Jump to content

Načelo ne bis in idem


ledena_kisa

Preporučene objave

Jednom sam na forumu pitao u svezi načela iz naslova teme, hoće li općinski sud donijeti odbijajuću presudu za prijetnju, ako je prekršajni sud sankcionirao za isti događaj počinitelje za remećenje javnog reda i mira gdje su izrečene prijetnje. Rekoše mi tada da prekršajni sud sankcionira viku, odnosno remećenje javnog reda i mira, a ne sam sadržaj te vike, dok bi primjerice, općinski sud postupao po kaznenom djelu prijetnje, odnosno eventualno sudio za ono što je izrečeno.

Županijski sud u Zadru je spomenuo načelo ne bis in idem kod slučaja gdje se vodi postupak za prijetnju, a isti događaj je sankcioniran i prekršajno na prekršajnom sudu. Zašto je stav županijskog suda da je odbijajuća presuda moguća, odnosno zašto se spominje načelo ne bis in idem, ako prekršajni sud i općinski sud, jednostavno ne sankcioniraju isto, odnosno prekršajni sud sankcionira viku, a općinski sadržaj te vike, što mi se i čini logičnim.

Je li odgovor leži možda u tome što prekršajni sud je izostavio prijetnju iz same presude, što bi praktički značilo da prijetnje zapravo i nije bilo?

 

https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba808bb8be

Hvala na objašnjenju

uređeno: od atomic95
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Koliko ja shvaćam rezon ŽS, problem leži u činjenici da je policija optužnim prijedlogom u činjeničnom opisu prekršaja optuženike teretila i za riječi prijetnje (iako doista ne znam zašto budući nemaju apsolutno nikakve veze sa prekršajem protiv JRM-a, a i slučaj Maresti je već odavno poznat i jako se pazi na te stvari), ali kako prekršajni sud nije utvrdio da bi riječi prijetnje bile izrečene (pa ih je zato i maknuo iz činjeničnog opisa i obrazložio zašto), tom odlukom je indirektno meritorno odlučivao i o samoj prijetnji, pa se taj dio obrazloženja njegove odluke (iako u suštini osuđujuće glede prekršaja) može percipirati kao oslobađajuća odluka glede prijetnje.

Jasno, ovo je samo moje mišljenje, moguće da griješim. Smatram da, policija nije uopće uključivala riječi prijetnje u činjenični opis prekršaja, do svega ovoga ne bi moglo doći (naravno, u odnosu na ishod kaznenog postupka, ne ukidanje mjera opreza, što je vrlo jasno zašto se učinilo).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Moj slucaj.Haha.G man izvrsno obrazlozenje.

 

Isto tako u ovom slucaju imamo svjedoke koji razlicito iskazuju na prekrsajnom i kaznenom postupku .Da li je to dovoljno za podizanje kaznene prijave zbog lazmnog iskaza.Pitanje za atomica.

 

Cijeli slucaj je konstrukcija optuzbe.Snimka koja se spominje bio je dokaz optuzbe.Predana na sud od strane okrivljenika.Haha.Pa i malom djetetu bi bilo jasno da se radi o konstrukciji i kleveti.Hvala Bogu na izvrsnim sudcima Zupanijskog suda u Zadru.

 

Pravda je spora ali dostizna.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Jesu li presude sa različitim iskazima o istom događaju pravomoćne? Želite reći da su u prekršajnom i kaznenom postupku različito iskazivali, iako se na prekršajnom sudu vodio postupak za JRM, a na općinskom za prijetnju. Igrom slučaja, ovo je vaš slučaj, možete li tu malo detaljnije objasniti o čemu se radi točno? Kakvu presudu je donio prekršajni? Možete je ubacit sa skrivenim osobnim podatcima? Za što vas se teretilo prekršajno, kako je išao opis prekršaja? I na kraju, što se zapravo dogodilo, možete opisati što je dovelo do svih ovih postupaka?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U oba postupka sud je pitao svjedoke :Da li su culi prijetece rijeci.Na prekrsajnom sudu nisu culi ali na opcinskom su culi izgovorene rijeci prijetnje kao i na iskazivanju u prethodnom postupku.Ovdje se radi o pokusaju laznog optuzivanja od strane ostecenika i svjedoka a s ciljem da nam se nanese materijalna steta.Planirali su novce pokupiti haha.

 

Prekrsajni sud je utvrdivao dali su bile i prijetnje prisutne i utvrdio da ih nije bilo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vidim iz ovog rješenja da je situacija pomalo nevjerovatna. A tek onda kad ste i vi rekli. To uopće nije trebalo biti prekršajno prijavljeno kako kaže G-man. Možda u nekoj teoriji ako je netko prijetio na javnom mjestu pa usput vikao. Ali iz kontradiktornih svjedočenja na dva suda, vidi se da sve vuče na izmišljotinu. Ako sve te presude postanu pravomoćne i izađe na vidjelo da su predlagači kaznenog progona lagali na sudu u svojstvu svjedoka, ODO bi moglo i samo pokrenuti kazneni postupak, ali kad se sve završi, vi svakako se obratite njima ako želite. Ionako ćete imat vremena s obzirom na zastarne rokove. Samo sačekajte pravomoćnost svih presuda. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pročitah rješenje još jednom, da sumiram. Protiv vas je podnešena kaznena prijava zbog učina KD prijetnje iz čl 139 st 2?
"Oštećenik" vas je prijavio da ste prijetili u spornom događaju gdje ste se svađali i vrijeđali, ali niste prijetili, međutim, on vas prijavljuje za prijetnju. Slijedom njegovih radnji, pokreće se kazneni postupak. Vas praktično oslobađa krivnje snimka koju ste naknadno dostavili kao dokaz, na kojoj se jasno vidi da vi ne prijetite. U međuvremenu, prekršajni sud donosi presudu za čl. 13 JRM, pretpostavljam samo za viku i svađanje, riječi prijetnje izbacuje iz izrijeke jer to nisu mogli sa sigurnošću utvrditi.
@gman molim za pojašnjenje : zašto se uopće prekršajni sud bavio sa utvrđivanjem toga je li netko izrekao prijeteće riječi? Pročitao sam sinje more presuda prekršajnih sudova gdje su se odluke donosile bez prisustva okrivljenika ili ispitivanja svjedoka, a bile su izrečene prijeteće riječi, pa nije bilo potrebe za provjeravanjem toga, odnosno išle bi presude bez svjedoka i okrivljenika. Prijetnja ionako nije posao prekršajnog suda? Čak i da dobiju takav predmet i idu provjeravati, zar ne bi prekršajni sud trebao provjeravati je li bilo vikanja ili nekog drugog oblika remećenja javnog reda i mira, a ne da utvrđuju sadržaj izrečenog? Ne znam, možda krivo tumačim, ovo je zanimljiv, ali i škakljiv slučaj. Prijava za prijetnju, k tome još prijava za javni red i mir, a prekršajni sud se bavi prijetnjom, a ne remećenjem javnog reda i mira, govorim naslijepo, jer nisam vidio presudu prekršajnog suda, a iskreno volio bi !

Za forumaša :

Po meni, vi nakon pravomoćne presude imate osnova za pokretanje kaznenog postupka za lažno prijavljivanje djela. Ali ja mislim da će to samo ODO napraviti kad postupak završi, ako se utvrdi da niste prijetili tada kad vas se za to prijavilo !
Pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na slučaj sam slučajno naišao pregledavajući praksu. Poklopilo se da ste to vi. I zainteresirao sam se! Čini mi se zanimljivo, ali i nevjerovatno koliko vam se život zakomplicirao radi obične svađe. Kakvih dnevno bude na tisuće bez sankcije. A da ne govorim da nekad budu izrečene i brutalne prijetnje, a sve završi na prekršaju. Također, mogu zamisliti kako vam je, ako niste zaposleni, život staje, jer je postupak u tijeku, a uvjerenje za posao vam nije čisto. Ovo rješenje ŽS vam je put ka istini. Nadam se da će se brzo okončati da se vratite u normalni život. A kad se sve utvrdi, samo naprijed sa prijavom za lažno prijavljivanje djela i lažno svjedočenje. Ovdje ću postaviti još jedno pitanje za raspravu:

Nije li škakljivo vjerovati "oštećeniku" kod KD prijetnje i donositi odluku na temelju iskaza oštećenika koji se učini vjerojatnim i životnim, a bez materijalnih dokaza vezano uz sam čin. Prijetnje se najčešće tako sankcioniraju. I zamislimo da u ovom slučaju nisu izašli na vidjelo dokazi koji će osporiti prijavu. Čovjek bi bio presuđen za nešto što učinio nije. S druge strane, prekršajni sud dnevno obradi "ohoho" prijava gdje su izrečene "brutalne" prijetnje i sve završi sa prekršajem.

 

@gman, nisam razjasnio do kraja mišljenje žs u Zadru, vezano za načelo iz teme. Ostalo mi je jasno. Da je primjerice, prekršajni sud donio presudu bez utvrđivanja izrečenog, odnosno da se bavio vikom, a ne prijetnjom, te da je presudio i kaznio viku, a da je ostavio riječi prijetnje u činjeničnom opisu, samo ih navodeći u kontekstu počinjena prekršaja vikom, a izgovarajući prijeteće riječi, bi li se onda žs pozvao na načelo ne bis idem? Koliko sam razumio, pozivaju se na načelo, poglavito radi utvrđenog stanja da prijetnje zapravo nije bilo. A da se sa time nije bavio, te da je osudio viku, žs ne bi spominjao ne bis idem? Odnosno, po meni, prekršajni sud je olakšao posao općinskom, jer se bavio prijetnjom, a nije morao, te se zato spominje ne bis idem?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nevjerovatno.Sve ste fantasticno rekli.Upravo to mi se i dogadalo.Kad bi znali sve pojedinosti tek onda bi vidjeli koliko mi je nepravde ucinjeno. Nisam nikad evidentiran kao pocinitelj kaznenih i prekrsajnih djela ali ostecenik ne dva puta pravomocno osuden za kradu i tesku kradu.ODO u zadru je odradio pristrano i nestrucno cijeli posao.Nisam se htio predati i nadam se da cu uspjeti.Protiv mene postoji jos jedna optuznica od istog ostecenika za isto djelo.Bez svjedoka on tvrdi da sam ponovno prijetio ali evo vec skoro godinu dana nije postala pravomocna.Mislim da ostecenik ima vezu  u ODO ali eto na kraju ipak odlucuje sud sa casnim i postenim sudcima.Ne znam kako da vam posaljem presudu sa prekrsajnog.Mozda na neki mail.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pratim rad ODO Zadar konkretno, i barem ono što sam ih pratio, doimali su se stručni i ustrajani, sve ovisi o tome tko je zastupao optužbu u vašem predmetu i slično. Ali istina, slažem se, moguće je svašta. Pogotovo kad ste laik ili nemate novca za odvjetnika pa vas to baci u provaliju. Ipak, uspjet ćete to riješiti, a onda kad presude budu pravomoćne, ustrajte na prijavi za KD lažno prijavljivanje/svjedočenje, ako su svjedoci lagali itd. Možete se javit na privatnu poruku da pošaljete ovu prekrsajnu. Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sad kad sam sve pročitao, jasniji su mi detalji. Dakle, radilo se o klasičnom remećenju javnog reda i mira vikom, te su obje strane u postupku kažnjene. Ipak, jedina sreća u ovoj vašoj nesreći, jest ta da vas se goni za kazneno djelo po prijedlogu, što samo po sebi ne spada u skupinu "težih" kaznenih djela, a to je razvidno iz činjenice da državni odvjetnik nije niti tražio bezvujetnu zatvorsku kaznu. Također, ne predstavlja zaprijeku za zapošljavanje u većini slučajeva. Ipak, jasno mi je da stvara nelagodu, pogotovo ako niste krivi. Također, jasno mi je sada zašto je prekršajni sudac secirao svaku riječ izgovorenu u narušavanju javnog reda i mira, i moram priznati da rijetko viđam takve prekršajne presude koje su u detalj ispitane i da su pozvani brojni svjedoci. Mogu slobodno reći da je prekršajni sudac napravio dobar posao što će se odraziti na vaš kazneni postupak. Po meni, čak i bez snimke spornog događaja, a uzevši u obzir presudu prekršajnog suda, ova optužnica mi nije najjasnija. Dakle, imamo prekršajni sud i njegovu presudu, gdje je utvrđeno kako prijetnje nije bilo, te je ista izbačena iz izrijeke u dijelu "kriv je...što je...vikao..." Također, u kaznenom postupku su predloženi isti svjedoci koji bi trebali iskazivati isto kao na prekršajnom sudu, a onda bi kazneni sud nesporno trebao utvrditi da prijetnje nije bilo. Također, u slučaju su uključene dvije nepristrane svjedokinje, koje nisu u nikakvoj relaciji sa okrviljenikom, tj Vama, u smislu obiteljske ili prijateljske veze, čak mi se čini koliko se sjećam da i niste u dobrim odnosima sa tom susjedom, ona je posvjedočila kako prijetnje nije bilo. Ta dva nepristrana svjedoka su ključna, od članova obitelji, prijatelja, bliskih srodnika i tako dalje, može se očekivati doza pristranosti. Proučio sam cijeli vaš slučaj i zaključujem sljedeće: prekršajni sud je odradio dobar posao, dvije svjedokinje idu vama u korist, optužnica je poprilično mršava i nakon presude prekršajnog suda, a i ako u kaznenom postupku svjedokinje budu tako iskazivale, vi ćete biti oslobođeni. Ako one budu drukčije iskazivale, znači da su lagale na sudu u jednom od ta dva postupka.
Imajući u vidu rješenje ŽS-a, a i samo stanje u spisu, za očekivati je oslobađajuću presudu za čl 139. stavak 2.

Što vam je činiti nakon pravomoćnosti presude općinskog suda?

Ako bude pravomoćno oslobađajuća za kazneno djelo prijetnje, imate mogućnost prijaviti predlagača kaznenog progona protiv vas za učin kaznenog djela iz članka 304. stavak 2.
Ovo djelo se ne progoni po privatnoj tužbi, a protiv vas je izazvano pokretanje kaznenog postupka, koje će vjerojatno završiti oslobađajućom presudom, jer je predlagač lažno prijavio djelo, odnosno prijavio da ste mu prijetili, a niste.

Ako svjedoci iskazivaju kontra iskaze u dva različita postupka, ali o istom događaju, znači da u jednom slučaju davaju lažni iskaz. Prekršajnom presudom zahvaljući iskazivanju dvije nepristrane svjedokinje je utvrđeno kako nije bilo prijetećih riječi, odnosno oni su točno i nedvosmisleno rekli da prijetili niste. Kada bi na drugom postupku tvrdili da ste prijetili, radili bi kazneno djelo, koja se opisuju  čl 305. KZ-a.


Da sumiram:

forumašima možda neće biti jasan prvi dio posta jer je to odgovor forumašu.

U kratkim crtama:

Nastao je sukob koji je rezultirao optužnim prijedlogom za prekršajni sud. Prekršajni sud je točno i u detalj utvrdio tko je što vikao, na koji način i tako dalje. Donio je presudu i iz činjeničnog opisa izbacio riječi prijetnje koje bi inkriminirale našeg forumaša.

Paralelno sa prekršajnim postupkom, jedna od sukobljenih strana podnosi kaznenu prijavu po prijedlogu za kazneno dijelo 139. st 2. Optužnica je na općinskom sudu, ODO traži 4 mjeseca uvjetno na 2 godine.
Prekršajni postupak završava i utvrđeno je kako prijetećih riječi nije bilo.
Kaznena prijava se temelji i predlaže se ispitivanje istih svjedoka kao i u prekršajnom postupku.
Kada bi oni iskazivali isto kao i tada, presuda za prijetnju bi bila oslobađajuća.
Kazneni postupak je stao na mjestu. Mjere opreza su ukinute temeljem rješenja iz prvog posta.
Forumaš bi nakon pravomoćnih presuda prekršajnog i kaznenog suda imao osnova da prijavi kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela.
Kada bi na kaznenom sudu svjedoci koji su bili na prekršajnom iskazivali suprotno, znači da su u jednom svjedočenju lagali. Pitanje za G-mana: u tom slučaju, ako imamo jednu osobu, koja različito iskazuje o istom događaju u dva različita postupka, kako bi se odvijala optužnica za davanje lažnog iskaza. Kako znati u kojem je postupku ta osoba lagala, je li to uopće bitno za kazneno djelo iz čl 305. Il i je dovoljno da se uvidi kontradiktornost svjedočenja u različitim postupcima.

Pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bravo majstore.Poslacu ti i iskaze svjedoka na ODO i zapisnik sa jedine rasprave na opcinskom sudu ako zelis da vidis sto i kako su iskazivale.Interesantno je da je ta rasprava odrzana na opcinskom sudu prije rasprave na prekrsajnom.Naime rqsprava na prekrsajnom bila je nekih 15 dana od rasprave na opcinskom.

ODO nece sigurno samostalno dizati kaznene prijave protiv svjedoka jer vide samo jednog krivca a to sam ja.Zasto je to tako odgovor lezi zna se gdje.Kao i puno toga u ovoj drzavi.Tko je jamio jamio.

Najvaznije od svega jest to da sam ja napokon docekao mir i da me vise nitko ne matletira zbog gluposti koju uopce nisam zapoceo ni izazivao.Netko je mislio napraviti dobar posao na blesavom slucaju i tvrditi kako se radi posao.Tamo gdje ima posla e tu cemo okrenuti glavu jer tko zna sto ce biti poslije.Ovdje se radi o sirotinji koja nemoze ni odvjetnika platiti pa ajmo ga zgaziti.Uz nadu da ce na kraju morati platiti pozqmqsnu sumu za troskove a onda cemo ga tuziti za dusevne boli i toboznji mobitel.Klasicni primjer kako nekome unistiti zivot iz objesti nizasto.

Sve skupa jedna velika nepravda i sramota.Metode rada svih ljudi ukljucenih u postupak osim sudaca zupanijskog suda bile su na granici legalnog i u demokratskom drustvu prihvatljivog ponasanja.

Koliko je tu samo vremena i novaca izgubljeno a ko ce to sve skupa platiti.Zna se mi gradani RH

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mogu samo dodati - tužitelj u kaznenom/prekršajnom postupku mora dokazati da se djelo doista dogodilo onako kako ga je postavio činjeničnim opisom, jer sud je vezan upravo time (činjeničnim opisom), ne i pravnim opisom djela.

Sud ima dispoziciju intervencije u činjenični opis (tzv. korekcija ili čišćenje), ali samo u dva slučaja - kada mijenja pravni opis, pa činjenični treba prilagoditi, i kada iz činjeničnog opisa miče stvari koje tužitelj nije dokazao, a nije ih sam maknuo. Oba slučaja moraju se obrazložiti i tu dolazimo do srži problema u ovom slučaju (barem po meni). Tužitelj u prekršajnom je zeznuo, a posljedica će najvjerojatnije biti formalna presuda u kaznenom (ili obustava, ako smo van rasprave).

Što se svjedoka tiče, kazneno djelo davanja lažnog iskaza vidim u onom iskazu, koji je tegotniji po osobu, koja je njime pogođena (okrivljenika) - dakle ovom u kaznenom postupku, a svakako treba voditi računa i o vremenskom momentu davanja iskaza (naime, logičnije i vjerojatnije je da je iskaz dan u ranijem postupku, ovdje prekršajnom, istinit zbog kraćeg proteka vremena između događaja i davanja iskaza, jer nikome protekom vremena pamćenje ne "jača"). No, sve to razriješit će tzv. istraživanje, treba samo napomenuti kako kazneni sud (ako uopće nakon svega bude ulazio u meritum) neće zanimati iskaz iz prekršajnog budući njime nije vezan, ali se svakako u kaznenom može postaviti pitanje svjedoku, uz prikladno upozorenje obveze govorenja istine, da pojasni zašto je u prekršajnom postupku iskazivao suprotno.

I još jedna stvar - treba pričekati ishod kaznenog postupka da bi se moglo govoriti o eventualnom kaznenom djelu davanja lažnog iskaza, što je i sam VSRH nedavno u predmetu našeg kapetana nogometne repke vrlo jasno obrazložio.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani G-man, a i ostali forumaši ljubitelji kaznenog prava. Naišao sam na još jedan sukob mišljenja oko spomenutog načela između suda i državnog odvjetništva, u pitanju je opet općinski sud u Zadru. Dakle, spomenuti sud je donio odbijajuću presudu uz primjenu načela ne bis in idem, uz obrazloženje kako se radi o presuđenoj stvari jer je prekršajni sud donio oslobađajuću presudu za prekršaj o istom događaju.

U prekršajnom postupku je bila prijava za čl.17 zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i taj članak je posve jasan što on točno govori.
Kazneni postupak je išao za prisilu prema službenoj osobi. Kazneni postupak je sud odbio uz primjenu načela o kojem raspravljamo. U nastavku je žalba ODO-a. Kada uzmemo u obzir tumačenje članka 17 iz zakona o prekršajima, i članak KZ-a prisila prema službenoj osobi, jasno je da se ne radi "istoj stvari", jer se prva ukratko odnosi na neko vikanje i vrijeđanje, dok se radnja opisana u kaznenom zakonu odnosi na prisilu, udaranje, odgurivanje i slično.
Ostaje pitanje zašto općinski sud u Zadru donosi niz ovakvih presuda? Mi smo ovdje na forumu prilično jasno tumačili teoriju i razliku između prekršaja i kaznenog djela, promatrao se slučaj prijetnje gdje se ne bi moglo u kaznenom postupku primjeniti ne bis in idem radi toga što je prekršaj vikanje, a kazneno djelo sadržaj, odnosno ono izgovoreno, dok u smislu prekršaja protiv javnog reda i mira se ne gleda što se viče, nego kojom jačinom, promatran je i slučaj našeg forumaša, a sada imamo i ovaj slučaj. Također, zbog straha od primjene ne bis in idema, u nekim slučajevima je ODO tražilo obustavu postupka za tuču na prekršajnom sudu jer su nastale teške tjelesne ozlijede i pokrenuo se kazneni postupak. Ovdje smo čak i najbliže formulaciji presuđene stvari jer prekršaj protiv javnog reda i mira kaže " tko se tuče..", ne definira koje ozlijede moraju nastati, dok je u kaznenom zakonu definicija teških tjelesnih ozlijeda jasna. Ipak, čak i ovdje je po meni sumnjiva primjena tog načela, jer opet, prekršaj je tuča, a kazneno djelo je nanošenje teških tjelesnih ozlijeda. Tuča i teške tjelesne ozlijede opet nisu ista stvar da bi se moglo govoriti o presuđenoj stvari u slučaju brže presude prekršajnog suda. Dolazimo li ovakvim presudama do zbrke u primjeni ovog načela? Zna li netko za još sudske prakse? Imam i odbijajuću presudu pa ću je postaviti kada je pronađem, vezano uz prisilu prema službenoj osobi. Presuda i žalba su skinute sa javno dostupne e-oglasne.
 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hmm... Jedino što kazneni sud ima za argument vezano uz činjenični opis je riječ "opirali", a je li to dostatno za primjenu rezona iz slučaja Maresti, vrlo je upitno. Po mom mišljenju, ovdje ipak ne bi bilo toga - preneodređeno je, kao i zaštitni objekt uostalom, ali vidjet ćemo što će viši sud reći.

Ukoliko slučajno budete saznali za odluku višeg suda, javite povratno. :palac:

Ovakve stvari smatram da su eklatantni primjeri zašto bi se morala provesti bolja edukacija policije, kako se u činjeničnim opisima prekršaja ne bi navodile stvari, koje sa bićem prekršaja veze nemaju, a dodavaju se ili iz razloga navike ili "pojačavanja" prekršaja, što je definitivno uzaludno niti ima utjecaj na sud.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da to nema veze sa policijom.Policajac pise ono sto mu stranke u sukobu kazu.Pa nije duznost policije da odlucuje sto je prekrsaj a sto kazneno djelo.Po meni odgovornost lezi na DORH- u.Isto tako ako Dorh pokrene kazneni postupak a stranka upozorava da se vodi i prekrsajni postupak o istom djelu to se redovito ignorira.Pa na kraju bude no bis in idem.Danas u bilo kakvom benignom djelu trazi se kaznena odgovornost kao da nemamo dovoljno kriminalaca.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 9 mjeseci kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija