Jump to content

Matrix

  • ─Źlanaka
    54
  • komentara
    0
  • ─Źitanja ─Źlanka
    2922

O ovom blogu

­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ

 

IMG_20200216_030219.png

Entries in this blog

Zemlji┼íno-knji┼żno pravo u sudskoj praksi

Upis suvlasni┼ítva na odre─Ĺenom fizi─Źkom dijelu katastarske ─Źestice nije dopu┼íten jer se suvlasni┼ítvo upisuje u zemlji┼ínu knjigu samo u idealnim dijelovima u odnosu na cijelu katastarsku ─Źesticu. ┼Żupanijski sud u Splitu G┼żzk 817/2009 od 15.1.2010. ********************** Jedna katastarska ─Źestica ne mo┼że biti sastavni dio druge katastarske ─Źestice. ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 598/2007-2 od 28.2.2008. ********************** Nekretnina koja je ucrtana na katastarskom
  • ─îlanci

    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      "Davanjem u zakup poljoprivrednog zemlji┼íta u vlasni┼ítvu dr┼żave, sve dok nije
      okon─Źan postupak za povrat te imovine, nije do┼ílo do stjecanja bez osnove na strani dr┼żave."
      (VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).-
      *************
      "Nema zakonske osnove za povrat ulaganja u─Źinjenih prilikom adaptacije ku─çe kad su ta ulaganja izvr┼íena dobrovoljno i besplatno, pri ─Źemu se nije o─Źekivala niti zahtijevala naknada."
      (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).-
      ************
      Glede ulaganje tu─Ĺeg rada i sredstava u odnosu na isti institut navodi se: ÔÇ×(ÔÇŽ) zastara potra┼żivanja za stjecanje bez osnove do kojeg je do┼ílo ulaganjem tu─Ĺeg rada i sredstava u nekretnine tu┼żenika (─Źl. 215. u svezi s ─Źl. 210. ZOO) po─Źinje te─çi od dana kada je neosnovano oboga─çeni stekao mogu─çnost ubirati korist od izvr┼íenih ulaganja (ÔÇŽ), a ne kako to pogre┼íno cijene ni┼żestupanjski sudovi od dana kada su ta ulaganja u─Źinjena.ÔÇč┬á
      VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015.
      ***************
      "Kad je uplata u korist odre─Ĺenog ┼żiro-ra─Źuna izvr┼íena zabunom, bez valjane pravne osnove, radi se o stjecanju bez osnove s pravom na povrat onog ┼íto je neosnovano pla─çeno."
      (VSRH, Gzz-165/2005-2 od 24. studenoga 2005.).-
      ***********
      "Stjecatelj koji je naplatio tra┼żbinu u ovr┼ínom┬á postupku, na temelju tada pravomo─çne i ovr┼íne presude koja je ukinuta u revizijskom postupku, u trenutku stjecanja bio je savjestan stjecatelj koji duguje zateznu kamatu od postavljenog zahtjeva za vra─çanje onoga ┼íto je naplatio u ovr┼ínom postupku."
      (VSRH, Rev -737/2002-2 od 21. rujna 2005.).-
      **************
      "Kupac koji je platio razliku cijene temeljem potpisanog ugovora, a smatrao jeda tu razliku ne duguje, mogao bi tra┼żiti povrat samo ako je zadr┼żao pravo da tra┼żi vra─çanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu."
      (VSRH, Rev-3443/1999-2od 21. sije─Źnja 2004.)
      *************
      Vrhovni sud RH u svojoj je odluci Rev-x 474/10 zauzeo stav da se u slu─Źaju vra─çanja onog ┼íto je primljeno na temelju ni┼ítavog ugovora primjenjuju odredbe ZOO-a o stjecanju bez osnove, pa tako i odredba ─Źl. 214. kojom je odre─Ĺeno da u slu─Źaju kada se vra─ça ono ┼íto je ste─Źeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a ina─Źe od dana podno┼íenja zahtjeva.U svakom slu─Źaju, tu┼żitelju pripada pravo na zatezne kamate od dana podno┼íenja tu┼żbe, jer se taj dan nedvojbeno mo┼że smatrati kao "dan podno┼íenja zahtjeva" u smislu navedene odredbe ZOO-a. Ima li tu┼żitelj pravo na zatezne kamate i za razdoblje prije podno┼íenja tu┼żbe ovisi o tome je li tu┼żenik bio savjestan ili nesavjestan stjecatelj, kao i o tome je li zahtijevao vra─çanje prije podno┼íenja tu┼żbe.┬á
      Vrhovni sud RH Rev-x 474/10
      **************
      Prema stavu Visokog trgova─Źkog suda Republike Hrvatske pod brojem P┼ż-3584/11 nema pravo zahtijevati vra─çanje onaj tko je izvr┼íio isplatu znaju─çi da nije du┼żan platiti. Tako i okolnost da je tu┼żiteljev direktor imao protupravni interes sredstvima tu┼żitelja namiriti obvezu tre─çe osobe nije isplata nedugovanog. U ovom konkretnom predmetu nesporno je da je tu┼żitelj u trenutku uplate nov─Źanih sredstava na tu┼żenikov ra─Źun to─Źno znao (morao znati) ┼íto pla─ça, kome pla─ça i za┼íto to pla─ça, odnosno da je znao (morao znati) kako pla─ça tu─Ĺi dug.
      Nakon uplate 2000. godine tu┼żitelj se tek 2001. godine obratio tu┼żeniku sa zahtjevom za povrat upla─çenih sredstava. Kao razlog takvog zahtjeva navodi kako je tu┼żenik upla─çena sredstva stekao bez osnove jer me─Ĺu dru┼ítvima tu┼żitelja i tu┼żenika nije postojao vjerovni─Źko du┼żni─Źki odnos, pa nije bilo osnove pla─çanja. Za ovaj sud navedene nesporne ─Źinjenice bile su dostatne za ocjenu neosnovanosti tu┼żbenog zahtjeva i njegovo odbijanje.
      Okolnost na koju se tu┼żitelj pozvao o tome kako je do predmetne transakcije do┼ílo iz razloga ┼íto je biv┼íi tu┼żiteljev direktor imao protupravni interes tu┼żiteljevim sredstvima platiti umje┼ía─Źa jer je u tom dru┼ítvu ve─çinski ─Źlan, ne dovodi u pitanje utvr─Ĺene ─Źinjenice.Ako je tome doista tako bilo, odnosno ako je ─Źlan uprave - direktor tu┼żiteljevog dru┼ítva protivno interesu tog dru┼ítva poduzimao odre─Ĺene radnje na ┼ítetu dru┼ítva, onda je tu┼żitelj mogao ustati protiv njega tu┼żbom za naknadu ┼ítete na temelju odredbe ─Źl. 273. ZTD-a.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske br. P┼ż-3584/11
      ************
      Kad je u revizijskom postupku ukinuta pravomo─çna presuda na temelju koje je, u
      ovr┼ínom postupku prisilno napla─çena tra┼żbina, osnovan je zahtjev za vra─çanje onog ┼íto je napla─çeno u ovr┼ínom postupku, na temelju stjecanja bez osnove, neovisno o tome ┼íto izme─Ĺu stranaka i dalje traje postupak o istoj tra┼żbini.
      VSRH, Rev-737/2002-2 od 21. rujna 2005. godine.
      *********************
      Kad je iznos dosu─Ĺen pravomo─çnom presudom tu┼żenik isplatio tu┼żitelju, a ta je presuda odlukom revizijskog suda naknadno ukinuta uz vra─çanje predmeta na ponovno su─Ĺenje, tu┼żitelj je u obvezi vratiti tu┼żeniku primljeni iznos neovisno o tome kakav ─çe biti rezultat ponovnog su─Ĺenja.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 516/2010-2 od 14.7.2010.
      *************
      ÔÇ×Pravilno ni┼żestupanjski sudovi zaklju─Źuju da u konkretnom slu─Źaju zastara prava zahtijevati vra─çanje ste─Źenog po osnovi koja je kasnije otpala nije mogla po─Źeti te─çi prije no ┼íto je VSRH donio prije navedenu presudu i prije nego ┼íto je ta presuda dostavljena ovdje tu┼żiteljici.ÔÇč
      VS RH Revt-141/16-2 od 1. velja─Źe 2017
      *******************
      "Prema ocjeni ovog revizijskog suda, a pravilnom primjenom materijalnog prava, u ovom predmetu radi se o stjecanju bez osnove, a takvo potra┼żivanje zastarijeva za pet godina (op─çi zastarni rok ÔÇô ─Źl. 371. ZOO), a zastarijevanje u konkretnom slu─Źaju po─Źinje te─çi prvog dana poslije dana kada je tu┼żitelj kao vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (─Źl. 361. st. 1. ZOO), a to je dan kada je tu┼żitelju dostavljeno rje┼íenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gzz-333/03, Rev-1070/03 od 12. sije─Źnja 2006.ÔÇč┬á
      VS RH Revr-1787/12-2 od 6. velja─Źe 2013
      *************
      Kada vra─ça ono ┼íto je stekao bez osnove, nepo┼íteni stjecatelj du┼żan je platiti zatezne kamate od dana stjecanja.
      Sa┼żetak:
      Prema tome, s obzirom na nesporno utvr─Ĺene ─Źinjenice, sukladno navedenoj odredbi iz ─Źlanka 1111. stavak 1. ZOO-a, tu┼żenik je du┼żan tu┼żitelju isplatiti utu┼żeni
      neosnovano ste─Źeni iznos od 25.465,64 kn sa zateznim kamatama od dana stjecanja (─Źl. 1115. ZOO-a). Tu┼żenik ne spori ─Źinjenicu da se naplatio iako za to nije imao pravne osnove od samog po─Źetka, ┼íto zna─Źi da je bio nepo┼íteni stjecatelj od trenutka stjecanja.
      VTs RH P┼ż-4079/10, od 13. svibnja 2014.
      **************
      Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u me─Ĺuvremenu imala od onoga ┼íto je du┼żna vratiti, odnosno nadoknaditi s tim da je strana koja vra─ça novac du┼żna platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila. S obzirom na to da se radi o zahtjevu za vra─çanje danog po osnovi stjecanja bez osnove (ugovor je raskinut pa je ta osnova prestala) primijenit ─çe se op─çi zastarni rok iz ─Źlanka 225. Zakona o obveznim odnosima. Prema toj odredbi rok je pet godina. Odredbom ─Źlanka 215. Zakona o obveznim odnosima, zastara po─Źinje te─çi prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slu─Źajeve nije ┼íto drugo propisano.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1467/96 od 6. prosinca 2000
      ***********
      Pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda od 20. studenoga 2006., na temelju
      koje je tu┼żitelj isplatio tu┼żenici utu┼żeni iznos od 142.248,80 kn, a koja je kasnije ukinuta revizijskom odlukom uz vra─çanje predmeta na ponovno su─Ĺenje, u vrijeme pla─çanja predstavljala je valjanu pravnu osnovu tu┼żeni─Źina stjecanja tih nov─Źanih sredstava. Ukidanjem presude ta je osnova otpala, pa je na temelju odredbe ─Źl. 1111. st. 3. ZOO-a tada nastala obveza vra─çanja navedenog iznosa.Ta obveza je bezuvjetna pa tu┼żenica neosnovano smatra da je za dono┼íenje odluke o zahtjevu tu┼żitelja za vra─çanje tih sredstava od zna─Źenja daljnji tijek parnice u kojoj je ukinuta presuda na temelju koje je izvr┼íeno pla─çanje, jer je nakon ukidanja ta presuda bez u─Źinka, a nova presuda kojom bi tu┼żbeni zahtjev bio prihva─çen mo┼że predstavljati novu samostalnu osnovu na temelju koje ─çe tu┼żitelj biti du┼żan namiriti tu┼żenici tra┼żbinu u skladu s tom presudom."
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Rev 516/10-2, od 14. srpnja 2010
      *************
      Rije─Ź je o stjecanju bez osnove ako dio imovine jedne osobe na bilo koji na─Źin prije─Ĺe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nije utemeljen na pravnom poslu ili u zakonu.Time nastaje obveznopravni odnos koji djeluje inter partes i u kojem je stjecatelj du┼żnik, a osoba ─Źiji je dio imovine pre┼íao u imovinu stjecatelja jest vjerovnik.
      (Privredni sud Hrvatske, P┼żÔÇô3437/93 od 28. prosinca 1993., Praxis, 2/36)
      ****************
      Osoba koja nije stanar, a koristila je i adaptirala stan, ne mo┼że od stanara tra┼żiti povrat vi┼íe ulo┼żenih sredstava s naslova stjecanja bez osnove budu─çi da stanar nije vlasnik stana.
      (Vrhovni sud Republike Hrvatske,27 RevÔÇô3097/91, od 12. lipnja 1991.)
      **************
      Osnovanost zahtjeva za vra─çanje ispla─çenog po osnovi stjecanja bez osnove ne ovisi o krivnji stjecatelja ve─ç o tome ima li isplata osnove u pravnom poslu ili zakonu.
      (┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼żÔÇô1297/99, od 2. rujna 1999.)
      ************
      Kada je vjerovnik naplatio zatezne kamate temeljem pravomo─çne odluke suda, on je taj iznos stekao temeljem valjane pravne osnove te du┼żnik ne mo┼że osnovano tra┼żiti u┬ánovoj parnici vra─çanje iznosa zateznih kamata koje su pla─çene preko propisane stope pozivom na institut stjecanja bez osnove.
      (VS HR, RevÔÇô2/2000, od 13. travnja 2000.)
      ***********
      Potra┼żivanje naknade koristi koju je imala osoba upotrebljavaju─çi tu─Ĺu stvar u svoju korist zastarijeva u op─çem zastarnom roku.
      (VS RH, GzzÔÇô6/85, od. 12. rujna 1985.)
      **********
      Ako netko neovla┼íteno uporabi tu─Ĺu stvar u svoju korist, imatelj stvari mo┼że zahtijevati da mu naknadi protuvrijednost materijalne koristi koju je imao od uporabe tu─Ĺe stvari i to do isteka op─çeg zastarnog roka od pet godina.
      (Vps, P┼żÔÇô303/82, od 29. lipnja 1982.)
      **********
      Zastarijevanje potra┼żivanja s naslova stjecanja bez osnove po─Źinje te─çi od trenutka kada se imovina stjecatelja pove─çala, a ne od trenutka kada je vjerovnik saznao za pove─çanje.
      (VS RH, RevÔÇô421/1992, od 25. lipnja 1992.)
      ************
      Banka koja je u zabludi isplatila fizi─Źkoj osobi svotu strane valute koja joj nije
      pripadala, mo┼że tra┼żiti i vra─çanje navedenih svota u istoj valuti.
      (VS RH, RevÔÇô653/90 od 25. srpnja 1990.)
      ***********
      Zahtjev prodavatelja da mu kupac prije isporuke automobila isplati razliku do
      kona─Źne cijene ne mo┼że se smatrati prinudom kad je takva obveza kupca predvi─Ĺena ugovorom. Tu┼żitelj stoga nema pravo na povrat onoga ┼íto je platio.
      (VS RH, RevÔÇô1250/94, od 23. travnja 1997.)
      ***********
      Prijetnja raskidom ugovora ne mora imati zna─Źenje prinude odnosno prijetnje u
      smislu odredbe ─Źl. 60. Zakona o obveznim odnosima i stoga tu┼żitelj s te osnove nema pravo na povrat.
      (VS RH, RevÔÇô2449/94, od 30. travnja 1997.)
      ************
      Savjestan stjecatelj je onaj kojemu je temeljem pravomoćne sudske odluke isplaćena naknada nematerijalne štete, bez obzira na to je li ona isplaćena dobrovoljno ili u ovršnom postupku.
      (┼Żupanijski sud u Gradu Zagrebu, G┼żÔÇô392/96, od 22. listopada 1996.)
      *******************
      Tko plati znaju─çi da nije obvezan platiti, nema pravo zahtijevati vra─çanje novca osim ako je zadr┼żao pravo tra┼żenja novca natrag ili ako je platio da bi izbjegao prisilu.
      (VS RH, RevÔÇô953/82, od 13. sije─Źnja 1983.)
      *************
      Utvr─Ĺeno je da je tu┼żiteljeva imovina smanjena u korist tu┼żenikove pogre┼íkom
      tu┼żitelja kao osiroma┼íene osobe. Ta se pogre┼íka nikako ne mo┼że smatrati ispri─Źivom zabludom, ve─ç o─Źitim nemarom i neuskla─Ĺenosti rada tu┼żiteljevih slu┼żbi.
      (VS RH, II RevÔÇô86/87 od 22. listopada 1987., PSPÔÇô38/74)
      ******************
      Procijenjeno je da nije savjestan pribavitelj osoba koja je nakon proteka roka odre─Ĺenog vremena mogla znati da joj je dva puta pla─çena renta zbog izgubljene
      zarade.Zato takva osoba ne mo┼że osnovano zadr┼żati drugi put pla─çenu svotu za isti dug.
      (VS RH, RevÔÇô214/89, od 4. listopada 1989.)
      **********
      Zajmoprimatelj je obvezan zajmodavcu vratiti iznos koji je primio zajedno s kamatama. Dakle, ako je zajmodavac po akceptnom nalogu naplatio veću svotu, višak koji prelazi ugovoreni iznos zajma zajedno s kamatama stekao je bez osnove i obvezan je taj iznos vratiti zajmoprimatelju.
      (Visoki trgova─Źki sud RH, P┼żÔÇô938/94, od 11. travnja 1995.)
      ************
      Tu┼żenik je od tu┼żitelja primio svotu od 30.000 DEM i to iznos od 23.000 DEM dana 4. o┼żujka 1994., a iznos od 7.000 DEM 25. o┼żujka 1994., sve u svrhu da tu nov─Źanu svotu tu┼żenik preda poduze─çu M., a na ime tro┼íkova realizacije inozemnog kredita.
      Tu┼żenik navedenu svotu nije predao poduze─çu M. ve─ç ju je neovla┼íteno zadr┼żao za sebe.
      Na temelju takvog utvr─Ĺenja, a primjenom odredbi ─Źl. 210. st. 3. i ─Źl. 214. ZOO-a, tu┼żenik┬á je obvezan tu┼żitelju isplatiti navedenu nov─Źanu svotu sa zateznom kamatom koju┬áje Zagreba─Źka banka pla─çala na devizne ┼ítedne uloge valute DEM, a koja te─Źe od dana kada je tu┼żitelj tu┼żeniku predao navedene nov─Źane iznose do isplate, sve u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom te─Źaju na dan isplate.
      (VRHS RH, RevÔÇô1046/02, od 17. o┼żujka 2004.)
      ************
      Osoba koja je u o─Źekivanju sklapanja braka radila za svog zaru─Źnika i time pridonijela pove─çanju njegove imovine ima pravo na naknadu na osnovi neosnovanog oboga─çenja ako nije do┼ílo do sklapanja braka.
      (VS RH, G┼żÔÇô1796/79, od 20. o┼żujka 1979.)
      ***********
      Obveza vra─çanja ste─Źenog bez osnove nastaje i kada se ne┼íto primi s obzirom na
      osnovu (u ovom slu─Źaju ugovor o uzdr┼żavanju)┬á koja se nije ostvarila.
      (VS RH, RevÔÇô686/88, od 26. listopada 1988.)
      ************
      Kad je vi┼íi carinski organ ukinuo za┼ítitnu mjeru oduzimanja automobila koju je izrekao ni┼żi carinski organ na temelju ─Źl. 386. Carinskog zakona, tada je prestala
      pravna osnova za pla─çanje tro┼íkova dopreme, ─Źuvanja i le┼żarine automobila. Stoga osoba koja je┬ámorala platiti te tro┼íkove prilikom preuzimanja vozila ima pravo zahtijevati njihovo vra─çanje.
      (VS RH, RevÔÇô2364/81, od 6. travnja 1982.)
      ************
      Jedna od ugovornih strana mo┼że zahtijevati naknadu koristi koju je druga strana ostvarila neovla┼ítenom uporabom njezinih sredstava (strojeva) nakon raskida ugovora o ortakluku.
      (VS RH, RevÔÇô2126/88, od 11. travnja 1989., PSPÔÇô44/96)
      ************
      Ako je poni┼íteno rje┼íenje nadle┼żnog upravnog tijela o obvezi pla─çanja poreza na promet nekretninama i pravima, osoba od koje je napla─çen porez ima pravo na kamate na iznos vra─çenog novca koji nije bila du┼żna platiti i to za razdoblje od izvr┼íene uplate do┬áisteka roka za uplatu razrezanog poreza prema novom rje┼íenju.
      (VS RH, RevÔÇô53/90, od 26. rujna 1990.)
      *************
      Od osobe koja se protupravno koristila stambenim prostorom vlasnik mo┼że potra┼żivati naknadu koristi koju bi ostvario njegovim iznajmljivanjem podstanarima samo ako doka┼że da bi upravo na taj na─Źin ostvario prihod.
      (VS RH, RevÔÇô948/89, od 14. prosinca 1989., PSPÔÇô47/82)┬á
      *********
      Suvlasnik koji se bez naknade koristi suvlasni─Źkim dijelom nekretnine drugoga
      suvlasnika neosnovano se obogatio za visinu najamnine koju bi ina─Źe morao pla─çati, pa je to korist koju je obvezan naknaditi i to u nominalnoj svoti najamnine kako bi ona dospijevala za naplatu.
      (VS RH, RevÔÇô1881/91, od 28. studenoga 1991., IzborÔÇô93/113)
      ***************
      Zahtjev vlasnika, kojemu je oduzimanjem posjeda onemogućeno korištenje njegova stana, za naknadu troškova najamnine isplaćene za drugi iznajmljeni stan,
      predstavlja┬áod┼ítetni zahtjev, a ne zahtjev za naknadu koristi od uporabe tu─Ĺe stvari.
      (VS RH, RevÔÇô2565/86, od 28. travnja 1987.)┬á
      ***********
      O zahtjevu podstanara ili osobe koja se bez pravnog osnova koristi stanom, o vra─çanju sredstava koja je ta osoba ulo┼żila za pobolj┼íanje uvjeta stanovanja valja odlu─Źiti primjenom propisa o poslovodstvu bez naloga.
      (VS RH, RevÔÇô948/89, od 14. studenoga 1989.)
      ************
      Radnik koji je dokupio sta┼ż umjesto organizacije ispunjavaju─çi njezinu zakonsku obvezu ima pravo na naknadu pla─çenog iznosa.
      (VS RH, RevÔÇô3221/93, od 25. studenoga 1993.)
      *********
      Kada je poslodavac propustio platiti doprinose za mirovinsko osiguranje, pa osiguranik sam plati te doprinose, ali u vrijeme kada je ve─ç nastupila zastara
      potra┼żivanja s naslova du┼żnih doprinosa, ne mo┼że od poslodavca zahtijevati povrat
      pla─çenih iznosa.
      (VS HR, RevÔÇô1736/90, od 21. o┼żujka 1991.)
      ********
      Komunalno poduze─çe du┼żno je platiti op─çini tro┼íak popravka kanalizacije, jer je to poduze─çe po zakonu du┼żno odr┼żavati kanalizaciju.
      (Visoki trgova─Źki sud, P┼żÔÇô1213/93, od 18. listopada 1994.)
      **************
      Tu┼żenik je bio u obvezi platiti porez na promet nekretnina, no platio ga je tu┼żitelj koji je bio zakonski solidarni jamac. Tu┼żitelju pripada pravo tra┼żiti od tu┼żenika naknadu┬ápla─çene svote, jer u toj situaciji vrijede pravila o vra─çanju onoga ┼íto je pla─çeno bez osnove.
      (VS RH, RevÔÇô3595/93, od 4. svibnja 1995.)
      ***********
      U konkretnom slu─Źaju tu┼żitelj i ne tvrdi da je dio njegove imovine pre┼íao u imovinu
      tu┼żenika, nego da je tre─ça osoba I. ─î. izvr┼íila uplatu odre─Ĺenih sredstava na ┼żiro ra─Źun┬á tu┼żenika. Kako nikakav dio imovine tu┼żitelja nije pre┼íao u imovinu tu┼żenika, to nije tu┼żitelj aktivno legitimiran potra┼żivati vra─çanje upla─çenih sredstava.┬á
      Eventualno bi I. ─î., koji je sredstva uplatio, mogao u posebnoj parnici tra┼żiti povrat
      navedenog iznosa, ali opet pod odre─Ĺenim uvjetima. Zato ovaj sud ocjenjuje da na
      strani┬átu┼żitelja nema aktivne legitimacije. Ni┼íta ne mijenja na stvari ┼íto je tu┼żitelj bio vlasnik stana i da je kupac I. ─î. cijenu pogre┼íno platio tu┼żeniku umjesto tu┼żitelju.
      (Privredni sud Hrvatske, P┼żÔÇô3437/93, od 28. prosinca 1993.)
      *************
      Postojanje mogu─çnosti protuovrhe ne isklju─Źuje pravo na podno┼íenje tu┼żbe zbog stjecanja bez osnove.
      (VS RH, RevÔÇô112/92, od 29. prosinca 1993.)
      ***********
      Biv┼íi bra─Źni drug, koriste─çi suvlasni─Źki dio nekretnine drugog biv┼íeg bra─Źnog druga,
      neosnovano se obogatio i to za razmjeran iznos najamnine koji bi se ostvario
      iznajmljivanjem tog dijela nekretnine.
      (VS RH, RevÔÇô1419/98, od 9. svibnja 2001.)
      ********
      Visina koristi koju su tu┼żenici stekli koriste─çi se radom i uslugama tu┼żitelja bez osnova, utvr─Ĺuje se prema cijenama na dan dono┼íenja prvostupanjske presude.
      (VS RH, RevÔÇô686/88, od 26. listopada 1988.)
      **********
      Onaj koji je stekao bez osnove obvezan je vratiti ono ┼íto je stekao na taj na─Źin i to
      prema cijenama na dan dono┼íenja prvostupanjske presude. U konkretnom slu─Źaju to zna─Źi da valja utvrditi za koliku je vrijednost ulaganjem sredstava tu┼żitelja pove─çana prometna┬ávrijednost stambenog objekta tu┼żenoga u vrijeme presu─Ĺenja. Ako bi ulaganjem sredstava tu┼żitelja u objekt tu┼żenika porasla prometna vrijednost stambenog objekta tu┼żenika, radilo bi se o stjecanju bez osnove na strani tu┼żenika.
      (VS RH, RevÔÇô227/93, od 3. studenoga 1993.)
      ***********
      Na iznos neosnovano vi┼íe zara─Źunate cijene stana prodavatelj je kupcu obvezan platiti kamate koje teku od dana kada je kupac uplatio taj iznos.
      (VS HR, RevÔÇô1486/86, od 28. listopada 1986.)
      *************
      Zajmoprimac je obvezan zajmodavcu vratiti iznos koji je primio zajedno s kamatama. Stoga, ako je zajmodavac po akceptnom nalogu naplatio veću svotu, višak koji prelazi ugovoreni iznos zajma zajedno s kamatama stekao je bez osnove.
      (VS RH, P┼żÔÇô938/84, od 11. travnja 1995.)
      *************
      Obveza svake strane glede pla─çanja zateznih kamata na iznos koji je primila na osnovi ni┼ítavog pravnog posla i koji je du┼żna vratiti procjenjuje se prema odredbama o┬áopsegu vra─çanja pri stjecanju bez osnove.
      (VS RH, RevÔÇô999/92, od 7. srpnja 1993.)
      ****************
      Osiguratelj ne mo┼że tra┼żiti vra─çanje svote ispla─çene u ime naknade ┼ítete zbog tjelesne ozljede, naru┼íenja zdravlja ili smrti ako je isplata izvr┼íena prema pravomo─çnoj presudi, jer valja smatrati da je naknada izvr┼íena savjesnom stjecatelju, pri ─Źemu nije odlu─Źuju─çe ┼íto je u revizijskom postupku o┼íte─çeni odbijen u tom dijelu tu┼żbenog zahtjeva.
      (VS HR, RevÔÇô1491/87, od 24. prosinca 1987.)
      *************
      Dijete koje pridonosi uzdr┼żavanju roditelja znaju─çi da na to nije obvezno ne mo┼że
      zahtijevati vra─çanje ispla─çenih svota. S obzirom na takva utvr─Ĺenja ni┼żestupanjski su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo zauzev┼íi stajali┼íte da je tu┼żiteljica
      pridonosila uzdr┼żavanju svoje majke smatraju─çi da je to moralna obveza k─çeri prema majci, a da to nije bila obvezna. Stoga se tu┼żenica nije neosnovano bogatila za svote koje je tu┼żiteljica davala za njezino uzdr┼żavanje. S obzirom na izneseno, tu┼żiteljica je, znaju─çi za raskid ugovora sa svojom majkom, pridonosila njezinom uzdr┼żavanju, a da na to nije bila prisiljena ni┬áobvezana (osim moralne obveze). Tako postupaju─çi, tu┼żiteljica je dobrovoljno pristala na smanjenje svoje imovine za svote koje je davala za uzdr┼żavanje svoje majke. Stoga je neosnovano njezino tra┼żenje danih svota za maj─Źino uzdr┼żavanje i sudovi su pravilno odbili njezino tu┼żbeno tra┼żenje.
      (VS HR, RevÔÇô350/88, od 21. rujna 1988.)
      ***************
      ┬áU odnosu na nu┼żne i korisne tro┼íkove koji se pojavljuju kod revindikacijskih zahtjeva, po─Źetak tijeka zastare jednako je ure─Ĺen i odredbom ─Źlanka 164. stavak 7.ZV-a, jer pravo na naknadu nu┼żnih i korisnih tro┼íkova zastarijeva od dana predaje stvari, s time da se u pretpostavkama iz odredbe ─Źlanka 164. ZV radi o trogodi┼ínjem a ne op─çem zastarnom roku koji se, za razliku u stvarnopravnim parnicama, primjenjuje kod instituta stjecanja bez osnove
      VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015. i Rev-x 358/11-2 od 20. studenoga 2013.
      **************
      Potra┼żivanje ostavitelja na temelju stjecanja bez osnove prelazi na nasljednike neovisno o tome je li ostavitelj podnio tu┼żbu radi ostvarenja tog potra┼żivanja.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev
      2510/2010-2 od 11.1.2012.
      *****************
      Kada tu┼żenik posjeduje nekretninu ili neku drugu stvar┬átu┼żitelja ili posjeduje njegov suvlasni─Źki dio, pla─çanje vrijednosti┬á
      postignute koristi prema ─Źl. 1111. i 1120. Zakona o obveznim┬áodnosima (NN. 35/05 i 41/08) mogu─çe je samo u slu─Źaju kada je┬ánekretnina ili neka druga stvar upotrijebljena na na─Źin da je┬ápromijenila identitet zbog ─Źega nije mogu─çe ili nije gospodarski┬áopravdano vra─çanje te nekretnine ili neke druge stvari. Kada je┬á
      mogu─çe vra─çanje tj. kada je mogu─ça predaja nekretnine ili stvari u┬áposjed ili suposjed tada se naknada koristi prosu─Ĺuje prema┬á odredbi ─Źl. 164. i 165. Zakona o vlasni┼ítvu i drugim stvarnim┬ápravima (NN. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00;114/01;┬á79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09) ali samo u slu─Źaju kada┬átu┼żitelj uz plate┼ż koristi tu┼żbenim zahtjevom tra┼żi i predaju┬á nekretnine ili stvari u posjed.┬á
      Zaklju─Źak sjednice Gra─Ĺanskog odjela ┼Żupanijskog suda u┬áVara┼żdinu od 04. rujna 2013.
      ****************
      Ako je tu┼żitelj imao pravni put u kojem je mogao isticati prigovor zastare i tra┼żiti progla┼íenje ovrhe nedopu┼ítenom, ali to nije u─Źinio, onda ne mo┼że zahtijevati vra─çanje napla─çenog iznosa, jer tu┼żenik navedeni iznos nije stekao bez osnove
      U┬ákonkretnom slu─Źaju nije sporno da je tu┼żenik proveo ovrhu na tu┼żiteljevim nov─Źanim sredstvima temeljem zadu┼żnice na kojoj je javni bilje┼żnik G... F... - J... ovjerila potpis tu┼żitelja pod brojem ovjere Ov-18738/06, a koja je izdana 7. 4. 2006. Valjanost navedene zadu┼żnice tu┼żitelj ne dovodi u pitanje, ve─ç isti─Źe da je zadu┼żnica u trenutku podno┼íenja na naplatu bila u zastari. Zastarom tra┼żbine odnosno zadu┼żnice tu┼żenik, me─Ĺutim, nije ostao bez osnove jer zastara u smislu ─Źl. 214. st. 1. ZOO-a podrazumijeva gubitak zahtjeva, a ne i samog prava na ispunjenje tra┼żbine. Tome u prilog govori i ─Źinjenica da ako du┼żnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono ┼íto je dao, ─Źak i ako nije znao da je obveza zastarjela (─Źl. 221. ZOO-a).
      Tu┼żitelj u tu┼żbi isti─Źe da va┼że─çi zakonski propisi ne predvi─Ĺaju mogu─çnost da se u postupku pred Financijskom agencijom istakne prigovor zastare, ┼íto nije to─Źno.
      Prema odredbi ─Źl. 210. st. 1. OZ-a, koji je vrijedio u trenutku podno┼íenja zadu┼żnice na naplatu, nakon ┼íto primi obavijest o tome da je protiv njega zatra┼żena izravna naplata tra┼żbine na temelju isprave iz ─Źl. 209. st. 1. ovoga Zakona, prema odredbi ─Źl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon ┼íto na drugi na─Źin sazna za to da je zatra┼żena takva naplata protiv njega, ovr┼íenik mo┼że predlo┼żiti sudu da donese rje┼íenje kojim ─çe nalo┼żiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rje┼íenje kojim ─çe pljenidba i prijenos proglasiti nedopu┼ítenim.┬áPrema st. 2. istog ─Źlanka OZ-a, na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovoga ─Źlanka na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za progla┼íenje pljenidbe i prijenosa nedopu┼ítenim iz st. 1. ovoga┬á─Źlanka na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ┼żalbi protiv rje┼íenja o ovrsi (─Źl. 50. i 53.).
      Prema odredbi ─Źl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a, ovr┼íenik mo┼że izjaviti ┼żalbu protiv rje┼íenja o ovrsi ako je nastupila zastara tra┼żbine o kojoj je odlu─Źeno ovr┼ínom ispravom. Odredbom ─Źl. 52. istog Zakona propisano je da sud mo┼że ovr┼íenika koji je podnio ┼żalbu iz navedenog razloga uputiti na pokretanje parnice radi progla┼íenja ovrhe nedopu┼ítenom, dok prema ─Źl. 62. st. 1. t. 4. OZ-a, rezultat navedenog parni─Źnog postupka mo┼że biti razlog za protuovrhu i vra─çanje onoga ┼íto je ovrhovoditelj ovrhom dobio.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske┬áP┼ż-5938/18 od┬á09.03.2020.
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u momentu smrti ostavitelja.
      ┼ŻS V┼ż G┼ż 748/2003-2
      ***********************
      Prema odredbi ─Źl. 6. Zakona o naslje─Ĺivanju (NN 48/03) koji je stupio na snagu 6.travnja 2003. godine, a ostaviteljica je umrla 24. travnja 2003. godine, smr─çu ostavitelja┬á koji nema nasljednika ostavina prelazi na op─çinu, odnosno grad odre─Ĺen ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak polo┼żaj kao da su ostaviteljevi nasljednici ─Źega se oni ne mogu odre─çi. S obzirom na gore navedeno sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je ostavinsku imovinu pok. M. S. uru─Źio Op─çini K. u smislu odredbe ─Źl. 6. Zakona o naslje─Ĺivanju. Navodi ┼żalbe da Op─çina K. ne prihva─ça nasljedstvo, jer ne mo┼że podmiriti dugove ostaviteljice, ne mogu se prihvatiti, jer se takovi prigovori i navodi ne mogu isticati u ┼żalbenom postupku, ve─ç se napominje da prema odredbi ─Źl. 139. st. 3. Zakona o naslje─Ĺivanju nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, dakle, samo prema vrijednosti nekretnina koje je Op─çina K. naslijedila, a to nekretnine upisane u zk.ul.br. 1477 k.o. G. S.
      ┼ŻS Bj G┼ż 1625/2004-2
      ***************************
      Predmetnom tu┼żbom tu┼żitelj je zatra┼żio isplatu utu┼żenog iznosa od ukupno 120.000,00 kn s naslova ulaganja koja je izvr┼íio svojim radom i nov─Źanim ulaganjima u rekonstrukciju nekretnine koja je bila vlasni┼ítvo prednice tu┼żene tj.njezine majke, a koju je nekretninu nakon smrti majke naslijedila tu┼żena. Drugostupanjski sud polazi
      od utvr─Ĺenja prvostupanjskog suda, da je tu┼żeni, ┼żive─çi u zajednici s majkom tu┼żene, svojim radom i sredstvima izvr┼íio odre─Ĺena ulaganja prilikom rekonstrukcije odnosno adaptacije nekretnine u D., koja je bila vlasni┼ítvo majke tu┼żene (prema utvr─Ĺenjima prvostupanjskog suda u iznosu od 12.008,08 kn), ali suprotno prvostupanjskom sudu, zaklju─Źuju da ne postoji pravni osnov po kojem bi tu┼żitelj od tu┼żene mogao zahtijevati povrat odnosno naknadu za izvr┼íena ulaganja. Pri tome, polaze─çi od rezultata provedenih dokaza, a posebno navoda samog tu┼żitelja, drugostupanjski sud zaklju─Źuje da je navedena ulaganja tu┼żitelj vr┼íio dobrovoljno i besplatno, ne o─Źekuju─çi niti zahtijevaju─çi od prednice tu┼żene naknadu bilo po stvarnopravnom bilo po
      obveznopravnom osnovu, s ciljem i motivom zajedni─Źkog ┼żivljenja, odnosno kori┼ítenja predmetne nekretnine. Iako je takvim ulaganjima od strane tu┼żitelja na odre─Ĺen na─Źin umanjena njegova imovina odnosno pove─çana imovina prednice tu┼żene, upravo zbog dobrovoljnosti i besplatnosti takvih ulaganja drugostupanjski sud s pravom zaklju─Źuje da nisu ispunjene pretpostavke predvi─Ĺene zakonom za slu─Źaj stjecanja bez osnove i vra─çanja onog ┼íto je ste─Źeno bez osnove (─Źl. 210. Zakona o obveznim odnosima ÔÇô ÔÇťNarodne novineÔÇŁ, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, u svezi s ─Źl. 211. Zakona o obveznim odnosima). S obzirom na nepostojanje duga prednice tu┼żene prema tu┼żitelju ne prihva─ça niti zaklju─Źivanje prvostupanjskog sdua o postojanju obveze tu┼żenice kao nasljednice na povrat utu┼żenog iznosa (─Źl. 145.Zakona o naslje─Ĺivanju ÔÇô ÔÇťNarodne novineÔÇŁ, broj 52/71, 27/78 i 56/00).
      Drugostupanjski sud, tako─Ĺer, s pravom zaklju─Źuje da okolnost ┼íto je nastupila smrt prednice tu┼żene ─Źime je prestala i mogu─çnost daljnjeg zajedni─Źkog ┼żivota i kori┼ítenja
      predmetne nekretnine od strane tu┼żitelja i prednice tu┼żene nije sama po sebi takva okolnost koja bi tu┼żitelju davala pravo na naknadu potra┼żivanja kojeg utu┼żuje ovom tu┼żbom.ÔÇť
      VSRH Rev 580/2007-2
      **************************
      Nasljednici glavnog du┼żnika, glede svoje odgovornosti za namirenje potra┼żivanja ostavitelja ne mogu se pozivati┬á na ─Źinjenicu da je za namirenje obveze ugovoreno
      osiguranje, budu─çi njihova obveza predstavlja glavnu obvezu, dok obveza jamca mo┼że biti sporedna ili izjedna─Źena s obvezom glavnog du┼żnika odnosno njegovih nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1346/08-2 od 18.II.2009.
      ***************************
      Nov─Źana pomo─ç koju jedan nasljednik primi sukladno odredbi ─Źl. 64. Kolektivnog ugovora od svog poslodavca nisu namjenska sredstva za podmirenje tro┼íkova sahrane
      i za taj iznos se ne umanjuju obveze drugog nasljednika za naknadu tro┼íkova sahrane koju je platio nasljednik koji je primio nov─Źanu pomo─ç.
      ┼ŻS Kc G┼ż 249/2002
      *****************************
      Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine time da isti nisu du┼żni namirivati vjerovnike ostavitelja odre─Ĺenim
      redoslijedom.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1033/08-2 od 10.VI.2008.
      *************************
      Revizijski ─çe sud, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava primijeniti odredbe ─Źl. 145. Zakona o naslje─Ĺivanju po kojima nasljednici
      odgovaraju┬á solidarno za dugove ostavitelja svaki do visine svog naslje─Ĺenog dijela.
      VSRH Rev 356/2002
      **************************
      Nasljednik koji se prihvatio nasljedstva i svoj dio ustupio sunasljednici, odgovara za
      dugove ostavitelja do vrijednosti naslije─Ĺene imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,
      G┼ż.291/07-2 od 30.IV.2007.
      *****************************
      Nasljednici mogu svoja prava ostvarivati pa tako zahtijevati i povrat zajma odmah, po smrti ostavitelja, ne ─Źekaju─çi dono┼íenje rje┼íenja o naslje─Ĺivanju.
      VSRH Rev 615/1998
      *****************************
      Ovr┼íni postupak ─çe se nastaviti nakon smrti ovr┼íenika u odnosu na sve zakonske nasljednike bez obzira ┼íto rje┼íenjem o naslje─Ĺivanju nije raspore─Ĺena nekretnina na kojoj se vodi ovr┼íni postupak, iz razloga ┼íto nekretnina koja je predmet ovr┼ínog postupka, prelazi na sve ovr┼íenike kao zakonske nasljednike iza pok. ovr┼íenika u ─Źasu njegove smrti, a nasljednici u ─Źasu ostaviteljeve smrti stje─Źu nasljedno pravo i na njih po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, a u kojem trenutku se osniva i nasljedni─Źka zajednica nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1841/06-2 od 20.XII.2006.
      **************************
      Kad je tu┼żba za naplatu dugovanja ostavitelja podnesena protiv jednog od nasljednika njegov prigovor da nije jedini nasljednik nije odlu─Źan, budu─çi da nasljednici odgovaraju solidarno za dugove ostavitelja, ali do visine naslije─Ĺenog dijela.
      VSRH Rev 1830/1997
      **************************
      Nema zakonskog osnova za povrat ulaganja u─Źinjenih prilikom adaptacije ku─çe kad su ta ulaganja izvr┼íena dobrovoljno i besplatno pri ─Źemu se nije o─Źekivala niti zahtijevala naknada.
      VSRH Rev 580/2007-2
      *************************
      Okolnost da je u pravomo─çnom rje┼íenju o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺeno da postoji dug ostavine u odre─Ĺenom nov─Źanom iznosu prema odre─Ĺenom trgova─Źkom dru┼ítvu ne zna─Źi istodobno i da su potra┼żivanja tog trgova─Źkog dru┼ítva utvr─Ĺena pravomo─çnom sudskom odlukom, niti da zastarni rok temeljem odredbe ─Źl. 379 st. 1 Zakona o
      obveznim odnosima iznosi 10 godina, a to iz razloga ┼íto sud u ostavinskoj raspravi nije ovla┼íten utvr─Ĺivati dugove ostavitelja, odnosno njihovu visinu, a ukoliko vjerovnici prijave svoja potra┼żivanja, o njima se ne raspravlja u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 921/06-2 od 10.VII.2006.
      **********************
      Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela.
      ┼ŻS Ri G┼ż 2292/1999
      *************************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1571/05-2 od 28.X.2005.
      ****************************
      U pravu je revident kada isti─Źe da tro┼íak nadgrobnog spomenika koji je tu┼żiteljica podigla po svojoj volji i odluci u ─Źast pok. Josipa ne predstavlja dug ostavitelja pok.Josipa za koji odgovaraju nasljednici. Nasljednici kada preuzimaju prava umrlog, preuzimaju i njegove obveze imovinske prirode. Dugovi ostavitelja su teret koji su
      osobno teretili ostavitelja, a to nije slu─Źaj s tro┼íkom za nadgrobni spomenik koji ostavitelj nije ÔÇťnaru─ŹioÔÇŁ prije smrti i tu┼żiteljica, kada je u─Źinila tro┼íak za takav
      spomenik, u─Źinila ga je za sebe te ne mo┼że to potra┼żivati kao vjerovnik prema ostavitelju, jer on taj dug nije u─Źinio.ÔÇŁ
      VSRH Rev 3054/1993
      *************************
      Naime, nasljednik odgovara za dugove ostaviteljeve do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine. Opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove prosu─Ĺuje se prema vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u ─Źasu prijelaza na nasljednika, dakle u momentu smrti ostavitelja.
      Ona se procjenjuje prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti stvari u ─Źasu smrti, pa kasnije promjene nastale u vrijednosti naslije─Ĺenih predmeta ostavine, ne utje─Źu na veli─Źinu i opseg nasljednikove odgovornosti.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 748/03-2 od 02. lipnja 2003.
      ******************
      Odgovornost nasljednika ograni─Źena vrijedno┼í─çu naslije─Ĺene imovine odnosi se samo na onaj dio tra┼żbine vjerovnika koji je postojao u ─Źasu ostaviteljeve smrti, pa stoga, neovisno od vrijednosti naslije─Ĺene imovine, vjerovnik ima pravo na naplatu od nasljednika i onog dijela tra┼żbine ÔÇô zateznih kamata ÔÇô koja je nastala kao posljedica zaka┼ínjenja u ispunjenju nakon smrti ostavitelja, jer u tom dijelu to nije dug
      ostavitelja već dug nasljednika. 
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-2811/12-2, od 23.VIII. 2012.
      **********************
      Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela.
      ┼Żupanijski sud Rijeka G┼ż 2292/99, G┼ż 1333/99 od 17.01.2001.
      *********************
      Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u momentu smrti ostavitelja.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,G┼ż. 748/03-2 od 02. lipnja 2003.
      ******************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1571/05-2 od 28.X.2005.
      *************************
      Za obveze ostavitelja koje se temelje na ugovoru o zastupanju,nasljednica odgovara do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, me─Ĺutim za ocjenu po─Źetka tijeka zastarnog roka, nije od odlu─Źnog zna─Źaja ─Źinjenica da je nasljednica izdala punomo─ç tu┼żitelju za zastupanje u parnici koju je preuzela na strani ostavitelja kao njegova nasljednica.
      ┼Żupanijski su u Vara┼żdinu, G┼ż. 243/08-2 od 03.III.2008.
      ******************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼ŻS V┼ż G┼ż 1571/2005-2
      ***********************
      Supruga ostavitelja nije ovla┼ítena tra┼żiti povrat tro┼íkova sahrane ostavitelja od oporu─Źne nasljednice.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu 10 G┼ż 2049/2011-2 od 19.4.2011.
      **********************
      Nasljednik du┼żnika je pasivno legitimiran i u slu─Źaju kad je rje┼íenjem, odlu─Źeno da se
      ne─çe provoditi ostavinska rasprava, jer nema ostavinske imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼żx 244/2011-2 od 7.12.2011.
      *************************
      Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine time da isti nisu du┼żni namirivati vjerovnike ostavitelja odre─Ĺenim
      redoslijedom.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 1033/2008-2 od 10.6.2008.
      ********************
      Odgovornost nasljednika ograni─Źena vrijedno┼í─çu naslije─Ĺene imovine odnosi se samo na onaj dio tra┼żbine vjerovnika koji je postojao u ─Źasu ostaviteljeve smrti, pa stoga, neovisno o vrijednosti naslije─Ĺene imovine, vjerovnik ima pravo na naplatu od nasljednika i onog dijela tra┼żbine ÔÇô zateznih kamata ÔÇô koja je nastala kao posljedica zaka┼ínjenja u ispunjenju nakon smrti ostavitelja, jer u tom dijelu to nije dug
      ostavitelja ve─ç dug nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru G┼ż 2811/2012-2 od 23.8.2012.
      **********************
      U primjeni Zakona o naslje─Ĺivanju pojavilo se sljede─çe pitanje ÔÇô odgovara li nasljednik koji je svoj┬ánasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku za┬ádugove ostavitelja?
      Odgovor je dala sudska praksa putem Odluke ┼Żupanijskog suda u Bjelovaru,G┼ż -1645/14-2 od 18. studenoga 2014.
      Predmet spora u toj parnici bila je osnovanost zahtjeva tu┼żitelja kojim od tu┼żene potra┼żuje iznos od 53.871,12 kn, kao nasljednice iza pokojnog O.D., koji je kod tu┼żitelja za ┼żivota, tj. 6. kolovoz a 2007. zaklju─Źio ugovor o kreditu u iznosu od 59.450,00 kn.
      Prvostupanjski sud pravilno je zaklju─Źio da je tu┼żena kao nasljednica iza pokojnog O. D. du┼żna zajedno s ostalim nasljednicima podmiriti dugovanje pokojnog oca, pa je sud osnovano odbio istaknuti prigovor proma┼íene pasivne legitimacije. Naime, ─Źlanak 139. stavak 3. i 4. Zakona o naslje─Ĺivanju (Nar. nov., br. 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) propisuje da nasljednik
      odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, a kad ima vi┼íe nasljednika, oni odgovaraju┬á solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvr┼íena dioba nasljedstva. Prema stavku 2. istog ─Źlanka, nasljednik koji se
      odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostavitelja.
      Iz rje┼íenja o naslje─Ĺivanju javnog bilje┼żnika od 11. kolovoza 2008., kao
      nasljednici prvog nasljednog reda iz a O. D. utvr─Ĺene su supruga i dvije k─çeri. K─çeri ostavitelja prihvatile su se nasljedstva i svoje dijelove ustupile majci,koja je prihvatila i svoj dio i ustupljene joj dijelove.
      Iako su se k─çeri ostavitelja izjasnile na na─Źin da prihva─çaju ostavinsku
      imovinu i ustupaju je majci, nisu se oslobodile odgovornos ti za dug.
      Takvo odricanje nasljedstva u korist sunasljednika je ustupanje nasljedstva nakon ┼íto je takva osoba ve─ç postala nasljednik, pa takav nasljednik i uz ─Źin ustupanja odgovara za dugove ostavitelja, onako kako bi odgovarao da svoj nas lije─Ĺeni dio nije ustupio. Prema tome, sud je pravilno primijenio odredbe ─Źlanka 139. stavak 3. i 4. Zakona o naslje─Ĺivanju, jer ─Źinjenica da je nasljednik ustupio nasljedstvo nakon ┼íto ga je prihvatio, ne utje─Źe na njegovu odgovornost za ostaviteljeve dugove, jer je prihva─çanjem nasljedstva postao nasljednik, a njegova odluka o tome da naslije─Ĺeni dio ustupi nema utjecaja na njegovu odgovornost za ostaviteljeva dugovanja.
      Dakle,nasljednik koji je svoj nasljedni  dio ustupio drugom
      sunasljedniku, odgovara za dugove ostavitelja, jer ustupanje prethodno prihva─çenog nasljednog dijela nekom od sunasljednika nema pravno zna─Źenje odricanja od nasljedstva.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-1645/14-2 od 18. studenoga 2014.
      ************************
      ÔÇ×Me─Ĺutim, suprotno stajali┼ítima tu┼żitelja, nasljednici odgovaraju za
      ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine pa i kad su potpunom isplatom samo nekih ostaviteljevih vjerovnika o┼ítetili ostale vjerovnike.
      VSRH Rev -1470/63)
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, broj G┼ż -1033/2008-2 od 10. lipnja 2008.
      *********************
       
      Nasljednik za kojeg je pravomo─çnom presudom utvr─Ĺeno da je nedostojan naslje─Ĺivanja izgubio je polo┼żaj nasljednika pa nije pasivno legitimiran niti odgovoran za dugove svog prednika.
      Predmet spora je regresni zahtjev tu┼żitelja da mu tu┼żenik isplati iznos od 25.203,14 kn sa pripadaju─çim zateznim kamatama kao I da mu nadoknadi tro┼íak parni─Źnog postupka.
      Iz utvr─Ĺenja prvostupanjskog postupka proizlazi da je otac tu┼żenika potpisao Ugovor o kreditu od 22.svibnja 2001. temeljem kojeg je R. b. isplatila namjenski kredit korisniku kredita, a otac tu┼żenika je isti potpisao kao sudu┼żnik. Kako korisnik kredita nije uredno izvr┼íavao svoje oveze iz Ugovora, tu┼żitelj je kao osiguratelj isplatio R. b. d.d. Zagreb kao svom osiguraniku iznos od 35.565,65 kn ─Źime je u smislu odredbe ─Źl. 939.st. 1. Zakona o obveznim odnosima (ÔÇťNarodne noine 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95 7/96 91/96 112/99, 88/01) stekao pravo da tako ispla─çeni iznos regresno potra┼żuje od oca tu┼żenika kao sudu┼żnika. Kako je tijekom postupka otac tu┼żenika umro, postupak je nastavljen sa ovdje tu┼żenikom kao sinom pok. koji je pravomo─çnim rje┼íenjem O-282/07 od 12.o┼żujka 2008.progla┼íen njegovim jedinim zakonskim nasljednikom.
      Me─Ĺutim, pravomo─çnom i ovr┼ínom presudom Op─çinskog suda u Sesvetama, Stalne slu┼żbe u Dugom Selu poslovni broj P-283/09 od 18.prosinca 2009.utvr─Ĺeno je da je tu┼żenik nedostojan naslje─Ĺivanja imovine na temelju rje┼íenja o naslje─Ĺivanju javnog bilje┼żnika S. P. iz Dugog Sela poslovni broj O-283/09 od 12.o┼żujka 2008.iza smrti svog oca, sve sukladno odredbi ─Źl. 125.to─Ź.1. Zakona o naslje─Ĺivanju (ÔÇťNarodne novine 48/03, 163/03 I 35/05), jer je tu┼żenik ubio svog oca na te┼żak i okrutan na─Źin.
      Sud prvog stupnja odbija tu┼żbeni zahtjev obrazla┼żu─çi svoju odluku u bitnom na na─Źin da tu┼żenik nije pasivno legitimiran u ovom predmetu jer je pravomo─çnom presudom Op─çinskog suda u Sesvetama, Salne slu┼żbe u Dugom Selu poslovni boj P-283/09 od 18.prosinca 2009.utvr─Ĺeno da je tu┼żenik nedostojan naslje─Ĺivanja na temelju rje┼íenja o naslje─Ĺivanju javnog bilje┼żnika S. P. iz Dugog Sela poslovni broj O-287/07 od 12.o┼żujka 2008.iza smrti svoga oca, sve sukladno odredbi ─Źl. 125.to─Ź.1. ZN.
      Zaklju─Źak prvostupanjskog suda prihva─ça i drugostupanjski sud.
      Naime, tu┼żenik je time ┼íto je pravomo─çnom i ovr┼ínom presudom Op─çinskog suda u Sesvetama, Stalne slu┼żbe u Dugom Selu poslovni broj P-283/09 od 18.prosinca 2009.utvr─Ĺeno da je nedostojan naslje─Ĺivanja imovine na temelju rje┼íenja o naslje─Ĺivanju javnog bilje┼żnika S. P. iz Dugog Sela poslovni broj O-282/07 od 12.o┼żujka 2008.iza smrti svoga oca zapravo izgubio polo┼żaj nasljednika istog, a koji je stekao u trenutku njegove smrti.
      Kako tu┼żenik nije nasljednik, to nije pasivno leitimira u ovom predmetu, pa je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je odbio tu┼żbeni zahtjev u cijelosti.
      ┼ŻS Zagreb┬áG┼ż-1658/20 od┬á06.10.2020.
      *******************
       
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Novi orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH za naknadu neimovinske štete
      19.06.2020Dana 5. o┼żujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shva─çanje kojim se mijenja dosada┼ínja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) ┼ítete. Novo pravno shva─çanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) ┼ítete i upravo zbog toga je va┼żno ┼íto prije uo─Źiti zna─Źaj novog pravnog shva─çanja.

      Su-IV-47/2020-5
      Ovo novo pravno shva─çanje glasi:
      "Mijenjaju se┬áOrijentacijski kriteriji i iznosi za utvr─Ĺivanje visine pravi─Źne nov─Źane naknade nematerijalne ┼ítete┬áVrhovnog suda Repubike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni┬áZakona o obveznim odnosima┬á("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na na─Źin da se tada prihva─çeni iznosi nazna─Źeni u nov─Źanim jedinicama (kune) pove─çavaju za 50%.
      Navedeni kriteriji i tako pove─çani iznosi (za 50%) u primjeni┬áZakona o obveznim odnosima┬á("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlu─Źuju o visini pravi─Źne nov─Źane naknade neimovinske ┼ítete u slu─Źaju povrede prava osobnosti, primjenjivat ─çe se i na obvezne odnose nastale nakon 1. sije─Źnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."
      U obrazlo┼żenju ovog pravnog shva─çanja navedeno je sljede─çe.
      ÔÇťNa sjednici Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja je odr┼żana 29. studenog 2002., pod poslovnim brojem: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, prihva─çeni su i doneseni "Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvr─Ĺivanje visine pravi─Źne nov─Źane naknade nematerijalne ┼ítete" (u daljnjem tekstu: Orijentacijski kriteriji).
      Kako je od njihovog dono┼íenja proteklo znatno vremensko razdoblje, s tim da je u me─Ĺuvremenu stupio na snagu i novi┬áZakon o obveznim odnosima┬á("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), ali i drugi propisi obveznopravne ili postupovnopravne naravi koji se djelomi─Źno odnose na ovu pravnu materiju, to je bilo potrebno uskladiti postoje─çe Orijentacijske kriterije s navedenim promjenama.
      Prilikom dono┼íenja odluke o mijenjanju┬áOrijentacijskih kriterija, uz pomo─ç kojih sudovi odre─Ĺuju visinu pravi─Źne nov─Źane naknade neimovinske ┼ítete, Vrhovni sud Republike Hrvatske se, uz ostalo, koristio i podacima Dr┼żavnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potro┼ía─Źkih cijena u odnosu na po─Źetnu 2002.
      Polaze─çi od tih podataka, pokazalo se da navedeni indeks u nazna─Źenom vremenskom razdoblju iznosi 137,7 %, ┼íto zna─Źi da je inflacija iznosila 37,7 %, pri ─Źemu indeks promjene prosje─Źnih mjese─Źnih ispla─çenih neto pla─ça iznosi 166,9 %.
      Iz toga proizlazi su prosje─Źne ispla─çene mjese─Źne neto pla─çe u odnosu na po─Źetnu 2002. porasle za 66,9 %.
      Polaze─çi od cilja i svrhe zakonskih odredbi o naknadi neimovinske ┼ítete, imaju─çi na umu i navedene statisti─Źke podatke, na sjednici Gra─Ĺanskog odjela VSRH donesena je odluka o promjeni┬áOrijentacijskih kriterija┬ána na─Źin da se tada prihva─çeni iznosi nazna─Źeni u nov─Źanim jedinicama (kune) po svim osnovama podignu u odnosu na 2002. za 50%.
      Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parni─Źne postupke za naknadu neimovinske ┼ítete u svim stupnjevima su─Ĺenja (ubudu─çe), tj. od dana prihva─çanja ovog shva─çanja.

      Su-VI-1331/02 Su-II-1372/02
      S obzirom na to da se u ovom pravnom shva─çanju Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva na pravno shva─çanje od 29. studenoga 2002. (Su-VI-1331/02 Su-II-1372/02) sa ─Źetvrte sjednica Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (4/02) u nastavku slijedi prikaz tog shva─çanja:
      "Na sjednici Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odr┼żanoj dana 29. studenog 2002. razmatrani su i prihva─çeni

      ORIJENTACIJSKI KRITERIJI I IZNOSI ZA UTVRĐIVANJE VISINE PRAVIČNE NOVČANE NAKNADE NEMATERIJALNE ŠTETE
      Ovi orijentacijski kriteriji trebaju omogu─çiti ujedna─Źenu primjenu┬á─Źl. 200. st. 1.┬áZakona o obveznim odnosima (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99. ÔÇô u daljnjem tekstu: ZOO).
      Oni ne predstavljaju matemati─Źku formulu koja pukim automatizmom slu┼żi za izra─Źunavanje pravi─Źne nov─Źane naknade.
      U primjeni re─Źenog propisa valja uvijek imati na umu sve okolnosti slu─Źaja, pri ─Źemu trajanje i ja─Źina fizi─Źkih i du┼íevnih bolova i straha imaju tek zna─Źaj osobito va┼żnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri odre─Ĺivanju iznosa pravi─Źne nov─Źane naknade.
      Re─Źeni kriteriji primjenjuju se na sve parni─Źne postupke za naknadu nematerijalne ┼ítete u svim stupnjevima su─Ĺenja.
      Uz orijentacijske kriterije za pojedine oblike nematerijalne ┼ítete podsje─ça se i na pravne stavove Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987.
      Time se ┼żeljelo podsjetiti upravo na sve okolnosti slu─Źaja koje sud mora imati na umu kad primjenjuje odredbu ─Źl. 200. st. 1. ZOO-a.
      Orijentacijski kriteriji za ujedna─Źavanje visine naknade nematerijalne ┼ítete, izra┼żene u EUR, prera─Źunati su u kune, prema te─Źaju EUR - kuna, na dan prihva─çanja kriterija, tj. 29. studenoga 2002. (1 EUR = 7,435784 kn), pri ─Źemu su iznosi izra┼żeni u kunama minimalno zaokru┼żeni.
      FIZI─îKI BOLOVI
      - Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvr─Ĺivanje visine naknade za fizi─Źke bolove (po danima)
      ÔÇô jaki bolovi ÔÇô 370,00 kn
      ÔÇô srednji bolovi
      ÔÇô 220,00 kn
      ÔÇô slabi bolovi ÔÇô 70,00 kn.
      Kod utvr─Ĺivanja iznosa naknade treba imati na umu da su trajanje i ja─Źina fizi─Źkih bolova dva osobito va┼żna elementa za dosu─Ĺenje pravi─Źne nov─Źane naknade, ali sud mora voditi ra─Źuna i o drugim okolnostima slu─Źaja. Vidjeti u nastavku zaklju─Źak broj 4, III sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987.
      Zaklju─Źak broj 4., III. sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987. glasi:
      "1. Nelagodnosti u tijeku lije─Źenja (npr. kra─ça nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzije, transfuzije injekcije, previjanje rana, odstranjivanje ┼íavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posje─çivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacijskog postupka i sli─Źno) koje trpi o┼íte─çenik razmatraju se u okviru naknade za fizi─Źke boli.
      2. Mo┼że li i pod kojih uvjetima pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni oblik nematerijalne ┼ítete (npr. du┼íevni bolovi zbog smanjenja ┼żivotne aktivnosti) valja ocjenjivati uzimaju─çi u obzir sve okolnosti slu─Źaja."
      Zaklju─Źak broj 3., III. sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987. glasi:
      "1. Nematerijalna ┼íteta koja se u odre─Ĺenom obliku trajno ili trajnije ispoljava predstavlja jednu ┼ítetu, pa su odre─Ĺuje jedan iznos naknade uzimaju─çi u obzir trajanje te ┼ítete do dono┼íenja presude i njeno trajanje u budu─çnosti.
      2. Naknadu za budu─çu nematerijalnu ┼ítetu sud mo┼że dosuditi u smislu┬á─Źl. 200. ZOO-a┬ái kad se ┼ítetne posljedice u psihi o┼íte─çenika jo┼í nisu ispoljile, ako je izvjesno da ─çe te posljedice nastati u budu─çnosti."
      STRAH
      - od 2.200,00 kn do 30.000,00 kn.
      Korekcija na vi┼íe ili na ni┼że prema istim kriterijima kao i kod fizi─Źkih bolova, odnosno kriterijima koje propisuje┬á─Źl. 200. ZOO-a, imaju─çi tako─Ĺer na umu i sve ostale okolnosti svakog konkretnog slu─Źaja.
      Na sjednici Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odr┼żanoj dana 29. studenog 2002. zauzet je sljede─çi pravni stav:
      "Pravi─Źnu nov─Źanu naknadu za pretrpljeni strah dosu─Ĺuje se ako okolnosti slu─Źaja, a osobito trajanje i ja─Źina straha to opravdavaju."
      DU┼áEVNI BOLOVI ZBOG SMANJENJA ┼ŻIVOTNE AKTIVNOSTI
      ÔÇô do 25% ÔÇô 7.500,00 kn za svakih 10%
      ÔÇô preko 25 do 40% ÔÇô 11.000,00 kn za svakih 10%
      ÔÇô preko 40 do 60% ÔÇô 22.000,00 kn za svakih 10%
      ÔÇô preko 60 do 80% ÔÇô 45.000,00 kn za svakih 10% ÔÇô preko 80 do 100% ÔÇô 75.000,00 kn za svakih 10%.
      Korekcija prema opsegu i te┼żini utvr─Ĺenih trajnih posljedica
      Kao dodatne kriterije valja imati na umu ┼żivotnu dob, vrstu zanimanja o┼íte─çenika i sli─Źno.
      Zaklju─Źak broj 6., III. sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987. glasi:
      "1. Smanjenje ┼żivotne aktivnosti, kao posebni osnova za naknadu ┼ítete zbog du┼íevnih bolova, obuhva─ça sva ograni─Źenja u ┼żivotnim aktivnostima o┼íte─çenika koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom tijeku stvari u budu─çnosti izvjesno ostvarivao. Pod ograni─Źenjem se podrazumijeva i obavljanje aktivnosti uz pove─çane napore ili pod posebnim uvjetima.
      2. Ovaj oblik ┼ítete je u pravilu trajnog karaktera, ali nov─Źana naknada se mo┼że dosuditi i kad je smanjenje ┼żivotne aktivnosti privremeno, ako je ja─Źeg intenziteta i du┼żeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju."
      DU┼áEVNI BOLOVI ZBOG NARU┼ŻENOSTI
      ÔÇô jaki stupanj ÔÇô vrlo uo─Źljivo tre─çima ÔÇô 37.000,00 kn ÔÇô uo─Źljivo samo ponekad (uku─çanima, na pla┼żi i sl.) ÔÇô 22.000,00 kn
      ÔÇô srednji stupanj ÔÇô vrlo uo─Źljivo tre─çima ÔÇô 22.000,00 kn ÔÇô uo─Źljivo tre─çima samo ponekad ÔÇô 11.000,00 kn
      ┬áÔÇô laki stupanj ÔÇô vrlo uo─Źljivo tre─çima ÔÇô 5.000,00 kn ÔÇô uo─Źljivo tre─çima samo ponekad ÔÇô 2.500,00 kn
      Korekcija naknade zavisno od ┼żivotne dobe, vrste zanimanja, lokaciji ozljeda i sli─Źno.
      Spol o┼íte─çenika, sam po sebi, ne utje─Źe na visinu naknade s osnova naru┼żenja.
      Zaklju─Źak broj 8., II.I sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987. glasi:
      "Osnov za priznanje nov─Źane naknade za naru┼żenost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena vanj┼ítina o┼íte─çenika izaziva u okolini ga─Ĺenje, sa┼żaljenje, ili druge negativne reakcije, ve─ç se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o utjecaju svih elemenata (izmijenjena vanj┼ítina, primjetnost, obim itd.) na psihi─Źku ravnote┼żu o┼íte─çenika, odnosno na njegovo psihi─Źko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine o┼íte─çenika uzimaju u obzir u razumnoj mjeri."
      Ovaj zaklju─Źak treba tuma─Źiti tako, da sud vodi ra─Źuna kako o objektivnim, tako i o subjektivnim okolnostima.
      DU┼áEVNI BOLOVI ZBOG SMRTI BLISKOG SRODNIKA┬á(bra─Źni i izvanbra─Źni drug, dijete, gubitak ploda, roditelji, bra─ça i sestre)
      ÔÇô Za slu─Źaj smrti bra─Źnog i izvanbra─Źnog druga (trajnija zajednica ┼żivota) i djeteta ÔÇô 220.000,00 kn
      ÔÇô Za slu─Źaj gubitka ploda roditeljima ÔÇô 75.000,00 kn ÔÇô Za slu─Źaj smrti roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja ÔÇô 220.000,00 kn 2. djetetu ÔÇô 150.000,00 kn
      ÔÇô Za slu─Źaj smrti brata ili sestre ÔÇô 75.000,00 kn.
      Zaklju─Źak broj 9., III. sjednice Gra─Ĺanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. o┼żujka 1987. glasi:
      "Pravi─Źna nov─Źana naknada za du┼íevne bolove djeteta zbog smrti roditelja predstavlja naknadu kako za bol izazvanu samim saznanjem za smrt, tako i za sve kasnije bolove koje dijete trpi zbog gubitka roditelja - ljubavi, njege i pa┼żnje koju bi mu roditelj pru┼żao, pa pripada djetetu koje zbog uzrasta nije moglo osjetiti bol zbog same smrti roditelja, jer je u pitanju naknada za jedinstveni oblik nematerijalne ┼ítete."
      DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NAROČITO TEŠKOG INVALIDITETA BLISKE OSOBE
      ÔÇô Za slu─Źaj naro─Źito te┼íkog invaliditeta bra─Źnog i izvanbra─Źnog druga (trajnija zajednica ┼żivota) i djeteta ÔÇô 220.000,00 kn
      ÔÇô Za slu─Źaj naro─Źito te┼íkog invaliditeta roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja ÔÇô 220.000,00 kn 2. djetetu ÔÇô 150.000,00 kn.ÔÇŁ

      ┬áZaklju─Źak
      Imaju─çi u vidu dosada┼ínje orjentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u pogledu visine neimovinske ┼ítete od dana zauzimanja najnovijeg pravnog shva─çanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske svaki sudac trebao bi uva┼żavati ono ┼íto je u tom pravnom shav─çanju navedeno, odnosno, ako tu┼żitelj toliko tra┼żi, trebao bi dosuditi barem za 50% uve─çane iznose naknade neimovinske ┼ítete u usporedbi s iznosima iz pravnog shva─çanja zauzetog pod brojevima Su-1331-VI/02 i 1372-11/02.
      Novi orjentacijski kriteriji mogli bi biti i osnova za preinaku tu┼żbe sukladno┬á─Źl. 192. st. 2.┬áZakona o parni─Źnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pro─Źi┼í─çeni tekst, 25/13. i 89/14. - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19.).
      Naime, tu┼żba se mo┼że preina─Źiti samo do zaklju─Źenja prethodnog postupka. No, tu┼żitelj mo┼że preina─Źiti tu┼żbu do zaklju─Źenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preina─Źiti do zaklju─Źenja prethodnog postupka.
      Zauzimanje novog pravnog shva─çanja od strane najvi┼íeg suda na┼íeg pravnog poretka, a kako je to u─Źinjeno na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-47/2020-5, trebalo bi tuma─Źiti kao okolnost koja tu┼żitelju daje pravo da preina─Źi tu┼żbu i nakon zaklju─Źenja prethodnog postupka jer je bez svoje krivnje nije mogao preina─Źiti do zaklju─Źenja prethodnog postupka.
      *******************
      Novi Orijentacijski kriteriji mogu biti osnova za preinaku tu┼żbe sukladno ─Źl. 192. st. 2. ZPP. Zauzimanje novog pravnog shva─çanja od strane najvi┼íeg suda na┼íeg pravnog poretka, a kako je to u─Źinjeno na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-47/2020-5, treba tuma─Źiti kao okolnost koja tu┼żiteljici daje pravo da preina─Źi tu┼żbu i nakon zaklju─Źenja prethodnog postupka jer je bez svoje krivnje nije mogla preina─Źiti do zaklju─Źenja prethodnog postupka.
      Rje┼íenjem suda prvog stupnja dopu┼ítena je preinaka tu┼żbe s obrazlo┼żenjem, u bitnom, da je nesporno kako je Vrhovni sud RH na sjednici Gra─Ĺanskog odjela odr┼żanog15. lipnja 2020. godine, poslovni broj: Su-IV-47/2020-5 zauzeo pravno shva─çanje kojim je izmijenio Orijentacijske kriterije i iznose za utvr─Ĺivanje visine pravi─Źne nov─Źane naknade nematerijalne ┼ítete, na na─Źin da se tada prihva─çeni iznosi nazna─Źeni u nov─Źanim jedinicama pove─çavaju za 50% te se primjenjuju na sve parni─Źne postupke za naknadu neimovinske ┼ítete u svim stupnjevima su─Ĺenja tj. od dana prihva─çanja na predmetnoj sjednici VSRH. Obzirom su, dakle, Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvr─Ĺivanje visine pravi─Źne nov─Źane naknade neimovinske ┼ítete VSRH doneseni na sjednicama 5. o┼żujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a istima je izrijekom i nedvosmisleno odre─Ĺeno, da se primjenjuju "...i na obvezne odnose nastale nakon 1. sije─Źnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.", te "...na sve parni─Źne postupke za naknadu neimovinske ┼ítete u svim stupnjevima su─Ĺenja (ubudu─çe), tj. od dana prihva─çanja na sjednici Gra─Ĺanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).", to isti kao takvi, osim ┼íto su u smislu odredaba Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15, 56/15 i 3 67/18) pravno obvezuju─çi, predstavljaju i novu ─Źinjenicu sukladno kojoj tu┼żiteljica bez svoje krivnje nije mogla preina─Źiti tu┼żbu do zaklju─Źenja prethodnog postupka, pa je sud prvog stupnja u smislu odredbe ─Źl. 190 ZPP-a, odlu─Źio kao u izreci pobijanog rje┼íenja.
      I po mi┼íljenju drugostupanjskog suda, novi Orijentacijski kriteriji mogu biti osnova za preinaku tu┼żbe sukladno ─Źl. 192. st. 2. ZPP.
      Naime, tu┼żba se mo┼że preina─Źiti samo do zaklju─Źenja prethodnog postupka. No, tu┼żitelj mo┼że preina─Źiti tu┼żbu do zaklju─Źenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preina─Źiti do zaklju─Źenja prethodnog postupka.
      Zauzimanje novog pravnog shva─çanja od strane najvi┼íeg suda na┼íeg pravnog poretka, a kako je to u─Źinjeno na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-47/2020-5, treba tuma─Źiti kao okolnost koja tu┼żiteljici daje pravo da preina─Źi tu┼żbu i nakon zaklju─Źenja prethodnog postupka jer je bez svoje krivnje nije mogla preina─Źiti do zaklju─Źenja prethodnog postupka.
      ┼Żupanijski sud Zagreb┬áG┼ż-2107/20┬á09.11.2020
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      ÔÇťUkoliko se radi o imovini koju su stranke kao bra─Źni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice, tada ─Źinjenica da se na imovinu uknji┼żio tu┼żenik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasni─Źki udjel tu┼żiteljice na toj imovini, ako stranke nisu druga─Źije
      ugovorile.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.;
      *****************
      Prilikom utvr─Ĺenja suvlasni┼ítva na bra─Źnoj ste─Źevini, sud nije ovla┼íten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasni─Źkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼ż dinu, br. G┼ż . 385/05-2, od 30. lipnja 2005.
      ***************
      Za ocjenu prava vlasni┼ítva bra─Źnih drugova na bra─Źnoj ste─Źevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja.┬á
      (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005).
      *********************
      ÔÇ×Kada je stjecanje zajedni─Źke imovine (obiteljske ku─çe) zapo─Źelo prije, a zavr┼íilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlu─Źivanju o udjelima supru┼żnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je izvr┼íen prete┼żiti dio radova na izgradnji objekta, budu─çi da o tome ovisi ho─çe li se stjecanje bra─Źne ste─Źevine prosu─Ĺivati primjenom odredaba Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima ili primjenom odredaba Obiteljskog zakona.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Bjelovaru, br. G┼ż -657/09-2, od 26. o┼żujka 2009.
      *****************
      ÔÇ×Imovina ste─Źena na temelju statusa
      ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, ne mo┼że se smatrati imovinom ste─Źenom u braku i kao takva ne mo┼że predstavljati bra─Źnu ste─Źevinu strankaÔÇť.
      ÔÇôOdluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 1365/2008-2, od 10. velja─Źe 2010;
      *******************
      ÔÇ×Ne predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu nekretnina koju je jedan bra─Źni drug stekao na ovr┼ínoj javnoj dra┼żbi i platio je novcem koji nije predstavljao bra─Źnu ste─Źevinu.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 369/06-2, od 26. o┼żujka 2008.
      ***************
      Teret dokazivanja o trenutku prestanka bra─Źne zajednice na onom je bra─Źnom drugu koji tvrdi da je bra─Źna zajednica odre─Ĺenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bra─Źna zajednica traje sve do prestanka braka.
      U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost ┼íto su stranke stanovale odvojeno, uz ─Źinjenicu da je do toga do┼ílo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upu─çuje na postojanje prekida bra─Źne zajednice.
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. o┼ż ujka 1992) .
      *************
      Da bi se u postupku utvrdila bra─Źna ste─Źevina bra─Źnih drugova, nije potrebno da je brak izme─Ĺu stranaka razveden.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .1064/07-2, od 13.velja─Źe 2008.
      *************
      Rad je konstitutivni element za nastanak bra─Źne ste─Źevine.U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bra─Źnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bra─Źne ste─Źevine.
      To mo┼że biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na pla─çu ili naknadu, ostvarivanje prihoda samozapo┼íljavanjem, obavljanjem poljodjelskih poslova, a kao udjel bra─Źnog druga uzima se i rad u ku─çanstvu, rad oko odgoja i brige o djeci ili drugim ─Źlanovima obitelji te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju, odr┼żavanju i pove─çanju zajedni─Źke imovine.┬á
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 1084/08-2, od 29. listopada 2008.)
      *************
      Imovina koju je jedan bra─Źni drug stekao na temelju ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju ne predstavlja posebnu imovinu tog bra─Źnog druga ako je ta imovina ste─Źena za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice i ako su oba bra─Źna druga prihvatila i izvr┼íavala obveze iz ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju kojeg je sklopio jedan bra─Źni drug.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .910/12-2, od 4. velja─Źe 2013.
      **********
      U konkretnom slu─Źaju zato nema sumnje u pravilnost zaklju─Źka da je tu┼żiteljica, nakon ┼íto su roditelji tu┼żenika ovome darovali prijeporne nekretnine u cijelosti, 1/2 istih stekla od tu┼żenika temeljem darovnog ugovora, te da u tom dijelu ona predstavlja njezinu vlastitu (posebnu) imovinu.ÔÇŁ
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 696/06-2, od 3. listopada 2006.
      *****************
      Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije
      zaklju─Źenja braka jedan od bra─Źnih drugova kupio stan, drugi bra─Źni drug ne stje─Źe stvarno pravo na dijelu tog stana, ve─ç obveznopravni zahtjev razmjerno ulo┼żenim sredstvima u otplati kredita.
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev
      3024/90-2, od 30. prosinca 1991.;
      *****************
      Nov─Źana sredstva koje jedan bra─Źni drug
      dobije kao kredit i otpla─çuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a
      nakon razvoda braka dug tog bra─Źnog druga s osnova kredita koji je utro┼íen za pove─çanje zajedni─Źke imovine ili za druge zajedni─Źke potrebe predstavlja dug koji tereti oba biv┼ía bra─Źna druga.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu,
      br. G┼ż .3608/13-3, od 17. srpnja 2013.
      ****************
      Iznosi ispla─çeni jednom bra─Źnom drugu s naslova naknade za pretrpljenu ┼ítetu ne predstavljaju bra─Źnu ste─Źevinu, nego posebnu imovinu tog bra─Źnog druga.
      - Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 929/07-2, od 2. travnja 2008.
      **************
      Kad bra─Źni drug tra┼żi povrat sredstava ulo┼żenih u stan drugog bra─Źnog druga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bra─Źni drug koji je vr┼íio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja.

      Iz obrazlo┼żenja:
      "Po ocjeni ovog revizijskog suda imaju─çi u vidu utvr─Ĺenje sudova da je tu┼żena izvr┼íila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba ─Źl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasni─Źkopravnim odnosima, jer je tu┼żenica, ┼íto nije sporno, imala tro┼íkove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, odnosno kori┼ítenja stana na bolji na─Źin. Dakle, po mi┼íljenju ovog revizijskog suda tu┼żena je kori┼ítenjem predmetnog stana u bra─Źnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga.
      Proizlazi da je pogre┼ían pravni pristup ni┼żestupanjskih sudova da je tu┼żena izvr┼íila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vra─çanje onoga ┼íto je tu┼żena u stan svog pok. supruga ulo┼żila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze pla─çanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja u─Źinjenih u stan pok. supruga tu┼żenice moralo odlu─Źivati tako da bi do┼íli u obzir samo izdaci ako nisu obuhva─çeni koristima koje je sama tu┼żena imala kori┼ítenjem te stvari."
      (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. ÔÇô Izbor odluka 1/1998 ÔÇô 41/79)
      *****************
      Biv┼íi bra─Źni drug, koriste─çi suvlasni─Źki dio nekretnine drugog biv┼íeg bra─Źnog druga,
      neosnovano se obogatio i to za razmjeran iznos najamnine koji bi se ostvario
      iznajmljivanjem tog dijela nekretnine.
      (VS RH, RevÔÇô1419/98, od 9. svibnja 2001.)
      ********************
      Tu┼żitelj nema pravo na isplatu vrijednosti darovane nekretnine ukoliko prije toga nije opozvao ugovor o darovanju, bez obzira ┼íto se radi o nekretnini koju je darovao izvanbra─Źnoj supruzi.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1218/09-3 od 11.I.2010.
      **************
      Nema mjesta spajanju parnice radi rastave braka i imovinsko-pravnog spora istih stranaka radi utvr─Ĺenja bra─Źne ste─Źevine.
      ┼ŻS Ri G┼ż 451/2001
      **************
      Na imovinu ste─Źenu za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice do stupanja na snagu Obiteljskog zakona (1. srpnja 1999.) primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima.
      VSRH Rev 171/2005-2
      ***********
      Tu┼żiteljica nema pravo stjecanja suvlasni┼ítva na ku─çi, bez obzira na ─Źinjenicu ┼íto je zajedno sa izvanbra─Źnim drugom dovr┼íavala istu za vrijeme izvanbra─Źne zajednice, ukoliko je predmetnu ku─çu sagradio izvanbra─Źni drug prije po─Źetka izvanbra─Źne zajednice.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 173/07-2 od 19.II.2007. ÔÇô Potvr─Ĺeno VSRH, Rev. 745/07-2 od 09.IV.2008.
      *************
      Okolnost da je tu┼żitelju kao 100%-tnom invalidu Domovinskog rata, u skladu s ─Źlankom 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96), na cijenu utvr─Ĺenu prema ─Źlanku 11. stavku 1. to─Źke 1. do 6. tog Zakona, priznat popust od 100% dakle, da je taj stan imao cijenu od 0,00 kn, ne mijenja karakter ugovora o kupoprodaji tog stana izme─Ĺu Republike Hrvatske odnosno MORH-a kao prodavatelja i tu┼żenika kao kupca. Tu┼żenik je, koriste─çi ovo pravo na popust prilikom kupnje stana, iskoristio svoje osobno pravo koje je stekao kao hrvatski vojni invalid, a imovina ste─Źena na temelju tog prava ne mo┼że se smatrati imovinom koja bi bila ste─Źena radom ili koja potje─Źe iz te imovine.
      ┼ŻS Vg G┼ż 958/2002-2
      *****************
      Ugovor o utvr─Ĺenju i diobi zajedni─Źke imovine u svezi s razvodom, nije ugovor o ure─Ĺenju imovinskih odnosa (bra─Źni ugovor) za koji se tra┼żio oblik javnobilje┼żni─Źkog akta.
      VSRH Rev 2414/1996
      ****************
      Izvanbra─Źnom zajednicom koja je trajala dulje vrijeme u smislu Zakona o naslje─Ĺivanju smatra se ona izvanbra─Źna zajednica koja je trajala najmanje tri godine u smislu Obiteljskog zakona.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 783/2010-2 od 25.7.2012.
      ***************
      Oba bra─Źna druga odgovaraju solidarno bra─Źnom ste─Źevinom i vlastitom imovinom samo za obveze koje je jedan bra─Źni drug preuzeo radi namirenja teku─çih potreba bra─Źne i obiteljske zajednice, te za obveze koje su bra─Źni drugovi preuzeli zajedni─Źki u vezi s bra─Źnom ste─Źevinom, dok npr. tro┼íkovi nabave opreme, strojeva i sl., u─Źinjeni za potrebe poslovanja poduze─ça jednog od bra─Źnih drugova, kao ni obveze naknade ┼ítete koju je prouzrokovao jedan bra─Źni drug obavljaju─çi svoju djelatnost, nemaju zna─Źenje tro┼íkova/obveza bra─Źne zajednice, te u tom slu─Źaju nema solidarne odgovornosti bra─Źnih drugova.┬á
      VSRH: Rev x 351/2011-2, Rev 822/2009-2, Rev x 687/2009-2
      **********************
      ┬áU┬ávezi postojanja i za┼ítite bra─Źne ste─Źevine na nekretnini koja je upisana u zemlji┼ínim knjigama kao vlasni┼ítvo samo jednog od supru┼żnika, vezano uz provedbu ovr┼ínog postupka radi naplate duga po kreditu, odnosno uz stajali┼íte o apsolutnoj ni┼ítetnosti pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bra─Źnom drugu, ─Źiji je predmet┬ázajedni─Źka imovina bra─Źnih drugova, uslijed koje ni┼ítetnosti kod takvih raspolaganja ne vrijedi (derogira se) na─Źelo povjerenja u zemlji┼íne┬áknjige ,┬áUstavni sud RH, odlukom (broj:┬áU-III-103/2008┬áod 14. lipnja 2011.)┬á je dijelom izmijenio svoje ranije stajali┼íte u odlukama U-III-821/2007 , U-III-493/2002).┬á
      U toj odluci Ustavni sud je u bitnome naveo:
      ÔÇ×┬á... 10. U postupku je utvr─Ĺeno da je sporna nekretnina ste─Źena radom supru┼żnika za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice. Obzirom na vrijeme stjecanja kao mjerodavan zakon utvr─Ĺen je ZBPO, prema kojem takva imovina predstavlja njihovu zajedni─Źku imovinu (─Źlanak 277. ZBPO-a), kojom oni raspola┼żu sporazumno (─Źlanak 283. stavak 1. ZBPO-a).
      Slijedom navedenog, a polaze─çi od utvr─Ĺenja navedenih u to─Źki 3. ovog obrazlo┼żenja prema kojem, sa┼żeto: ÔÇ×nitko na drugog ne mo┼że prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam imaÔÇť, sudovi su tu┼żiteljicu utvrdili suvlasnicom sporne zajedni─Źke imovine. Stajali┼íte sudova je da u odnosu izme─Ĺu navedenog na─Źela kao op─çeg pravnog na─Źela i na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige, prednost treba dati navedenom na─Źelu.
      Ustavni sud prihva─ça stajali┼íte redovnih sudova da su za utvr─Ĺivanje statusa sporne imovine, kao zajedni─Źke imovine bra─Źnih drugova, kao i na─Źina raspolaganja njome, mjerodavne, prije svega, odredbe ZBPO-a. Me─Ĺutim, u odsutnosti posebnih odredbi u tom zakonu kao lex specialis, u pogledu valjanosti raspolaganja┬átom imovinom kao zajedni─Źkim vlasni┼ítvom, primjenjuju se odredbe op─çih propisa. U okolnostima konkretnog slu─Źaja, to su odredbe ZOO-a (o apsolutnoj ili djelomi─Źnoj ni┼ítavosti pravnih poslova) te ZV-a (o zajedni─Źkom vlasni┼ítvu).
      Iz mjerodavnih odredbi ZV-a (─Źlanak 61. stavak 2.), citiranih u to─Źki 11. ovog obrazlo┼żenja, proizlazi da iznimno, a radi za┼ítite┬ápovjerenja u pravnom prometu, tre─ça osoba┬ámo┼że na temelju pravnog posla, koji nije sklopljen sa svim zajedni─Źarima, ste─çi pravo vlasni┼ítva na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se ┼ítiti povjerenje u zemlji┼íne knjige, ako vlasni┼ítvo nije bilo upisano u zemlji┼ínim knjigama kao zajedni─Źko. Naime, polaze─çi od na─Źela za┼ítite povjerenja tre─çih u pravnom prometu, u takvoj situaciji tre─ça osoba valjano ─çe ste─çi pravo vlasni┼ítva na cjelokupnoj zajedni─Źkoj imovini, ako se utvrdi da je ta tre─ça osoba po┼íteni stjecatelj odnosno da je postupala u skladu s na─Źelom povjerenja u zemlji┼íne knjige.
      Proizlazi, dakle,┬áda je za prosudbu o pravnoj valjanosti odnosno nevaljanosti raspolaganja zajedni─Źkom imovinom u odnosu na tre─çe osobe, bitna pretpostavka savjesnost i po┼ítenje te tre─çe osobe. ...
      Naime, nesporno je da je op─çe na─Źelo prava da nitko ne mo┼że na drugoga prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam ima. Me─Ĺutim, i u tom slu─Źaju prijenos mora biti u skladu s drugim op─çim na─Źelima prava, u koja svakako spada i na─Źelo savjesnosti i po┼ítenja u pravnom prometu. Po┼ítovanje ovog na─Źela podrazumijeva ispitivanje savjesnosti svakog od sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa. Svako druga─Źije postupanje protivno je na─Źelima vladavine prava i pravne sigurnosti kao najvi┼íih vrednota ustavnog poretka.
      10.1. Primjeni li se navedeno stajali┼íte na konkretan slu─Źaj,┬áto zna─Źi da se utvr─Ĺivanje savjesnosti u pravnom prometu nije moglo ograni─Źiti samo na podnositeljicu (je li postupala s povjerenjem u zemlji┼íne knjige),┬áve─ç i na tu┼żiteljicu, koja je prema utvr─Ĺenjima iz to─Źke 3. ovog obrazlo┼żenja od po─Źetka znala za raspolaganja svog supruga ÔÇô sklapanje ugovora o kreditu s podnositeljicom, te zasnivanje hipoteke na cijeloj nekretnini radi osiguranja njegova vra─çanja. Ona im se nije protivila jer ih je smatrala ÔÇ×razumnimÔÇť, pa posljedi─Źno nije ni┼íta poduzimala da ih sprije─Źi niti da za┼ítiti svoja vlasni─Źka prava.
      U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je┬átu┼żiteljica imala mogu─çnost za┼ítititi svoje pravo (zajedni─Źkog) vlasni┼ítva sporne nekretnine jer je isklju─Źivo o njezinoj inicijativi ovisilo ho─çe li poduzeti odgovaraju─çe pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parni─Źni postupak radi utvr─Ĺenja, zahtijevati zabilje┼żbu spora, tra┼żiti progla┼íenje ovrhe nedopu┼ítenom i dr.). Me─Ĺutim, tu┼żiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, ve─ç je tu┼żbu za utvr─Ĺenje svog suvlasni─Źkog dijela podnijela tek tri (3) godine nakon dono┼íenja rje┼íenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotu┼żenik u tom parni─Źnom postupku, priznao je tu┼żbeni zahtjev.
      Slijedom navedenog,┬áUstavni sud ocjenjuje da je u osobitim okolnostima konkretnog slu─Źaja ─Źinjenica savjesnosti ili nesavjesnosti (prethodnog) postupanja tu┼żiteljice bitna za pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava odnosno za prosudbu ima li mjesta primjeni na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige.┬á...
      Osim toga, u ─Źasu kad bra─Źni drug koji je upisan kao isklju─Źivi vlasnik nekretnine raspola┼że dalje tom nekretninom u korist tre─çe osobe, zemlji┼ínoknji┼żno stanje nije neistinito, ve─ç nepotpuno pa u korist tre─çe osobe, ako su za to ispunjene pretpostavke, nastupaju pravni u─Źinci za┼ítite povjerenja u potpunost, a ne u istinitost zemlji┼ínih knjiga. ...
      Sukladno utvr─Ĺenjima u prethodnim to─Źkama obrazlo┼żenja ove odluke,┬áUstavni sud smatra da ─çe se u svakom pojedina─Źnom slu─Źaju, uzimaju─çi u obzir osobite okolnosti svakoga konkretnog slu─Źaja, valjanost pravnog posla morati procjenjivati ovisno o pona┼íanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa, uklju─Źuju─çi i bra─Źnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa┬á...ÔÇť
      Ustavni sud RH, odluka (broj: U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011.
      ******************
      Nakon okon─Źanja ostavinskog postupka ostaviteljev supru┼żnik ne┬ámo┼że s uspjehom tra┼żiti utvr─Ĺenje da neka imovina, koja je pravomo─çnim┬árje┼íenjem o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺena kao ostavinska imovina ostavitelja ,┬ápredstavlja u odre─Ĺenom dijelu njegovo suvlasni┼ítvo s osnova bra─Źne ste─Źevine ako takav prigovor nije iz nosio u ostavinskom postupku prilikom utvr─Ĺivanja da ta imovina predstavlja ostavinsku imovinu.
      Sa┼żetak:
      S obzirom na to da je tu┼żiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku u kojem je mogla iz nositi sve prigovore na opseg ostavinske imovine, a to nije u─Źinila, pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że i tu┼żiteljicu i ona vi┼íe nema pravne mogu─çnosti da ostvaruje u parnici svoje pravo na imovinu koja
      je ušla u ostavinu.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż -193/13-3, od 27. velja─Źe 2014.
      *************************
      Vezano uz podjelu bra─Źne ste─Źevine postoji sudska odluka (Odluka┬á┼Żupanijskog suda u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.) u kojoj je┬árazmatrano pitanje smatra li se bra─Źnom ste─Źevinom nekretnina na┬ákojoj je jedan bra─Źni drug samo fiktivno uknji┼żen.
      Sud je o tome zauzeo sljedeće stajalište:
      ÔÇ×Biv┼ía supruga tu┼żila je svog biv┼íeg supruga radi naknade ┼ítete jer je prodao tre─çim osobama stan koji je u zemlji┼ínim knjigama bio uknji┼żen kao njegovo samovlasni┼ítvo, a ona tvrdi da je zapravo bra─Źna ste─Źevina njih dvoje na ravne dijelove pa zato tra┼żi isplatu polovine kupovnine za koju je stan prodan. Tu┼żenik odgovara kako stan zapravo nije bio vlasni┼ítvo niti jednog od njih dvoje ve─ç ga je on fiktivno uknji┼żio na svoje ime na zamolbu svog ujaka, direktora i vlasnika trgova─Źkog dru┼ítva koje se bavi gra─Ĺenjem i proizvodnjom stanova, da ne bi ovaj platio neka visoka fiskalna davanja u ─Źasu prodaje stana tre─çim osobama.
      U prvostupanjskom postupku su izvedeni dokazi koji su potvrdili istinitost tu┼żenikovih navoda pa je sud odbio tu┼żbu s obrazlo┼żenjem da se ne radi o bra─Źnoj ste─ŹeviniÔÇŽ Na osnovi ovako provedenog dokaznog postupka pravilno je I-stupanjski sud zaklju─Źio da predmetni stan nije predstavljao imovinu tu┼żenika,
      te samim time niti nije mogao predstavljati zajedni─Źku imovinu tu┼żiteljice i tu┼żenika tijekom trajanja braka. Tu┼żiteljica osim navoda da je stan bio upisan u z.k. kao vlasni┼ítvo tu┼żenika nije prilo┼żila nikakve druge dokaze kojima bi osporila navode tu┼żenika da on u naravi nije bio vlasnik tog stana.ÔÇť
      ┼Żupanijski sud u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.
      ***********************
      "Pravo vlasni┼ítva naslje─Ĺivanjem stje─Źe se trenutkom┬áotvaranja naslje─Ĺa na imovini ostavitelja, dok┬ápravo na┬áutvr─Ĺivanje zajedni─Źke imovine ste─Źene radom u tijeku braka┬ápripada i┬ánasljednicima bra─Źnih drugova, zbog ─Źega je tu┼żena kao┬á univerzalni sukcesor, aktivno legitimirana tra┼żiti utvr─Ĺenje prava┬á suvlasni┼ítva na nekretnini, kao bra─Źnoj ste─Źevini iza njezine pok.┬ámajke. "
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż. 800/08-2 od 9.IV.2009.
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      U slu─Źaju kada zakonski nasljednik ospori pravovaljanost oporuke ostavitelja ne navode─çi niti jednu ─Źinjenicu, odnosno razloge, samim time ┼íto je osporio oporuku to ne zna─Źi da postoje pretpostavke za upu─çivanje na parnicu.
      ┼Żupanijski sud u Rijeci G┼ż 1283/01 od 20.6.2001.
      ****************
      Kada ┼żalitelj tvrdi da u ostavinu spada manji iznos novaca, upu─çuje se u parnicu radi utvr─Ĺenja da odre─Ĺeni nov─Źani iznos ne spada u ostavinsku imovinu.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 619/03-2 od 27. svibnja 2003.
      ************
      Sudovi su odbili tu┼żbeni zahtjev radi utvr─Ĺenja pravne valjanosti usmene oporuke smatraju─çi da u konkretnom slu─Źaju nisu postojale izuzetne prilike koje bi usmenu oporuku ─Źinile pravovaljanom.
      Ovakvu odluku sudovi temelje na ─Źinjenici da je oporu─Źitelj bio pismen, sposoban za rasu─Ĺivanje, dakle u mogu─çnosti izraziti svoju posljednju volju pred nazo─Źnim svjedocima, ┼íto nije u─Źinio. Iz njegovih rije─Źi kojima je pozivao tu┼żiteljicu neka ide po odvjetnika, sudovi zaklju─Źuju da je oporuka tek trebala biti sa─Źinjena, pa kako do toga nije do┼ílo, smatraju da nedostaju ─Źlankom 78. st. 1. ZN-a propisane pretpostavke pravne valjanosti usmene oporuke. Ovakvo stajali┼íte ni┼żestupanjskih sudova je pravilno.
      Za pravnu valjanost usmene oporuke moraju biti ispunjene zakonom propisane subjektivne i objektivne pretpostavke, a to su prema odredbi ─Źl. 78. st. 1. Zakona o naslje─Ĺivanju (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ br. 52/71 i 47/78 ÔÇô u daljnjem tekstu: ZN), da oporu─Źitelj izjavi svoju posljednju volju pred dva svjedoka (subjektivne pretpostavke) i da postoje izuzetne prilike u tom trenutku koje onemogu─çuju oporu─Źitelja sa─Źiniti pisanu oporuku (objektivne pretpostavke). Kako druge pretpostavke za pravnu valjanost usmene oporuke zakon ne propisuje, pogre┼íno je stajali┼íte ni┼żestupanjskih sudova da usmena oporuka u konkretnom slu─Źaju ne bi bila pravovaljana zato ┼íto svjedoci oporuke nisu napisali izjavu posljednje volje oporu─Źitelja, niti je oporu─Źitelj to─Źno nabrojio svoju imovinu i odredio ┼íto od toga ostavlja
      tu┼żiteljici.
      VSRH Rev 769/2003
      **************
      Da bi donio rje┼íenje o prekidu ostavinskog postupka i uputio na parnicu nasljednika ─Źije je pravo manje vjerojatno, sud je prethodno du┼żan utvrditi sporna pitanja glede opsega ostavinske imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 906/06-2 od 06. VI.2006.
      ***************
      Kad sud u rje┼íenju kojim upu─çuje nasljednika ─Źije pravo smatra manje vjerojatnim na parnicu, ne navede razloge za┼íto upravo toga nasljednika upu─çuje na parnicu , po─Źinio je bitnu povredu odredaba parni─Źnog postupka iz to─Ź. 13. st. 2. ─Źl. 354. Zakona o parni─Źnom postupku.
      ┼ŻS Bj G┼ż 1278/2001
      *************** 
      Ukoliko je ostaviteljica raspolagala ─Źitavom svojom imovinom vlastoru─Źnom oporukom i ugovorom o dosmrtnom uzdr┼żavanju u korist razli─Źitih ovla┼ítenika, ostavinski sud ─çe uputiti zakonskog nasljednika na parnicu radi utvr─Ĺenja pravne nevaljanosti vlastoru─Źne oporuke, nakon ┼íto bude pravomo─çno okon─Źan postupak koji se vodi radi utvr─Ĺenja pravne nevaljanosti ugovora o dosmrtnom uzdr┼żavanju.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż.382/08-2 od 10.III.2008.
      ***************
      Pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.
      VSRH Rev 1519/1998
      ******************
      U konkretnom predmetu radi se o sporu iz nasljedno-pravnih odnosa, u kojem mogu sudjelovati samo osobe koje su pozvane na nasljedstvo, a ne i tre─çe osobe koje ne sudjeluju u ostavinskom postupku. To me─Ĺutim nije zapreka da se u parnici koju vode nasljednici, utvr─Ĺuje da dio neke imovine koja se formalno u dokumentaciji vodi na imenu i vlasni┼ítvu ostavitelja, u naravi ne predstavlja njegovu imovinu, ve─ç imovinu nekog tre─çeg, jer predmet naslje─Ĺivanja mo┼że biti samo imovina koja je doista pripadala ostavitelju, bez obzira na upis u odgovaraju─çoj dokumentaciji.
      ┼ŻS Ka G┼ż 742/1999
      ******************
      U ostavinskom postupku, povodom spora stranaka o ─Źinjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, prosudba ostavinskog suda ─Źije je pravo manje vjerojatno temelji se na ocjeni vjerojatnosti a ne na ocjeni izvjesnosti, time da manje vjerojatnim treba smatrati pravo koje se temelji na zakonu od prava koje se temelji na formalno valjanim ispravama odnosno ugovorima
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,
      G┼ż.597/08-2 od 26.III.2008.
      *****************
      Potra┼żivanje ostavitelja na temelju stjecanja bez osnove prelazi na nasljednike neovisno o tome je li ostavitelj podnio tu┼żbu radi ostvarenja tog potra┼żivanja.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev
      2510/2010-2 od 11.1.2012.
      *****************
×
×
  • Napravi novi...