Jump to content
WTTV

Troškovi stranke koja se sama zastupa u sudskom postupku

Preporučene objave

Trgovačko društvo je podnijelo tužbu nadležnom Upravnom sudu protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak. Zastupa se samo. Nadležni Upravni sud udaljen je 100 km  od sjedišta društva. Sud je zakazao usmenu raspravu na koju će pristupiti predstavnik trgovačkog društva, a ne odvjetnik ili osoba ovlaštena za zastupanje. U upravnoj tužbi trgovačko društvo je navelo da traži naknadu troškova, ali ih nije specificiralo.

Pitanja: 1. Naknadu kojih troškova i u kojem iznosu trgovačko društvo-tužitelj, može tražiti u ovom sudskom postupku? 2. Kada najkasnije i u kakvom obliku mora specificirati troškove?

 

          

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Po mom mišljenju, valjalo bi podnijeti zahtjev za troškove po sljedećim stavkama: stvarni trošak putovanja za osobu koja će zastupati trgovačko društvo na tom ročištu, od sjedišta društva do sjedišta suda i natrag (dokazuje se putnom kartom ili potvrdom s kolodvora), trošak satnice osobe koja je zastupala trgovačko društvo, prema potvrdi poslodavca o bruto/neto satnici te osobe, i trošak sudske pristojbe na tužbu/presudu (ako se radi o neprocjenjivom predmetu, trošak je 500,00 + 500,00 kn, ako se ne varam).

Po mom mišljenju, zahtjev za trošak se mora podnijeti do zaključenja glavne rasprave, iako to ne piše u ZUS-u, ali se podredno primjenjuje ZPP koji traži da zahtjev za troškove bude podnesen do završetka raspravljanja.

Međutim, moram Vam reći i to da postoji velika kontroverza oko troškova upravnog sudovanja, s obzirom da upravni sudovi na čelu s Visokim upravnim sudom, unatoč tome što ih je Ustavni sud o tome već opomenuo, neprestano donose odluke o troškovima na način da svaka stranka snosi svoje troškove, čak i u slučaju uspjeha i upravnom sporu, pri čemu Vas pozivam da se o tome uputite iz članka u privitku.

931933.Trokovi_upravnog_spora_-_INFORMATOR_6511-2018.pdf

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad


  • Similar Content

    • objavio r3surge
      Poštovani,
      zanima me jedna stvar. Tko plaća sve sudske troškove (odvjetnici, odštete, itd.) kod osobe koja je počinila kazneno djelo (teško ubojstvo)? Troškovi su golemi. Osoba koja je to djelo počinila ima obitelj.
      Za dugove, odgovara bračni drug, a nakon smrti djeca. No da li ovo spada pod istu stvar, dug?
      Plaća iz svoje imovine, da li u to spada i imovina bračnog partnera? Jedna kuća je na ženi, ostale dvije su pola pola. Razvod braka također ništa ne mijenja koliko shvaćam? I dug od imovine (nekretnina) se može tek naplatiti kada javni bilježnik stavi zabilježbu na imovinu?
      Tako da ako mi možete reći čija se imovina uzima u slučaju kaznenog (teško ubojstvo) dijela?
      Čitam zakone i nije mi jasno. Ako bi netko mogao jednostavno mi iskopirati iz hrvatskog zakona članak koji to razjašnjava.
      Unaprijed hvala!
    • objavio macak_15
      Poštovani,
      može li se osoba osloboditi od troškova kaznenog postupka koje treba platiti u roku od 15 dana. Ionako mu je blokiran račun i nezaposlen je. Hoće li se sud pokušati naplatiti ovrhom ili će mu zamijeniti te troškove sa zatvorom? Može li kao nezaposlena osoba tražiti oslobođenje od troškova? Puno hvala na informacijama.
    • objavio anton887
      moli se informacija.  U tijeku je parnica pred sudom radi iseljenja iz poslovnog prostora jer je istekao ugovor, a zakupoprimci su ostavili stvari odnosno inventar u poslovnom prostoru. Sada bi pristali na nagodbu , no traže povrat uloženih sredstava kako bi doborovoljno bez ovrhe napustili prostor. Naravno da su svjesni da bi izgubili spor je je istekao ugovor te samim time i praovo na posjedovnu zaštitu.  Navode u prijedlogu za nagodbu: adaptacija prostora, pregradni zidovi, rasvjeta itd....U tom istom prostoru je prethodno također bio zakupnik koji je radio sličnu djelatnost  bez potrebe ovih radova koji se navode. Ovi si radovi su rađeni bez ikakvog pristanka zakupodavca i nisu bili potrebni niti nužni za obavljanje djelatnosti.
       
      Naravno da ovo sve traže kako bi izjednačili uloženo s postavljenim zahtjevom za naknadu izgubljenje rente jer se prostor zbog parnice ne iznajmljuje....
      Da li je vaše mišljenje pristati na ovakvu nagodbu iako doista ti radovi nisu bili nužni za obavljanje djelatnosti, već gotovo luksuzni ili odbiti  nagodbu i nastaviti spor? 
       
      Malo je preopćenito pitanje,ali molim za makar kratke osvrte...Puno hvala
    • objavio telesisija
      Obraćam vam se za pomoć na nagovor frendice, iako mislim da je ovo svršena priča i nema mi pomoći.
      Krenut ću redom:
      2013/14, upisujem prvu godinu diplomskog prvi put, država subvencionira školarinu (8400 HRK) u potpunosti
      ne ostvarujem ni jedan ECTS bod
      2014/2015 upisujem drugi put prvu godinu, na završetku zimskog semestra plaćam pola participacije školarine (4200 HRK) kako bih mogla ostvariti pravo na polaganje ispita
      unutar drugog, ljetnog semestra tražim mirovanje studija, fakultet odobrava
      2015/2016 upisujem treći put prvu godinu, tražim mirovanje, fakultet odobrava, u referadi mi objašnjava sljedeće opcije, ako se dobro sjećam:
      a) bez prava i obaveza i onda nemam pravo polagati ispite, niti imam pravo na hzzo b) sa pravima i mogućnošću polaganja ispita, koje ako ne dam onda plaćam školarinu Tu sam krivo shvatila da ono što plaćam kod ponovnog upisa godine je druga rata od ukupnog iznosa participacije za prvu godinu, čiji prvi dio sam platila 2014/2015. Računala sam da imam samo još 4200 HRK, kada i ako nastavim godinu aktivno. S obzirom da su mi prijašnjih godina kolege također upisivale mirovanja i nisu plaćali školarine za godine koje su bile u mirovanju, mislila sam da je to jasna stvar.
      2016/2017 upisujem i četvrti put prvu godinu, uz mirovanje, fakultet odobrava
      te jučer na faksu saznajem da mi je za svaku godinu mirovanja rastao dug prema fakultetu, odnosno 8400 HRK x 3 - 4200 HRK koje sam ranije uplatila. Ukupna suma duga je 21000 HRK. Kod ispisa sa faksa međutim dovoljno je da platim četvrtinu ukupnog duga. Dakle, 5250 HRK.
      Jučer sam kopala po odlukama i pravilnicima na stranicama mog fakulteta i našla jedino ovo:
      "Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija.", iz pravilnika o studiranju na mom fakultetu, 2017.
      Nije mi jasno zašto moram plaćati godine mirovanja ako se one ne računaju kao trajanje studija? Kakva je praksa na drugim fakultetima? Plaćaju li studenti godine u mirovanju? Mogu li pisati zamolbe, nešto, bilo što?
  • Online korisnici



×