Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

diracdelta

Pravo služnosti prolaza

Preporučene objave

Poštovani,

Potrebno mi je vaše mišljenje, savjet, pomoć. čitao sam dosadašnje objave na ovu i slične teme, pokušao sam se donekle pripremiti da bolje razumijem ono o čemu pričate. na priloženoj shemi sam pokušao slikovito opisati svoj problem, tako da što bolje odgovara stanju na terenu.

crne linije označavaju put, plava i zelena linija označavaju zemljišta 2 različita vlasnika, dok crvena prikazuje objekte. ljubičasta boja kod vlasnika B označava nadograđen dio kuće, tj stvarno stanje na terenu, dok u katastru taj dio kuće ne postoji, zbog čega pretpostavljam da je ilegalan(prilikom pretraživanja arkoda/katastra  na internetu, žuta linija koja predstavlja rubove objekta prati crvenu liniju na shemi objekta B1, dok "ljubičasti dio" uopće nije ucrtan). objekt B1 s lijeve strane udaljen je manje 4 m od parcele Z1 vlasnika A, dok je s desne strane isti objekt doslovno izgrađen do međe, mislim da nema ni metar od parcele Z1. Udaljenost od međe napominjem zbog toga što sam iz nekih izvora koji se bave legalizacijom bespravno izgrađenih objekata čuo, da je to potreban minimum koji treba zadovoljiti. A ukoliko nije zadovoljen da s te strane objekta ne smije biti otvora na objektu(ukoliko nisam u pravu ispravite me). negdje sam pročitao da objekt koji nije dovoljno udaljen od međe, treba zbrinuti svoju kišnicu koja dolazi s krovišta, a u ovom slučaju kišnica se izlijeva direktno na parcelu Z1 desno, s  tim da je vlasnik objekta B1 napravio nekakvu "diskretnu metalnu konstrukciju" na parceli Z1 desno koja nije u njegovom vlasništvu. 

 

E sad tu svemu nije kraj. Vlasnik B smatra da bi njemu vlasnik A trebao osigurati prolaz preko svoje parcele Z1 do njegove parcele Z2. Međutim vlasnik B može pristupiti sa svoje parcele do javnog puta, zbog čega njemu uopće nije potrebno pravo služnosti? Vjerojatno pravo služnosti prolaza nije upisano u nikakve knjige, niti za to postoje živi svjedoci, da o tom dogovoru svjedoče. Vlasnik B je koristio parcelu Z1 desno u vlasništvu vlasnika A, čisto jer mu je tako zgodnije pristupiti do svoje parcele Z2, iako može pristupiti do nje, koristeći svoje zemljište  s druge strane objekta. ovo spominjem u slučaju da se vlasnik B pozove na dospjelost?

 

Objekti A2 i B2 su možda i najbitniji za cijelu priču, radi se zapravo o jednom objektu, koji je podijeljen na 2 jednaka dijela, a razdvaja ih zid, u čijem se pravcu prostire međa. To je gospodarski objekt koji je nekada služio za čuvanje sijena i sl. 

Što to pravo služnosti prolaza znači točno, da vlasnik B može koristit parcelu vlasnika A za prolaz? prolaz čega? automobila, pješaka, konja i zaprege? može li Vlasnik B ili njegovi gosti parkirati vozilo na zemljištu vlasnika A? Zašto Vlasnik B sebi nije ostavio put do svog objekta B2 kada je gradio svoj objekt B1, mogu li to biti nekakvi realni argumenti? 

 

Navodno se vlasnik B poziva na to da je zemljište vlasnika A Z1 desno "dvor" ukoliko je Z1 dvor, onda istom logikom dio zemljišta ispred objekta B2 bi takođertrebao biti dvor? Ukoliko se i jedno drugo vode kao dvor, može li vlasnik B svoj dio dvora koristiti bez suglasnosti vlasnika A i obrnuto?

 

Ne znam je li to nešto bitno, ali cijela parcela Z2 vlasnika B je jedinstvena, dio na kojem se nalazi objekt B1 i objekt B2, ukoliko vlasnik B ne može pristupit automobilom recimo do objekta B2 je li mu vlasnik A dužan to osigurati i na koji način?

 

može li vlasnik A na neki način tužiti vlasnika B zbog toga što njegov objekt B1 nije legalan i nije dovoljno udaljen  od međe, te je nelegalno nadograđivan prema parceli Z1 lijevo?

 

ukratko kakve su šanse da vlasnik B ostvari pravo služnosti prolaza preko parcele vlasnika A Z1 desno, ukoliko dođe do suda i kako vlasnik A može zaštiti svoju parcelu parcelu Z1 desno od daljnje prostitucije. Razumijem da netko to koristi i tuda prolazi, ali što vlasnik A može učiniti kako bi to spriječio, može reći nemoj prolaziti tuda? ovaj i dalje prolazi kao da ništa nije rečeno, shvaćam da je to s dospjelošću jako opasno, ali u praksi je to teško spriječiti?

 

Hvala

stanje2.png.c0e754be9c0e6c65ef277e08756b8d31.png

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, diracdelta je napisao:

Udaljenost od međe napominjem zbog toga što sam iz nekih izvora koji se bave legalizacijom bespravno izgrađenih objekata čuo, da je to potreban minimum koji treba zadovoljiti.

Ovo baš i nije bitno. Može se ozakoniti i ako prelazi na drugu česticu jer Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

, diracdelta je napisao:

A ukoliko nije zadovoljen da s te strane objekta ne smije biti otvora na objektu(ukoliko nisam u pravu ispravite me).

Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, čl.5 st.3

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena:

– na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

, diracdelta je napisao:

negdje sam pročitao da objekt koji nije dovoljno udaljen od međe, treba zbrinuti svoju kišnicu koja dolazi s krovišta

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima., čl.113

Vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu.

, diracdelta je napisao:

Vlasnik B je koristio parcelu Z1 desno u vlasništvu vlasnika A, čisto jer mu je tako zgodnije pristupiti do svoje parcele Z2, iako može pristupiti do nje, koristeći svoje zemljište  s druge strane objekta. ovo spominjem u slučaju da se vlasnik B pozove na dospjelost?

Dosjelost. Za što bi trebao imati određenu kakvoću, pa kako navodite da vjerovatno nije zakonit, a onda bi trebao biti barem pošten. A posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

 

, diracdelta je napisao:

Ne znam je li to nešto bitno, ali cijela parcela Z2 vlasnika B je jedinstvena, dio na kojem se nalazi objekt B1 i objekt B2, ukoliko vlasnik B ne može pristupit automobilom recimo do objekta B2 je li mu vlasnik A dužan to osigurati i na koji način?

Načelno, ne nije.

, diracdelta je napisao:

može li vlasnik A na neki način tužiti vlasnika B zbog toga što njegov objekt B1 nije legalan i nije dovoljno udaljen  od međe, te je nelegalno nadograđivan prema parceli Z1 lijevo?

Ako nije podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, dakle nije pokrenut postupak ozakonjenja do zadnjeg roka, tu bi bila nadležna građevinska inspekcija a ne sud.

, diracdelta je napisao:

ukratko kakve su šanse da vlasnik B ostvari pravo služnosti prolaza preko parcele vlasnika A Z1 desno, ukoliko dođe do suda i kako vlasnik A može zaštiti svoju parcelu parcelu Z1 desno od daljnje prostitucije.

Ukratko, onolike su koliko isti može dokazati da ima nekakovu kakvoću posjeda da bi služnost stekao dosjelošću, tj. stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

, diracdelta je napisao:

Razumijem da netko to koristi i tuda prolazi, ali što vlasnik A može učiniti kako bi to spriječio, može reći nemoj prolaziti tuda? ovaj i dalje prolazi kao da ništa nije rečeno, shvaćam da je to s dospjelošću jako opasno, ali u praksi je to teško spriječiti?

Mogao je zaštititi posjed u postupku pred sudom ili putem samopomoći (npr. ograditi ga) u rokovima iz čl.21 ZVDSP-a.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×