetan, loš.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Slažem se s dobrim dijelom o čemu pišete, Wanksta. To bi bio neki "humani kapitalizam", iako je taj spoj riječi svojevrstan oksimoron.

Međutim, zakonodavci diljem svijeta (pa jasno i naš) uvijek je podložniji krupnijim igračima doli "malim", "običnim" građanima. Tako je to uvijek bilo, tako će i biti do neke "end-game" revolucije (ako do nje uopće dođe) ili završetka svijeta.

Pa vidite samo genezu svjetske ekonomske krize iz 2008. i kako je razriješena (neki su se smijali filmu Wall Street 2, a realno to tako, u bitnim crtama, i jeste bilo).

Ovo što spominjete za Nijemce i Švicarce, zanimljivo da te zemlje nisu bile pogođene problematičnim kreditima, kao jugo-istok Europe, a isto tako volio bih vidjeti koliko je ljudi sankcionirano po osnovi ovih pravila, koje ste linkali. Ne velim da to nije dobra stvar, ali očito tu ima i nečeg "iza zavjese", jer dvostruki standard u nekim stvarima je preočit.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz tog proizlazi da se svijet dijeli na vladare i kmetove, kako je i oduvijek i bilo. Krediti u navedenim zemljama su puno povoljniji od kamata i povoljniji u otplati kredita jer naravno uz dobar proispitan rizik gotovo da i nema loših kredita što se u velikom dijelu zahvaljuje i ekonomskom stanju države i ostalih bitnih elemenata kao što su sigurnost zaposlenja i primanja pa naravno da gotovo i nema sankcija za navedene odgovornosti. Upravo zbog takvog sistema rada, kad bankar kod odobravanja kredita upita "dali ste kasnili sa plaćanjem računa mobitela,"  kasnili ne da niste platili.

Ako se dogodi greška u poslovanju bogatijih država, ceh se pretoči u siromašnije, a što je ironično te siromašnije još i vape za tim, recimo DM je trebala devalvirati 100%, a moćnici su stvorili EU i euro u omjeru 1 euro za dvije marke i to pretočili u većinu zemalja u Europi. Ironično je da je većina stanovništva izglasala za takvu uniju gdje tim sistemom postaju kmetovi. Navedimo najnoviji primjer RBA zadruga gdje je cilj bilo domoći se jeftino atraktivnih nekretnina u RH, čitam da je u Rijeci sutkinja nešto pokrenula protiv toga.

Da zaključimo, 80% kredita koji su odobreni na način kakav čitam ovdje u forumu ( stranka prezadužena,, jamac ne radi, stranka bez imovine) u HR, u navedenim zemljama bi prilikom šteta mnogi bankari završili u zatvoru ili u najmanju ruku kazneno gonjeni a to opet u takvom sistemu znači da on može zaboraviti da radi sličan posao. Ovdje su mi poznati slučajevi gdje je osoba pronevjerila novac u nekoj firmi a sad radi u banci na kreditnim poslovima. Koji rizik će ta osoba preispitati ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Wanksta je napisao:

Kao i Verschuldenhaftung, što znači da odgovorna osoba u pravnoj osobi ima odgovornost za krivnju ako je olako ili nepromišljeno dozvolila pravni posao koji se pokazao kao štetan, loš.

Ovo postoji i kod nas, radi se o odgovornosti članova uprave za vođenje poslova društva, čl. 252. ZTD-a.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Ovo postoji i kod nas, radi se o odgovornosti članova uprave za vođenje poslova društva, čl. 252. ZTD-a.

Tim člankom snosi odgovornost osoba pred članovima društva za krivnju ? Bez da se na tu odluku može pozivati i slijedeća oštećena strana ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 sati , Wanksta je napisao:

Tim člankom snosi odgovornost osoba pred članovima društva za krivnju ? Bez da se na tu odluku može pozivati i slijedeća oštećena strana ?

Ne, imate i st. 5. tog članka - na tu odgovornost se mogu pozvati i vjerovnici društva, ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva, ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. 

No ne i dužnici društva, dakako. Cijela poanta ovih tužbi sa švicarcima jest da se tu ne radi o naknadi štete, već se radi o utvrđenju da su ništetne nepoštene određene ugovorne odredbe, pa to nije naknada štete, već restitucija za ugovorne odredbe koje ustvari nisu ni nastale, odnosno nisu ni trebale nastati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Švicarska institucija Caritas prijavila banke kod kojih su krediti nenaplativi,  radi pogrešne procjene rizika slijedom čega su građani-stranke postali prezaduženi.

Radi se samo o 200tinjak nenaplativih kredita, ali za njihov pojam, puno.

Schuldner.txt

 

Schuldner.txt

 

prije 6 sati , Wanksta je napisao:

Anbieter von kleinkrediten tauschen angeblich Kunden

Tagesanzeiger.ch

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Malo pratim zakone u Švicarskoj na osnovu ispitivanja kreditne sposobnosti građana prilikom odobravanja kredita pa sam naišao na zakon da u slučaju neplaćanja kredita dolazi do ispitivanja razloga i ako se ustanovi propust banke, stranaka vraća kredit bez kamata a ako je došlo do težeg hazarda banke u ispitivanju rizika radi čega je stranka u nemogućnosti vraćati kredit, stranka kredit ne treba vraćati.

kreditfaehigkeitspruefung.pdf

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Naravno, sigurno se pitate, a gdje je koja presuda u skladu sa gore navedenim, postoji i presuda u korist korisnika kredita po kojoj on nije obavezan vraćati kredit.

Zašto ?

Jer je banka pogrešno ispitala rizik i sud je odbio njezin "Betreibungsvorschlag" prevedeno - rješenje/prijedlog o ovrsi. Sud je utvrdio da je kredit prodan sa nedovoljno ispitanim rizikom ( najveći dokaz je da se kredit ne može vraćati) i korisnik kredita se oslobađa dugovanja prema banci. 

Smatram to ispravnom sudskom odlukom u kapitalističkoj Švicarskoj, ali gdje vjerojatno zakoni se pravilno tumače. Barem u kreditnom poslovanju.

 

Neue Urteile:.txt

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vjerojatno ste pročitali navedenu presudu, posebno je zanimljiv glavni razlog zašto korisnik kredita ne treba vraćati kredit.

Naravno da je sud odbacio ovršni prijedlog banke radi nedovoljnog ispitanog rizika i to u djelu gdje banka nije ispitala rizik troškova korisnika kredita koje on ima prilikom rada, npr.putovanja na posao, cipele, odjeća i sl.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Naišao sam na još jednu zanimljivu presudu gdje je ovrhovoditelj kazneno prijavljen radi ucjene i prijava je usvojena od strane suda (ovrhovoditelj kazneno odgovara) jer je ucjenjivao stranku ovršnim prijedlogom.

Zahtijevao je upitne iznose stanarine unaprijed jer je stranka dala otkaz pa je tražio još jedan iznos ili će stranku dati na Betreibung. (Kod nas JB da podnese ovrhu)

Po prijavi stvari, sud je utvrdio da se radi o kaznenom djelu ucjene i prisile na štetu ovrhovoditelja.

 

uređeno: od Wanksta
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo na kavi čitam slijedeću zanimljivu presudu u CH (koje u našim presudama ne postoje, što dovoljno pokazuje smjer prava), naime Betreibungsamt-javni bilježnik je u ovršnom postupku tražio banku da mu dostavi podatke o kontu/stanju dužnika.

Banka se obratila sudu i kantonalsgericht-općinski sud je zahtjev u ovršnom postupku od strane ovrhovoditelja odbacio pa banka nije dužna iznositi podatke o kontu dužnika i dali uopće dužnik ima konto kod njih.

Kantonsgericht Basel, Urteil 420 16 455, von 4.April 2012

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 18 sati , Wanksta je napisao:

gdje je ovrhovoditelj kazneno prijavljen radi ucjene i prijava je usvojena od strane suda

Radi se o odluci dostupna pod brojem, Bundesgericht, Urteil 6B_378/2016 vom 15. September 2016

Navodim odluke na ovom caffe forumu jer su uobičajene u pravno sređenoj državi (koja je po pričanju i nama uzor) a meni sasvim normalne gdje pravo štiti sređenost društva i osuđuje neutemeljene pravne poslove. Prateći zbivanja kod nas mogu zaključiti da pravo štiti nepromišljeno zaduženje građana i nazovimo pljački koja slijedi nakon toga.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Upravo čitam još jedan slučaj pa sam slobodan navesti presudu švicarskog trgovačkog suda u Zurichu protiv Saxo banke radi spora dužnika u Austriji koji su imali kredit u francima. Naime sud je prihvatio tužbu dužnika i naložio banci Saxo da vrati pretplaćene iznose dužnicima koji plaćali veći kredit radi porasta ch-valute jer Saxo banka nije obrazložila prilikom sklapanja ugovora s dužnicima da postoji pravo Švicarske narodne banke(snb) u oslobađanju dogovorenog kursa 1,20 za euro što bi u tom slučaju poskupjelo kredite, a za tu činjenicu banka je znala ili trebala znati i to izričito napomenuti prilikom odobravanja kredita. 

To se upravo dogodilo i krediti su poskupjeli pa su holandske podružnice Saxo banke u CH izgubile slučaj na švicarskom trgovačkom sudu i naloženo im je vratiti pretplaćen iznose.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 2 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Dapače, slažem se da o ovome treba više govoriti, mada se bojim da će građani to kod nas shvatiti kao poziv na neodgovornost, da se mogu neoprezno zaduživati i onda ne vraćati pozajmljeno tvrdeći da su ugovorne odredbe ništetne jer druga strana je samo htjela "uvaliti" kredit.

Neće se moći zadužiti ako ne prođu detaljno ispitivanje rizika kod banke. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, Wanksta je napisao:

Neće se moći zadužiti ako ne prođu detaljno ispitivanje rizika kod banke. 

 

, Wanksta je napisao:

sud odbacio ovršni prijedlog banke radi nedovoljnog ispitanog rizika i to u djelu gdje banka nije ispitala rizik troškova korisnika kredita koje on ima prilikom rada, npr.putovanja na posao, cipele, odjeća i sl.

 

, Wanksta je napisao:
, Matrix je napisao:

uzeti novac,potrošiti ga i na kraju nemam ja za vratiti,...

Pravilno bi bilo dobiti novac po uređenim zakonskim postupcima gdje se ne bi smjelo dogoditi da se nema što za vratiti, u protivnom davatelj snosi odgovornost.

 

, Wanksta je napisao:

kad bankar kod odobravanja kredita upita "dali ste kasnili sa plaćanjem računa mobitela,"  kasnili ne da niste platili.

..i da se ne ponavljam koja još pitanja (kvart u kojem živite..provjera kod poslodavca je posebna priča) postavljaju bankari u ch prilikom odobravanja kredita koji po odgovorima i provjeri se prihvate, odbiju ili vam je odobren kredit u visini dvije netto plaće (kao što je meni 90tih), ne minus, nego kredit.

Na minus nisam imao pravo, nisu bili dužni reći, zašto.

Auto osiguranje sam plaćao 5% više od Švicaraca jer sam predstavljao rizik porijeklom (EX-YU) i 5% više radi tipa auta koja predstavljaju veći rizik u prometu.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Eto, postoje čitav niz presuda u EU u korist korisnika kredita kojima je nedovoljno objašnjen ugovor o kreditu i gdje su banke olako zaduživale građane bez ispitivanja rizika za kojeg su znale ili trebale znati.

Tako i u presudi od 19. Decembar 2017 -XI ZR 152/17 

uređeno: od Wanksta
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U CH postoji članak 22 u zakonu KKG koji izričito nalaže bankama detaljan opis ispitivanja stranke u odobravanju kredita. Ako se kunzument prezaduži tim pravnim poslom i dolazi do nemogućnosti vraćanja kredita ispituje se povratno banka koja sa bankarom trpi sankcije a konzument se oslobađa dugovanja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Recimo da je (a je) u HR konzument kreditom postao prezadužen, a naravno banka/ovrhovoditelj ne trpe nikakve sankcije jer pravosuđe nikad nikakvu odgovornost ne pripisuje ovrhovoditelju, pratimo ponašanje takvog ovršenika (naravno, ovrsenik je osoba koja ima sredstva a neće platiti pa se provodi prisilna naplata), što naravno u ovom slučaju (u većini) nije tako jer se provodi prisilna naplata nad osobama koje nemaju ništa, meni nerazumljivo.

"Ovrsenik" mora nekako preživjeti. Dug je sve veći i pitanje dali će se uopće naplatiti pa da preživi osoba radi na crno, nepovoljno za naplatu koja je ionako nemoguća i općenito za sustav (porez, mirovinsko).

Slijedom okolnosti (kojoj je početak u nekom odobravanju), osoba dobije priliku za neku kriminalnu radnju da si poveća standard a možda čak i počne vraćati dug.

Godinama se bavi kriminalom kojim otplaćuje dug jer je prisiljen na to, sve ok..a onda bude uhvaćen na djelu preko financijske policije jer je prao novac u drugoj državi za neku kriminalnu skupinu koja se bavi nezakonitom radnjama.

Dolazi do postupka, razmišljam na kavi, čime se osoba može braniti u smislu dali će joj ići u prilog početna situacija tj.uzrok tog problema, zašto je išao u kriminal, tko ga je prisiljavao, dali vrijede propisi iz drugih zemalja gdje se pokušava takav slijed događaja unaprijed spriječiti ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Morao sam prati novac da bih si priskrbio za kredit? Vrlo neobična obrana i sumnjam da bi pomogla u smislu oslobođenja od kaznene odgovornosti, eventualno kao olakotna okolnost radi smanjenja kazne. Međutim, u pravu ste kad kažete da je pohlepa banaka zapravo srušila čitavo stanovništvo u siromaštvo i barem ga djelomično prisilila da živi s one strane zakona: koliko ja ljudi znam koji kao prezaduženi zapravo pristojno žive, a da su im automobili i stanovi kojima se koriste prepisani na nekoga drugoga...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

Morao sam prati novac da bih si priskrbio za kredit? Vrlo neobična obrana

Da, vrlo neobično. Banka uistinu nije pitala kako će se kredit vraćati, dali se tu zakonski podrazumijevaju i nezakonite radnje za prisilno vraćanje kredita ?

 

prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

rezaduženi zapravo pristojno žive

 

prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

prezaduženi

To je u mnogim slučajevima prednost, da se ljudima zapravo prezaduženjem otvore novi vidici zarade.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Wanksta je napisao:

Naravno, sigurno se pitate, a gdje je koja presuda u skladu sa gore navedenim, postoji i presuda u korist korisnika kredita po kojoj on nije obavezan vraćati kredit.

Zašto ?

Jer je banka pogrešno ispitala rizik i sud je odbio njezin "Betreibungsvorschlag" prevedeno - rješenje/prijedlog o ovrsi. Sud je utvrdio da je kredit prodan sa nedovoljno ispitanim rizikom ( najveći dokaz je da se kredit ne može vraćati) i korisnik kredita se oslobađa dugovanja prema banci. 

Smatram to ispravnom sudskom odlukom u kapitalističkoj Švicarskoj, ali gdje vjerojatno zakoni se pravilno tumače. Barem u kreditnom poslovanju.

 

Neue Urteile:.txt

Znam da ovo nitko ne prati, čim sam presudama potvrdio neka svoja stajališta, ali eto ako netko naiđe a i zbog svoje recimo evidencije, poslao sam upit na nadležnu instituciju dali se može pozivati na presude u EU (CH ima bil.sporazum) i u hrvatskom pravu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Naravno da se može pozivati na europsku praksu, mada se radi o preobilnoj praksi koju je praktički nemoguće pratiti, s obzirom da smo mi dio europske pravne stečevine, a međunarodni ugovori koje smo potpisali, kao i europska pravna pravila, nas obvezuju, neka čak imaju veću pravnu snagu od naših zakona i podzakonskih akata.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru. Znači, može se navesti presuda u zemlji članici (CH ima bil.sporszum) u sporu koji ima istu osnovu u Hrvatskoj ?

Svoj upit o ovdje opisanoj problematici sam iznio pred vijećem Europe i dobio sam odgovor da će se moj upit uzeti u obzir kao u Savjetu EU pošto g.Tusk je zauzet da osobno odgovori.

IMG_20181206_200116.jpg

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako kome pomogne, upravo sam dobio informaciju od jedne agencije za naplatu potraživanja da oni kao odvjetnički ured i agencija za naplatu ne mogu pokrenuti postupak protiv dužnika privatnih osoba. (Dužnik je u CH, osim ako se radi obostrano o pravnoj osobi )

specialised in.txt

uređeno: od Wanksta
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 5 tjedna kasnije...

Bračnom paru u CH je isplaćen kredit u iznosu 80 500,00- CHF (cca.500.000,00KN) 

Nakon godinu dana bračni par je prestao vraćati kredit.

Banka je podnijela tužbu protiv bračnog para radi dugovanja.

Sud je tužbu glatko odbio jer je utvrdio da banka nije ispitala rizik prilikom sklapanja ugovora o kreditu i ugovor je proglašen ništavnim.

Obergericht Bern Urteil ZK 12/706 vom 28.Januar 2013.

uređeno: od Wanksta
Syntax
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Na kavi sudjelujem u nekom razgovoru o ovrhama..jedan poznanik ima ovrhu (koliko sam shvatio pravomoćno rješenje o ovrsi već godinama ) a pošto nema primanja (radi povremeno na crno ) postoji mogućnost da promijene sredstvo ovrhe na pokretnine-stvari, čisto da ovrhovoditelj prekine zastaru.

Onako razmišljam što je on to u zadnjih 10-15 godina vrijedno kupio..da se ovrhovoditelj namiri, prvo ga ovrhovoditelj godinama blokira, onemogući mu da zaradi a onda kao ajmo vidjeti što imaš vrijedno jer to nismo uradili kad smo trebali.

Naravno da mu je banka isplatila poveći kredit na osnovu ničeg.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Wanksta je napisao:

Na kavi sudjelujem u nekom razgovoru o ovrhama..jedan poznanik ima ovrhu (koliko sam shvatio pravomoćno rješenje o ovrsi već godinama ) a pošto nema primanja (radi povremeno na crno ) postoji mogućnost da promijene sredstvo ovrhe na pokretnine-stvari, čisto da ovrhovoditelj prekine zastaru.

Onako razmišljam što je on to u zadnjih 10-15 godina vrijedno kupio..da se ovrhovoditelj namiri, prvo ga ovrhovoditelj godinama blokira, onemogući mu da zaradi a onda kao ajmo vidjeti što imaš vrijedno jer to nismo uradili kad smo trebali.

Naravno da mu je banka isplatila poveći kredit na osnovu ničeg.

 

Na što je utrošio sredstva kredita, to mene zanima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija