Jump to content

Matrix

  • ─Źlanaka
    52
  • komentara
    0
  • ─Źitanja ─Źlanka
    1504

O ovom blogu

­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ

 

IMG_20200216_030219.png

Entries in this blog

Zastara u sudskoj praksi

ÔÇ×Na temelju odredbe iz ─Źl. 361. st. 1. ZOO (sada ─Źl. 215) zastarijevanje je po─Źelo te─çi prvog dana poslije dana kada je tu┼żitelj imao pravo zahtijevati od tu┼żenice ispunjenje obvezeÔÇč. VS RH Rev 1795/11-2 od 10. lipnja 2015 ********************** Zastara┬ápotra┼żivanja za stjecanje bez osnove do kojeg je do┼ílo ulaganjem tu─Ĺeg rada i sredstava u nekretnine tu┼żenika┬á(─Źl. 215. u svezi s ─Źl. 210. ZOO)┬ápo─Źinje┬á te─çi┬á┬áod dana kada je neosnovano oboga─çeni stekao mogu─çnost ubirati korist od

Matrix

Matrix in Obvezno pravo

  • ─îlanci

    • objavio Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Nije u pravu tu┼żitelj kada smatra da je prvostupanjski sud po─Źinio bitnu povredu odredaba┬áparni─Źnog postupka iz ─Źl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a. Kada je prvostupanjski sud odbio tu┼żbeni zahtjev┬átu┼żitelja za isplatu utu┼żenog iznosa s osnova povrata kredita jer je utvrdio da je predmetni ugovor o┬ákreditu prividan ugovor, onda nije prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev pa iako tu┼żenica nije postavljala┬áprotutu┼żbeni zahtjev za utvr─Ĺenje da bi taj ugovor bio prividan. Prividnost ugovora mo┼że se isticati┬áprigovorom u parnici, a bez da se postavlja tu┼żbeni ili protutu┼żbeni zahtjev za utvr─Ĺenje da bi taj ugovor┬ábio prividan. Stoga, kada je tu┼żenica u ovoj parnici istaknula prigovor prividnosti predmetnog ugovora o┬ákreditu, kada je prvostupanjski sud raspravio taj prigovor i ocijenio ga osnovanim te kada je zbog toga┬áodbio tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja, to prvostupanjski sud nije odlu─Źivao izvan granica postavljenog zahtjeva.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-810/2011-2 od 12. studenog 2013.
      ******
      Radi se o prividnom ugovoru, kada je tu┼żenik sklopio ugovor o kreditu isklju─Źivo zbog kreditne nesposobnosti tu┼żitelja i njegove supruge, u njihovu korist, budu─çi su nov─Źana sredstva iz predmetnog kredita ulo┼żena u roditeljsku ku─çu tu┼żitelja, a koji iznos je valoriziran prilikom utvr─Ĺenja ulaganja supruge tu┼żitelja u ku─çu, zbog ─Źega tu┼żitelj nema pravo na povrat nov─Źanih sredstava od tu┼żenika.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż-1080/07-2 od 11. o┼żujka 2008.
      ******
      Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaklju─Źio da je predmetni ugovor u smislu ─Źl. 66. st. 1.┬áZOO-a prividan ugovor i da nema u─Źinka me─Ĺu ugovornim strankama. Naime, po stajali┼ítu ovoga suda,┬á
      u konkretnom slu─Źaju radi se o apsolutnoj simulaciji kod koje su sklapanjem predmetnog Ugovora┬ástranke zapravo imale cilj i to tu┼żiteljica ponovno stjecanje instrumenata osiguranja radi ispunjenja┬á
      tra┼żbine, (a koje je sve ve─ç bilo ugovoreno Ugovorom o kratkoro─Źnom zajmu i Sporazumu od 2. svibnja┬á2001.), a tu┼żenik i nadalje posjed predmetne nekretnine, (┼íto je tako─Ĺer bilo ugovoreno Ugovorom od 2.┬ásvibnja 2001.), a to zna─Źi zapravo izbjegavanje primjene odredbi toga Ugovora, a time i prisilnih propisa┬á
      iz ─Źl. 277. OZ-a kojim je odre─Ĺen postupak i na─Źin prisilnog ostvarenja tra┼żbine tu┼żiteljice utemeljene na┬áUgovoru i Sporazumu od 2. svibnja 2001.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż-873/08-2 od 28. listopada 2008.
      ******
      Naime, sukladno odredbi ─Źl. 55. st. 1. Ovr┼ínog zakona, ovrha se progla┼íava nedopu┼ítenom┬ána odre─Ĺenom predmetu ako tre─ça osoba doka┼że da u pogledu tog predmeta ima takvo pravo koje┬ásprje─Źava ovrhu, me─Ĺutim, tu┼żitelj u ovome predmetu to nije dokazao, obzirom da ovaj sud prihva─ça┬ástav suda prvog stupnja da se prilo┼żeni ugovori i ra─Źuni imaju smatrati prividnim pravnim poslovima┬á
      sastavljenim iz razloga izbjegavanja namirenja tra┼żbine prvotu┼żenika.
      ┼Żupanijski sud u Puli - Pola, G┼ż-995/07-2 od 16. velja─Źe 2009.
      ******
      Zaklju─Źiv┼íi da je ugovor o zajmu od 31. listopada 1990. prividan pravni posao kojim su┬áprikriveni ranije sklopljeni ugovori o zajmu sa zelena┼íkom kamatom, jer tu┼żitelj temeljem ugovora od 31.┬á
      listopada 1990. nije tu┼żeniku dao nikakvu pozajmicu, a kako je tu┼żenik tu┼żitelju vratio zajam temeljem┬áprethodno sklopljena dva ugovora o zajmu isplatom iznosa od 80.580 DEM, ni┼żestupanjski sudovi┬ázaklju─Źuju da tu┼żenik ne duguje ni┼íta tu┼żitelju iz osnove zajma te su tu┼żbeni zahtjev odbili, a time su┬ámaterijalno pravo pravilno primijenili. Prema odredbi ─Źl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima prividni ugovor nema u─Źinka me─Ĺu ugovornim stranama, a prema odredbi st. 2. toga ─Źlanka ÔÇô ako prividan┬áugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi va┼żi ako su ispunjeni uvjeti za njegovu pravnu valjanost.┬á
      Kako ugovor o zajmu ┼íto su ga stranke sklopile 31. listopada 1990. kao prividan nema pravni u─Źinak, a┬ás obzirom da je tu┼żenik vratio zajam tu┼żitelju prema ranije sklopljena dva ugovora o zajmu, tu┼żenik ne┬áduguje tu┼żitelju utu┼żeni iznos. Nije odlu─Źno ┼íto tu┼żenik nije pokretao postupak radi poni┼ítenja┬ápredmetnog ugovora o zajmu, jer prividni ugovor ne podlije┼że pobijanju.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-737/2006-2 od 20. prosinca 2006.
      ******
      Kod parni─Źnih stranaka nije postojala volja za zaklju─Źenje predmetnog ugovora o prodaji┬ástana i njegovog spomenutog aneksa kojim se samo pobli┼że odre─Ĺuje predmet prodaje, jer su stranke┬átakovim ugovorom stvarno imale namjeru, da tu┼żitelj koji je naveden u ugovoru kao prodavatelj stana┬ápru┼żi jamstvo tu┼żeniku radi osiguranja isplate nov─Źanog potra┼żivanja tu┼żenika prema tre─çoj osobi ina─Źe┬áprijatelju tu┼żitelja.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-3135/1995-2 od 20. listopada 1999.
      *****
      Prema utvr─Ĺenim odlu─Źnim ─Źinjenicama, ovaj sud zaklju─Źuje da se u konkretnom slu─Źaju radi┬áo prividnom (simuliranom) ugovoru o dosmrtnom uzdr┼żavanju, a koji udovoljava svim pretpostavkama┬á
      za valjanost darovnog ugovora koji zapravo pokriva sporni ugovor. Prema ─Źl. 66. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (ÔÇ×Narodne novineÔÇť, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96 i 91/96 ÔÇô dalje: ZOO),┬áprividan ugovor nema u─Źinka me─Ĺu ugovornim strankama, ali ako prividan ugovor pokriva neki drugi┬áugovor, taj drugi va┼żi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1304/2008-2 od 3. velja─Źe 2010.
      ******
      Da je predmetni ugovor o posudbi novca tzv. simulirani (prividni) pravni posao utvr─Ĺeno je┬átemeljem suglasnih iskaza parni─Źnih stranaka, a i saslu┼íanog svjedoka ina─Źe sastavlja─Źa tog ugovora┬áM. M., iz kojih iskaza proizlazi da tu┼żitelj nije pozajmio tu┼żeniku bilo kakav novac pa tako ni 30.000,00┬áDEM, a da je taj ugovor zaklju─Źen kao ÔÇ×vid osiguranjaÔÇť tu┼żitelja za obveze koje su za tu┼żenika proizlazile┬áiz drugog ugovornog odnosa, odnosno iz odnosa ugovora o prijenosu ugovora o zakupu.
      ┼Żupanijski sud u Puli ÔÇô Pola, G┼ż-15/09-2 od 26. travnja 2010.
      ******
      5. Temeljem utvr─Ĺenih ─Źinjenica, prvostupanjski je sud pravilno zaklju─Źio da je ugovor o zajmu┬á(nazvan ugovorom o kreditu) prividan, jer prikriva drugi ugovor, pa u smislu ─Źl. 66. st.1. Zakona o┬á
      obveznim odnosima (ÔÇ×Narodne novineÔÇť br. 53/91 i dr. - dalje ZOO) nema u─Źinka me─Ĺu ugovornim┬ástranama. U smislu ─Źl. 2. istog ─Źlanka, ni prikriveni ugovor (a to je u konkretnom slu─Źaju kupoprodajni┬á
      ugovor) ne va┼żi, jer nema uvjeta za njegovu pravnu valjanost. Naime, radi se o ugovoru o kupoprodaji┬ástranog dr┼żavljanina, koji nema propisano odobrenje za sklapanje takvog ugovora. Stoga je i taj ugovor┬áni┼ítav temeljem ─Źl. 103. st.1. ZOO kao protivan prinudnom propisu.
      ┼Żupanijski sud u Puli, G┼ż-2610/04-2 od 11. prosinca 2006.
      ******

      Prividni ugovor nema u─Źinka samo me─Ĺu ugovornim strankama, ali se prividnost ugovora ne┬ámo┼że isticati tre─çoj savjesnoj osobi. Ako je jedna ugovorna stranka, znaju─çi da je ugovor prividan┬áisplatila temeljem tog ugovora odre─Ĺeni nov─Źani iznos tre─çoj osobi i time tu tre─çu osobu odr┼żavala u┬ázabludi da se pridr┼żava prividnog ugovora, ne mo┼że ispla─çeni nov─Źani iznos potra┼żivati od druge┬á
      ugovorne stranke prema odredbama o naknadi ┼ítete, ─Źak niti u slu─Źaju ako je i ta druga ugovorna┬ástranka komuniciraju─çi s tre─çom osobom tako─Ĺer tu osobu odr┼żavala u zabludi u pogledu valjanosti┬á
      ugovora.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske, P┼ż-6070/08 od 17. prosinca 2008.
      ******
      Zakonski nasljednik stranke (daroprimatelja) prividnog ugovora o darovanju ne smatra se trećom osobom prema kojoj se prividnost ugovora ne bi mogla isticati.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-483/13-2 od 21. studenoga 2013.
      ******
      3. ┼Żalitelja u povoljniju pravnu poziciju ne mo┼że dovesti ni tvrdnja da je ra─Źun na njega glasio┬ásamo iz razloga ┼íto je imao pravo na povlasticu, a da je zapravo traktor kupljen za drugog. O─Źito je,┬á
      obzirom na navedenu povlasticu, da je kupac traktora bio tu┼żenik B. ─î. Da li je on bio samo fiktivni┬ákupac, to za tu┼żitelja nema zna─Źaja. Tu┼żitelj, na kojeg je tra┼żbina cedirana predstavlja tre─çu osobu i┬áprema njemu Ugovor sklopljen izme─Ĺu A. d.o.o. i tu┼żenika (makar on bio i fiktivan) proizvodi pravne┬áu─Źinke. Tu┼żenik nije dokazao da je tu┼żitelj znao ili mogao znati za fiktivnost tog kupoprodajnog ugovora┬á
      pa se u odnosu na njega ne mo┼że niti pozivati na tu prividnost. Povjerenje tre─çih osoba u pravnom┬áprometu u takvim slu─Źajevima se uvijek ┼ítiti.┬á
      ┼Żupanijski sud u Puli, G┼ż-1493/05-2 od 2. travnja 2007.
      ******
      Pogre┼íno je izra┼żeno pravno shva─çanje drugostupanjskog suda da se na prividnost mogu┬ápozivati samo ugovorne stranke te da tu┼żitelj, koji nije stranka spornih ugovora, nije aktivno legitimiran u┬á
      ovoj pravnoj stvari. Prema odredbi ─Źl. 109. st. 1. ZOO na ni┼ítavost sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti i na┬ánju se mo┼że pozivati svaka zainteresirana osoba. Odredba ─Źl. 66. st. 1. ZOO, prema kojoj prividan┬áugovor nema u─Źinka me─Ĺu ugovornim strankama, suprotno shva─çanju drugostupanjskog suda, ne┬áograni─Źava krug osoba ovla┼ítenih za isticanje ni┼ítavosti u smislu ─Źl. 109. st. 1. ZOO. Zbog pogre┼ínog┬á pravnog pristupa, polaze─çi od nepostojanja aktivne legitimacije tu┼żitelja za utvr─Ĺenje ni┼ítavosti spornih┬á ugovora zbog prividnosti, sud drugog stupnja prilikom dono┼íenja presude nije imao u vidu navode┬átu┼żitelja da je rije─Ź o prividnom ugovoru (─Źl. 66. ZOO), temeljene na tvrdnji da stranke nisu htjele da za┬áotu─Ĺene nekretnine kupac (tek osnovano dru┼ítvo bez znatnijeg kapitala) plati cijenu (─Źl. 454. st. 1.┬áZOO).
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1516/2011-4 od 25. o┼żujka 2014.
      *******
      Utjecaj fiktivnog ugovora na utvr─Ĺenje i podjelu bra─Źne ste─Źevine
      Vezano uz podjelu bra─Źne ste─Źevine postoji sudska odluka (Odluka┬á┼Żupanijskog suda u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.) u kojoj je┬árazmatrano pitanje smatra li se bra─Źnom ste─Źevinom nekretnina na┬ákojoj je jedan bra─Źni drug samo fiktivno uknji┼żen.
      Sud je o tome zauzeo sljedeće stajalište:
      ÔÇ×Biv┼ía supruga tu┼żila je svog biv┼íeg supruga radi naknade ┼ítete jer je prodao tre─çim osobama stan koji je u zemlji┼ínim knjigama bio uknji┼żen kao njegovo samovlasni┼ítvo, a ona tvrdi da je zapravo bra─Źna ste─Źevina njih dvoje na ravne dijelove pa zato tra┼żi isplatu polovine kupovnine za koju je stan prodan. Tu┼żenik odgovara kako stan zapravo nije bio vlasni┼ítvo niti jednog od njih dvoje ve─ç ga je on fiktivno uknji┼żio na svoje ime na zamolbu svog ujaka, direktora i vlasnika trgova─Źkog dru┼ítva koje se bavi gra─Ĺenjem i proizvodnjom stanova, da ne bi ovaj platio neka visoka fiskalna davanja u ─Źasu prodaje stana tre─çim osobama.
      U prvostupanjskom postupku su izvedeni dokazi koji su potvrdili istinitost tu┼żenikovih navoda pa je sud odbio tu┼żbu s obrazlo┼żenjem da se ne radi o bra─Źnoj ste─ŹeviniÔÇŽ Na osnovi ovako provedenog dokaznog postupka pravilno je I-stupanjski sud zaklju─Źio da predmetni stan nije predstavljao imovinu tu┼żenika,
      te samim time niti nije mogao predstavljati zajedni─Źku imovinu tu┼żiteljice i tu┼żenika tijekom trajanja braka. Tu┼żiteljica osim navoda da je stan bio upisan u z.k. kao vlasni┼ítvo tu┼żenika nije prilo┼żila nikakve druge dokaze kojima bi osporila navode tu┼żenika da on u naravi nije bio vlasnik tog stana.ÔÇť
      ┼Żupanijski sud u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.
    • objavio Matrix objavljeno u Matrix
         0
      ÔÇťUkoliko se radi o imovini koju su stranke kao bra─Źni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice, tada ─Źinjenica da se na imovinu uknji┼żio tu┼żenik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasni─Źki udjel tu┼żiteljice na toj imovini, ako stranke nisu druga─Źije
      ugovorile.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.;
      *****************
      Prilikom utvr─Ĺenja suvlasni┼ítva na bra─Źnoj ste─Źevini, sud nije ovla┼íten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasni─Źkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼ż dinu, br. G┼ż . 385/05-2, od 30. lipnja 2005.
      ***************
      Za ocjenu prava vlasni┼ítva bra─Źnih drugova na bra─Źnoj ste─Źevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja.┬á
      (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005).
      *********************
      ÔÇ×Kada je stjecanje zajedni─Źke imovine (obiteljske ku─çe) zapo─Źelo prije, a zavr┼íilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlu─Źivanju o udjelima supru┼żnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je izvr┼íen prete┼żiti dio radova na izgradnji objekta, budu─çi da o tome ovisi ho─çe li se stjecanje bra─Źne ste─Źevine prosu─Ĺivati primjenom odredaba Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima ili primjenom odredaba Obiteljskog zakona.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Bjelovaru, br. G┼ż -657/09-2, od 26. o┼żujka 2009.
      *****************
      ÔÇ×Imovina ste─Źena na temelju statusa
      ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, ne mo┼że se smatrati imovinom ste─Źenom u braku i kao takva ne mo┼że predstavljati bra─Źnu ste─Źevinu strankaÔÇť.
      ÔÇôOdluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 1365/2008-2, od 10. velja─Źe 2010;
      *******************
      ÔÇ×Ne predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu nekretnina koju je jedan bra─Źni drug stekao na ovr┼ínoj javnoj dra┼żbi i platio je novcem koji nije predstavljao bra─Źnu ste─Źevinu.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 369/06-2, od 26. o┼żujka 2008.
      ***************
      Teret dokazivanja o trenutku prestanka bra─Źne zajednice na onom je bra─Źnom drugu koji tvrdi da je bra─Źna zajednica odre─Ĺenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bra─Źna zajednica traje sve do prestanka braka.
      U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost ┼íto su stranke stanovale odvojeno, uz ─Źinjenicu da je do toga do┼ílo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upu─çuje na postojanje prekida bra─Źne zajednice.
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. o┼ż ujka 1992) .
      *************
      Da bi se u postupku utvrdila bra─Źna ste─Źevina bra─Źnih drugova, nije potrebno da je brak izme─Ĺu stranaka razveden.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .1064/07-2, od 13.velja─Źe 2008.
      *************
      Rad je konstitutivni element za nastanak bra─Źne ste─Źevine.U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bra─Źnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bra─Źne ste─Źevine.
      To mo┼że biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na pla─çu ili naknadu, ostvarivanje prihoda samozapo┼íljavanjem, obavljanjem poljodjelskih poslova, a kao udjel bra─Źnog druga uzima se i rad u ku─çanstvu, rad oko odgoja i brige o djeci ili drugim ─Źlanovima obitelji te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju, odr┼żavanju i pove─çanju zajedni─Źke imovine.┬á
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 1084/08-2, od 29. listopada 2008.)
      *************
      Imovina koju je jedan bra─Źni drug stekao na temelju ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju ne predstavlja posebnu imovinu tog bra─Źnog druga ako je ta imovina ste─Źena za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice i ako su oba bra─Źna druga prihvatila i izvr┼íavala obveze iz ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju kojeg je sklopio jedan bra─Źni drug.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .910/12-2, od 4. velja─Źe 2013.
      **********
      U konkretnom slu─Źaju zato nema sumnje u pravilnost zaklju─Źka da je tu┼żiteljica, nakon ┼íto su roditelji tu┼żenika ovome darovali prijeporne nekretnine u cijelosti, 1/2 istih stekla od tu┼żenika temeljem darovnog ugovora, te da u tom dijelu ona predstavlja njezinu vlastitu (posebnu) imovinu.ÔÇŁ
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 696/06-2, od 3. listopada 2006.
      *****************
      Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije
      zaklju─Źenja braka jedan od bra─Źnih drugova kupio stan, drugi bra─Źni drug ne stje─Źe stvarno pravo na dijelu tog stana, ve─ç obveznopravni zahtjev razmjerno ulo┼żenim sredstvima u otplati kredita.
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev
      3024/90-2, od 30. prosinca 1991.;
      *****************
      Nov─Źana sredstva koje jedan bra─Źni drug
      dobije kao kredit i otpla─çuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a
      nakon razvoda braka dug tog bra─Źnog druga s osnova kredita koji je utro┼íen za pove─çanje zajedni─Źke imovine ili za druge zajedni─Źke potrebe predstavlja dug koji tereti oba biv┼ía bra─Źna druga.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu,
      br. G┼ż .3608/13-3, od 17. srpnja 2013.
      ****************
      Iznosi ispla─çeni jednom bra─Źnom drugu s naslova naknade za pretrpljenu ┼ítetu ne
      predstavljaju bra─Źnu ste─Źevinu, nego posebnu imovinu tog bra─Źnog druga.
      - Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 929/07-2, od 2. travnja 2008.
      **************
      Kad bra─Źni drug tra┼żi povrat sredstava ulo┼żenih u stan drugog bra─Źnog druga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bra─Źni drug koji je vr┼íio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja.

      Iz obrazlo┼żenja:
      "Po ocjeni ovog revizijskog suda imaju─çi u vidu utvr─Ĺenje sudova da je tu┼żena izvr┼íila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba ─Źl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasni─Źkopravnim odnosima, jer je tu┼żenica, ┼íto nije sporno, imala tro┼íkove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, odnosno kori┼ítenja stana na bolji na─Źin. Dakle, po mi┼íljenju ovog revizijskog suda tu┼żena je kori┼ítenjem predmetnog stana u bra─Źnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga.
      Proizlazi da je pogre┼ían pravni pristup ni┼żestupanjskih sudova da je tu┼żena izvr┼íila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vra─çanje onoga ┼íto je tu┼żena u stan svog pok. supruga ulo┼żila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze pla─çanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja u─Źinjenih u stan pok. supruga tu┼żenice moralo odlu─Źivati tako da bi do┼íli u obzir samo izdaci ako nisu obuhva─çeni koristima koje je sama tu┼żena imala kori┼ítenjem te stvari."
      (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. ÔÇô Izbor odluka 1/1998 ÔÇô 41/79)
      *****************
      Biv┼íi bra─Źni drug, koriste─çi suvlasni─Źki dio nekretnine drugog biv┼íeg bra─Źnog druga,
      neosnovano se obogatio i to za razmjeran iznos najamnine koji bi se ostvario
      iznajmljivanjem tog dijela nekretnine.
      (VS RH, RevÔÇô1419/98, od 9. svibnja 2001.)
      ********************
      Tu┼żitelj nema pravo na isplatu vrijednosti darovane nekretnine ukoliko prije toga nije opozvao ugovor o darovanju, bez obzira ┼íto se radi o nekretnini koju je darovao izvanbra─Źnoj supruzi.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1218/09-3 od 11.I.2010.
      **************
      Nema mjesta spajanju parnice radi rastave braka i imovinsko-pravnog spora istih stranaka radi utvr─Ĺenja bra─Źne ste─Źevine.
      ┼ŻS Ri G┼ż 451/2001
      **************
      Na imovinu ste─Źenu za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice do stupanja na snagu Obiteljskog zakona (1. srpnja 1999.) primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima.
      VSRH Rev 171/2005-2
      ***********
      Tu┼żiteljica nema pravo stjecanja suvlasni┼ítva na ku─çi, bez obzira na ─Źinjenicu ┼íto je zajedno sa izvanbra─Źnim drugom dovr┼íavala istu za vrijeme izvanbra─Źne zajednice, ukoliko je predmetnu ku─çu sagradio izvanbra─Źni drug prije po─Źetka izvanbra─Źne zajednice.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 173/07-2 od 19.II.2007. ÔÇô Potvr─Ĺeno VSRH, Rev. 745/07-2 od 09.IV.2008.
      *************
      Okolnost da je tu┼żitelju kao 100%-tnom invalidu Domovinskog rata, u skladu s ─Źlankom 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96), na cijenu utvr─Ĺenu prema ─Źlanku 11. stavku 1. to─Źke 1. do 6. tog Zakona, priznat popust od 100% dakle, da je taj stan imao cijenu od 0,00 kn, ne mijenja karakter ugovora o kupoprodaji tog stana izme─Ĺu Republike Hrvatske odnosno MORH-a kao prodavatelja i tu┼żenika kao kupca. Tu┼żenik je, koriste─çi ovo pravo na popust prilikom kupnje stana, iskoristio svoje osobno pravo koje je stekao kao hrvatski vojni invalid, a imovina ste─Źena na temelju tog prava ne mo┼że se smatrati imovinom koja bi bila ste─Źena radom ili koja potje─Źe iz te imovine.
      ┼ŻS Vg G┼ż 958/2002-2
      *****************
      Ugovor o utvr─Ĺenju i diobi zajedni─Źke imovine u svezi s razvodom, nije ugovor o ure─Ĺenju imovinskih odnosa (bra─Źni ugovor) za koji se tra┼żio oblik javnobilje┼żni─Źkog akta.
      VSRH Rev 2414/1996
      ****************
      Izvanbra─Źnom zajednicom koja je trajala dulje vrijeme u smislu Zakona o naslje─Ĺivanju smatra se ona izvanbra─Źna zajednica koja je trajala najmanje tri godine u smislu Obiteljskog zakona.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 783/2010-2 od 25.7.2012.
      ***************
      Oba bra─Źna druga odgovaraju solidarno bra─Źnom ste─Źevinom i vlastitom imovinom samo za obveze koje je jedan bra─Źni drug preuzeo radi namirenja teku─çih potreba bra─Źne i obiteljske zajednice, te za obveze koje su bra─Źni drugovi preuzeli zajedni─Źki u vezi s bra─Źnom ste─Źevinom, dok npr. tro┼íkovi nabave opreme, strojeva i sl., u─Źinjeni za potrebe poslovanja poduze─ça jednog od bra─Źnih drugova, kao ni obveze naknade ┼ítete koju je prouzrokovao jedan bra─Źni drug obavljaju─çi svoju djelatnost, nemaju zna─Źenje tro┼íkova/obveza bra─Źne zajednice, te u tom slu─Źaju nema solidarne odgovornosti bra─Źnih drugova.┬á
      VSRH: Rev x 351/2011-2, Rev 822/2009-2, Rev x 687/2009-2
      **********************
      ┬áU┬ávezi postojanja i za┼ítite bra─Źne ste─Źevine na nekretnini koja je upisana u zemlji┼ínim knjigama kao vlasni┼ítvo samo jednog od supru┼żnika, vezano uz provedbu ovr┼ínog postupka radi naplate duga po kreditu, odnosno uz stajali┼íte o apsolutnoj ni┼ítetnosti pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bra─Źnom drugu, ─Źiji je predmet┬ázajedni─Źka imovina bra─Źnih drugova, uslijed koje ni┼ítetnosti kod takvih raspolaganja ne vrijedi (derogira se) na─Źelo povjerenja u zemlji┼íne┬áknjige ,┬áUstavni sud RH, odlukom (broj:┬áU-III-103/2008┬áod 14. lipnja 2011.)┬á je dijelom izmijenio svoje ranije stajali┼íte u odlukama U-III-821/2007 , U-III-493/2002).┬á
      U toj odluci Ustavni sud je u bitnome naveo:
      ÔÇ×┬á... 10. U postupku je utvr─Ĺeno da je sporna nekretnina ste─Źena radom supru┼żnika za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice. Obzirom na vrijeme stjecanja kao mjerodavan zakon utvr─Ĺen je ZBPO, prema kojem takva imovina predstavlja njihovu zajedni─Źku imovinu (─Źlanak 277. ZBPO-a), kojom oni raspola┼żu sporazumno (─Źlanak 283. stavak 1. ZBPO-a).
      Slijedom navedenog, a polaze─çi od utvr─Ĺenja navedenih u to─Źki 3. ovog obrazlo┼żenja prema kojem, sa┼żeto: ÔÇ×nitko na drugog ne mo┼że prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam imaÔÇť, sudovi su tu┼żiteljicu utvrdili suvlasnicom sporne zajedni─Źke imovine. Stajali┼íte sudova je da u odnosu izme─Ĺu navedenog na─Źela kao op─çeg pravnog na─Źela i na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige, prednost treba dati navedenom na─Źelu.
      Ustavni sud prihva─ça stajali┼íte redovnih sudova da su za utvr─Ĺivanje statusa sporne imovine, kao zajedni─Źke imovine bra─Źnih drugova, kao i na─Źina raspolaganja njome, mjerodavne, prije svega, odredbe ZBPO-a. Me─Ĺutim, u odsutnosti posebnih odredbi u tom zakonu kao lex specialis, u pogledu valjanosti raspolaganja┬átom imovinom kao zajedni─Źkim vlasni┼ítvom, primjenjuju se odredbe op─çih propisa. U okolnostima konkretnog slu─Źaja, to su odredbe ZOO-a (o apsolutnoj ili djelomi─Źnoj ni┼ítavosti pravnih poslova) te ZV-a (o zajedni─Źkom vlasni┼ítvu).
      Iz mjerodavnih odredbi ZV-a (─Źlanak 61. stavak 2.), citiranih u to─Źki 11. ovog obrazlo┼żenja, proizlazi da iznimno, a radi za┼ítite┬ápovjerenja u pravnom prometu, tre─ça osoba┬ámo┼że na temelju pravnog posla, koji nije sklopljen sa svim zajedni─Źarima, ste─çi pravo vlasni┼ítva na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se ┼ítiti povjerenje u zemlji┼íne knjige, ako vlasni┼ítvo nije bilo upisano u zemlji┼ínim knjigama kao zajedni─Źko. Naime, polaze─çi od na─Źela za┼ítite povjerenja tre─çih u pravnom prometu, u takvoj situaciji tre─ça osoba valjano ─çe ste─çi pravo vlasni┼ítva na cjelokupnoj zajedni─Źkoj imovini, ako se utvrdi da je ta tre─ça osoba po┼íteni stjecatelj odnosno da je postupala u skladu s na─Źelom povjerenja u zemlji┼íne knjige.
      Proizlazi, dakle,┬áda je za prosudbu o pravnoj valjanosti odnosno nevaljanosti raspolaganja zajedni─Źkom imovinom u odnosu na tre─çe osobe, bitna pretpostavka savjesnost i po┼ítenje te tre─çe osobe. ...
      Naime, nesporno je da je op─çe na─Źelo prava da nitko ne mo┼że na drugoga prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam ima. Me─Ĺutim, i u tom slu─Źaju prijenos mora biti u skladu s drugim op─çim na─Źelima prava, u koja svakako spada i na─Źelo savjesnosti i po┼ítenja u pravnom prometu. Po┼ítovanje ovog na─Źela podrazumijeva ispitivanje savjesnosti svakog od sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa. Svako druga─Źije postupanje protivno je na─Źelima vladavine prava i pravne sigurnosti kao najvi┼íih vrednota ustavnog poretka.
      10.1. Primjeni li se navedeno stajali┼íte na konkretan slu─Źaj,┬áto zna─Źi da se utvr─Ĺivanje savjesnosti u pravnom prometu nije moglo ograni─Źiti samo na podnositeljicu (je li postupala s povjerenjem u zemlji┼íne knjige),┬áve─ç i na tu┼żiteljicu, koja je prema utvr─Ĺenjima iz to─Źke 3. ovog obrazlo┼żenja od po─Źetka znala za raspolaganja svog supruga ÔÇô sklapanje ugovora o kreditu s podnositeljicom, te zasnivanje hipoteke na cijeloj nekretnini radi osiguranja njegova vra─çanja. Ona im se nije protivila jer ih je smatrala ÔÇ×razumnimÔÇť, pa posljedi─Źno nije ni┼íta poduzimala da ih sprije─Źi niti da za┼ítiti svoja vlasni─Źka prava.
      U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je┬átu┼żiteljica imala mogu─çnost za┼ítititi svoje pravo (zajedni─Źkog) vlasni┼ítva sporne nekretnine jer je isklju─Źivo o njezinoj inicijativi ovisilo ho─çe li poduzeti odgovaraju─çe pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parni─Źni postupak radi utvr─Ĺenja, zahtijevati zabilje┼żbu spora, tra┼żiti progla┼íenje ovrhe nedopu┼ítenom i dr.). Me─Ĺutim, tu┼żiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, ve─ç je tu┼żbu za utvr─Ĺenje svog suvlasni─Źkog dijela podnijela tek tri (3) godine nakon dono┼íenja rje┼íenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotu┼żenik u tom parni─Źnom postupku, priznao je tu┼żbeni zahtjev.
      Slijedom navedenog,┬áUstavni sud ocjenjuje da je u osobitim okolnostima konkretnog slu─Źaja ─Źinjenica savjesnosti ili nesavjesnosti (prethodnog) postupanja tu┼żiteljice bitna za pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava odnosno za prosudbu ima li mjesta primjeni na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige.┬á...
      Osim toga, u ─Źasu kad bra─Źni drug koji je upisan kao isklju─Źivi vlasnik nekretnine raspola┼że dalje tom nekretninom u korist tre─çe osobe, zemlji┼ínoknji┼żno stanje nije neistinito, ve─ç nepotpuno pa u korist tre─çe osobe, ako su za to ispunjene pretpostavke, nastupaju pravni u─Źinci za┼ítite povjerenja u potpunost, a ne u istinitost zemlji┼ínih knjiga. ...
      Sukladno utvr─Ĺenjima u prethodnim to─Źkama obrazlo┼żenja ove odluke,┬áUstavni sud smatra da ─çe se u svakom pojedina─Źnom slu─Źaju, uzimaju─çi u obzir osobite okolnosti svakoga konkretnog slu─Źaja, valjanost pravnog posla morati procjenjivati ovisno o pona┼íanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa, uklju─Źuju─çi i bra─Źnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa┬á...ÔÇť
      Ustavni sud RH, odluka (broj: U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011.
      ******************
      Nakon okon─Źanja ostavinskog postupka ostaviteljev supru┼żnik ne┬ámo┼że s uspjehom tra┼żiti utvr─Ĺenje da neka imovina, koja je pravomo─çnim┬árje┼íenjem o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺena kao ostavinska imovina ostavitelja ,┬ápredstavlja u odre─Ĺenom dijelu njegovo suvlasni┼ítvo s osnova bra─Źne ste─Źevine ako takav prigovor nije iz nosio u ostavinskom postupku prilikom utvr─Ĺivanja da ta imovina predstavlja ostavinsku imovinu.
      Sa┼żetak:
      S obzirom na to da je tu┼żiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku u kojem je mogla iz nositi sve prigovore na opseg ostavinske imovine, a to nije u─Źinila, pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że i tu┼żiteljicu i ona vi┼íe nema pravne mogu─çnosti da ostvaruje u parnici svoje pravo na imovinu koja
      je ušla u ostavinu.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż -193/13-3, od 27. velja─Źe 2014.
      *************************
      Vezano uz podjelu bra─Źne ste─Źevine postoji sudska odluka (Odluka┬á┼Żupanijskog suda u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.) u kojoj je┬árazmatrano pitanje smatra li se bra─Źnom ste─Źevinom nekretnina na┬ákojoj je jedan bra─Źni drug samo fiktivno uknji┼żen.
      Sud je o tome zauzeo sljedeće stajalište:
      ÔÇ×Biv┼ía supruga tu┼żila je svog biv┼íeg supruga radi naknade ┼ítete jer je prodao tre─çim osobama stan koji je u zemlji┼ínim knjigama bio uknji┼żen kao njegovo samovlasni┼ítvo, a ona tvrdi da je zapravo bra─Źna ste─Źevina njih dvoje na ravne dijelove pa zato tra┼żi isplatu polovine kupovnine za koju je stan prodan. Tu┼żenik odgovara kako stan zapravo nije bio vlasni┼ítvo niti jednog od njih dvoje ve─ç ga je on fiktivno uknji┼żio na svoje ime na zamolbu svog ujaka, direktora i vlasnika trgova─Źkog dru┼ítva koje se bavi gra─Ĺenjem i proizvodnjom stanova, da ne bi ovaj platio neka visoka fiskalna davanja u ─Źasu prodaje stana tre─çim osobama.
      U prvostupanjskom postupku su izvedeni dokazi koji su potvrdili istinitost tu┼żenikovih navoda pa je sud odbio tu┼żbu s obrazlo┼żenjem da se ne radi o bra─Źnoj ste─ŹeviniÔÇŽ Na osnovi ovako provedenog dokaznog postupka pravilno je I-stupanjski sud zaklju─Źio da predmetni stan nije predstavljao imovinu tu┼żenika,
      te samim time niti nije mogao predstavljati zajedni─Źku imovinu tu┼żiteljice i tu┼żenika tijekom trajanja braka. Tu┼żiteljica osim navoda da je stan bio upisan u z.k. kao vlasni┼ítvo tu┼żenika nije prilo┼żila nikakve druge dokaze kojima bi osporila navode tu┼żenika da on u naravi nije bio vlasnik tog stana.ÔÇť
      ┼Żupanijski sud u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.
    • objavio Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Za postojanje presu─Ĺene stvari potrebno je da se ispune tri uvjeta:
      - da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi,
      - da postoji identitet zahtjeva i
      - da postoji identitet ─Źinjeni─Źnog osnova
      Vrhovni sud RH Rev-668/00 16.05.2000.
      **********************
      Ne postoji objektivni identitet spora izme─Ĺu pravomo─çno okon─Źane parnice, u kojoj je obveznik uzdr┼żavanja obvezan pla─çati uzdr┼żavanje u postotku od pla─çe, i pokrenute parnice u kojoj se tra┼żi pla─çanje uzdr┼żavanja u nov─Źanom iznosu, jer se radi o zakonom priznatom pravu na izmjenu pravomo─çno odre─Ĺenog na─Źina uzdr┼żavanja.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-1588/10-2, od 11. XI. 2010.
      ********************
      Pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że stranke koje su sudjelovale u ostavinskom┬ápostupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.
      Kratki tekst odluke:
      ÔÇťIz utvr─Ĺenja ni┼żestupanjskih sudova proizlazi da je iza pok. P.I. oca tu┼żitelja koji je umro 5. studenog┬á1992. proveden ostavinski postupak u kojem su sudjelovali tu┼żitelj, tu┼żena i pok. P.C., majka stranaka,┬áte je pravomo─çnim rje┼íenjem o naslje─Ĺivanju kao jedina nasljednica progla┼íena majka tu┼żitelja P.C.┬áUtvr─Ĺeno je da je predmet ostavinskog postupka iza pok. P.I. bila identi─Źna imovina koja je predmet┬átu┼żbenog zahtjeva u ovom predmetu, te u tom ostavinskom postupku iza pok. P.I., izme─Ĺu stranaka nije┬ábilo spora o veli─Źini ostavine, niti je tu┼żitelj osporio oporuku temeljem koje je imovina raspore─Ĺena.
      S obzirom na ovakva utvr─Ĺenja , pravilno su ni┼żestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz┬á─Źl. 231. ZN, jer pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że stranke koje su sudjelovale u postupku┬áostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici, ┼íto u konkretnom┬á predmetu nije bio slu─Źaj. S obzirom da ve─ç sam tu┼żitelj u tu┼żbi tvrdi da je osnova njegovog potra┼żivanja┬á sudjelovanje u izgradnji ku─çe u razdoblju od 1970. do 1982., on je ve─ç u ostavinskom postupku iza pok.┬áoca P.I. mogao istaknuti taj prigovor i tra┼żiti izdvajanje sporne imovine temeljem odredbe ─Źl. 37. ZN, ┼íto┬áon u tom ostavinskom postupku nije u─Źinio. Budu─çi da to nije u─Źinio, takav zahtjev ne mo┼że s uspjehom┬áisticati niti sada, jer odluka ostavinskog suda u postupku iza pok. P.I., u odnosu na parni─Źne stranke, ima┬ázna─Źaj presu─Ĺene stvari.ÔÇŁ
      Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1519/98, od 16. V. 2001.
      ****************
      Nakon okon─Źanja ostavinskog postupka ostaviteljev supru┼żnik ne┬ámo┼że s uspjehom tra┼żiti utvr─Ĺenje da neka imovina, koja je pravomo─çnim┬árje┼íenjem o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺena kao ostavinska imovina ostavitelja ,┬ápredstavlja u odre─Ĺenom dijelu njegovo suvlasni┼ítvo s osnova bra─Źne ste─Źevine ako takav prigovor nije iz nosio u ostavinskom postupku prilikom utvr─Ĺivanja da ta imovina predstavlja ostavinsku imovinu.
      Sa┼żetak:
      S obzirom na to da je tu┼żiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku u kojem je mogla iz nositi sve prigovore na opseg ostavinske imovine, a to nije u─Źinila, pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że i tu┼żiteljicu i ona vi┼íe nema pravne mogu─çnosti da ostvaruje u parnici svoje pravo na imovinu koja je u┼íla u ostavinu.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż -193/13-3, od 27. velja─Źe 2014.
      **********************
      Sud tijekom cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi je li stvar pravomo─çno presu─Ĺena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojem je ve─ç ranije pravomo─çno presu─Ĺeno, odbacit ─çe tu┼żbu.
      U parnici tu┼żitelja koji tra┼żi utvr─Ĺenje ─Źinjenice da tu┼żeniku ni┼íta ne duguje, iako je izme─Ĺu istih stranaka (u obrnutim parni─Źnim ulogama) donijeta pravomo─çna presuda o dugovanju, radi se o pravomo─çno presu─Ĺenoj stvari, te vo─Ĺenje takvog parni─Źnog postupka nije mogu─çe.
      ÔÇťPo odredbi ─Źlanka 333. stavak 2. ZPP-a sud tijekom cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi je li stvar pravomo─çno presu─Ĺena, ┼íto je ovdje slu─Źaj, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve─ç pravomo─çno odlu─Źeno, odbacit ─çe tu┼żbu.
      Prema odredbi ─Źlanka 288. stavak 2. ZPP-a predsjednik vije─ça, nakon prethodnog ispitivanja tu┼żbe donosi rje┼íenje o odbacivanju tu┼żbe ako utvrdi da o tu┼żbenom zahtjevu ve─ç te─Źe parnica, da je stvar pravomo─çno presu─Ĺena, da je u predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tu┼żitelja za podno┼íenje tu┼żbe za utvr─Ĺenje.
      Na osnovu utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbacio tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja kojim se tra┼żi pobijanje pravnih radnji prema tu┼żeniku radi propusta koje je u─Źinio sam tu┼żitelj dok nije bio u ste─Źaju i to u parni─Źnom postupku koji je pravomo─çno dovr┼íen presudom zbog izostanka dana 10. studenog 1999. godine broj P-2198/95 Op─çinskog suda u Splitu. S obzirom da se radi o pravomo─çno presu─Ĺenoj stvari propusti tu┼żitelja, dok nije bio u ste─Źaju, u prvostupanjskom parni─Źnom postupku ne mogu se valorizirati niti uva┼żavati kako je to pravilno zaklju─Źio prvostupanjski sud, jer se o svemu tome moglo raspravljati i odlu─Źivati samo u granicama mogu─çnosti koje predvi─Ĺaju pravila parni─Źnog postupka u kojem je donesena presuda zbog izostanka.ÔÇŁ
      VTS RH, P┼ż-3487/03 od 28. listopada 2003.
      *********************
      Kada tu┼żitelj podnese tu┼żbu u istoj pravnoj stvari o kojoj je ve─ç ranije pravomo─çno odlu─Źeno, misle─çi da podnosi prijedlog za ponavljanje tog ranije provedenog postupka, tada nema uvjeta za primjenu ─Źl. 109. u vezi s ─Źl. 106. Zakona o parni─Źnom postupku ve─ç je parni─Źni sud du┼żan takvu tu┼żbu odbaciti budu─çi se tu┼żba odnosi na ve─ç presu─Ĺenu stvar.
      ÔÇ×Tu┼żiteljica je protiv tu┼żenika podnijela tu┼żbu radi nedopu┼ítenosti otkaza.
      Tijekom postupka pokazalo se da je tu┼żiteljica ve─ç ranije protiv tu┼żenika podnijela tu┼żbu radi nedopu┼ítenosti otkaza u predmetu prvostupanjskog suda br. P.425/01 te da je njezin tu┼żbeni zahtjev pravomo─çno odbijen.
      Punomo─çnik tu┼żiteljice je na ro─Źi┼ítu glavne rasprave odr┼żanom dana 22. prosinca 2005. godine naveo da je tu┼żba pogre┼íno imenovana te da je ona ustvari trebala biti prijedlog tu┼żiteljice za ponavljanje gore navedenog ranijeg parni─Źnog postupka te je zatra┼żio rok od 15 dana za popravak podneska.
      Prvostupanjski sud je odbio punomo─çniku tu┼żiteljice dodijeliti rok za popravak tu┼żbe te je donio pobijano rje┼íenje.
      Tu┼żiteljica se ┼żali tvrde─çi da joj je tu┼żbu pisala jedna osoba kojoj je ona predala koncept, no ne tu┼żbe ve─ç prijedloga za ponavljanje postupka, a ta osoba je pogre┼íno shvatila da se radi o tu┼żbi pa je tako i sastavila podnesak te tvrdi da joj je sud trebao, sukladno ─Źl. 106. u vezi s ─Źl. 109. ZPP-a, dopustiti ispravak podneska.
      Me─Ĺutim,─Źl.106. i 109. ZPP-a se odnose na potpunost i razumljivost podnesaka te na postupak otklanjanja nedostataka podnesaka. Tu┼żba tu┼żiteljice je potpuna i razumljiva i po njoj se mo┼że postupiti pa prvostupanjski sud nije imao pravne osnove za primjenu ─Źl. 109. ZPP-a a niti je tu┼żiteljica imala pravne osnove za prepravljanje podnesene tu┼żbe u prijedlog za ponavljanje postupka, pogotovo stoga ┼íto se u tu┼żbi raniji parni─Źni postupak uop─çe niti ne spominje, jer ZPP ne predvi─Ĺa mogu─çnost preinake tu┼żbe u prijedlog za ponavljanje postupka.
      Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu ─Źl. 333. st. 2. ZPP-a kada je donio pobijano rje┼íenje te je stoga ┼żalba tu┼żiteljice temeljem ─Źl. 380. t. 2. ZPP-a odbijena kao neosnovana i potvr─Ĺeno je prvostupanjsko rje┼íenje.ÔÇŁ
      ┼ŻS u Koprivnici,G┼ż.160/06-2 od 17. velja─Źe 2006. godine
      *****************
      Okolnost da je jednoj od ugovornih stranaka pravomo─çnom presudom nalo┼żeno da ispuni ─Źinidbu iz ugovora, nije zapreka da ona naknadno u parnici zatra┼żi utvr─Ĺenje tog ugovora ni┼ítavim. Ne postoji, naime, objektivni identitet spora, jer je u jednoj tu┼żbi istaknut deklaratorni, a u drugoj kondemnatorni zahtjev.
      VS, Rev 2969/99 od 5.3.2003.
      *****************
      Ako je u ranijoj presudi pravomo─çno odlu─Źeno o potra┼żivanju kojeg je tu┼żenik istaknuo prigovorom radi prijeboja, tu┼żenik vi┼íe ne mo┼że u drugom postupku ponovno istaknuti taj prigovor. U slu─Źaju da tu┼żenik to ipak u─Źini, sud taj prigovor radi prijeboja mora odbaciti.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske P┼ż 3889/05 od 19.12.2008.
      ******************
      Ako je presudom odlu─Źeno o potra┼żivanju koje je tu┼żenik istaknuo prigovorom radi prebijanja, odluka suda o postojanju ili nepostojanju tog potra┼żivanja postaje pravomo─çna kada se vi┼íe ne mo┼że pobijati ┼żalbom.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske P┼ż 7646/02 od 6.9.2005.
      *********************
      Pravorijek arbitra┼żnog suda ima snagu pravomo─çne sudske presude pa ako tu┼żitelj pred redovnim sudom pokrene parnicu o zahtjevu o kojem je ve─ç odlu─Źeno arbitra┼żnim pravorijekom, sud ─çe tu┼żbu odbaciti, neovisno o tome ┼íto je tu┼żitelj podnio tu┼żbu za poni┼ítaj pravorijeka. U takvom slu─Źaju nema osnove za prekid postupka.
      VTS RH, P┼ż-4153/12 od 26.listopada 2012. (TS Zagreb, P-4119/08 od 23.travnja 2012.)
      ************************
      Time ┼íto je pravomo─çnom presudom prihva─çen tu┼żbeni zahtjev na izvr┼íenje ─Źinidbe temeljem odre─Ĺenog pravnog odnosa nije ujedno pravomo─çno utvr─Ĺeno da taj pravni odnos postoji.
      VS, Rev 439/99 od 3.12.2000.
      *********************
      Kad je u prije vo─Ĺenoj parnici o┼íte─çenih protiv osiguratelja, vlasnika i voza─Źa neosiguranog vozila, kao solidarnih du┼żnika, utvr─Ĺen omjer odgovornosti za nastanak ┼ítetnog doga─Ĺaja, u regresnoj parnici osiguratelju protiv ostalih solidarnih du┼żnika ne mo┼że se s uspjehom osporavati utvr─Ĺeni omjer odgovornosti i visina i opseg utvr─Ĺene naknade ┼ítete.
      VS, Rev 444/03 od 28.4.2005.
      *******************
      Kad je u pravomo─çno okon─Źanoj parnici tu┼żeniku nalo┼żeno da tu┼żitelju plati odre─Ĺeni iznos, ne mo┼że tu┼żenik (sada u svojstvu tu┼żitelja), u novoj parnici tra┼żiti da se utvrdi kako tu┼żitelj u prethodnoj parnici (sada u svojstvu tu┼żenika) nema pravo na isplatu tog iznosa.
      VS, Rev 1407/2007-2 od 19.2.2008.
      ******************
      Ne postoji mogu─çnost da se istovremeno prihvati tu┼żbeni zahtjev na predaju stana i protutu┼żbeni zahtjev kojim se zahtijeva utvr─Ĺenje prava zadr┼żanja tog istog stana, budu─çi da se takvi zahtjevi me─Ĺusobno isklju─Źuju.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 154/2008-2 od 18.11.2009.
      ********************
      Javnobilje┼żni─Źke isprave, osim onih koje javni bilje┼żnik kao povjerenik suda donosi u ostavinskom i ovr┼ínom postupku, ne mogu postati pravomo─çne.
      Visoki trgova─Źki sud Republike Hrvatske P┼ż 6133/06 od 11.9.2008.
      ****************
      Kad do prijeboja tra┼żbina do─Ĺe u parnici konstitutivnom odlukom suda povodom tu┼żenikova prigovora, obje tra┼żbine postoje sve do dono┼íenja te odluke.
      VS, Revt 98/04 od 12.4.2005.
      *******************
      Kad o─Źitovanje o preuzimanju nov─Źane obveze dato na zapisniku pred sudom nema zna─Źenje sudske nagodbe nema zapreke za ostvarivanje te tra┼żbine u parnici.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1041/2007-2 od 5.12.2007.
      **********************
      Kad je u pravomo─çno okon─Źanoj parnici tu┼żeniku nalo┼żeno da tu┼żitelju plati odre─Ĺeni iznos, ne mo┼że tu┼żenik sada u svojstvu tu┼żitelja, u novoj parnici tra┼żiti da se utvrdi da tu┼żitelj u prethodnoj parnici (sada u svojstvu tu┼żenika) nema pravo na isplatu tog iznosa.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1407/2007-2 od 19.2.2008.
      *****************
      Kad tu┼żitelj, nakon ┼íto je pravomo─çnom djelomi─Źnom presudom odlu─Źeno o jednom od istaknutih zahtjeva, pove─ça taj zahtjev, ne radi se o preinaci tu┼żbe ve─ç o novoj tu┼żbi koju valja odbaciti, jer je u pitanju presu─Ĺena stvar.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 96/2005-2 od 21.6.2005.
      *******************
      Kad do prijeboja tra┼żbine do─Ĺe u parnici konstitutivnom odlukom suda povodom tu┼żenikovog prigovora, obje tra┼żbine postoje sve do dono┼íenja te odluke.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Revt 98/2004-2 od 12.4.2005.
      ******************
      U parnici radi utvr─Ĺenja da tu┼żitelj tu┼żeniku ni┼íta ne duguje, iako je izme─Ĺu istih stranaka (u obrnutim parni─Źnim ulogama) donesena pravomo─çna presuda o dugovanju, rije─Ź je o pravomo─çno presu─Ĺenoj stvari te vo─Ĺenje takvog parni─Źnog postupka nije mogu─çe.
      VTSRH, P┼ż 3487/03 od 28.10.2003
      ****************
      Rje┼íenje o naslje─Ĺivanju u odnosu na tu┼żiteljicu koja je sudjelovala u ostavinskom┬á postupku i dala valjanu nasljedni─Źku izjavu kojom je vlastoru─Źnu oporuku priznala istinitom i┬ápravovaljanom, ima zna─Źaj presu─Ĺene stvari.
      Kratki tekst odluke:
      ÔÇťNa opisanom ─Źinjeni─Źnom supstratu prvostupanjski sud temelji svoje stajali┼íte da u skladu s odredbom┬á─Źl. 232. st. 1. Zakona o naslje─Ĺivanju pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że stranke koje su┬ásudjelovale u postupku ostavinske rasprave, ako im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvare u parnici,┬áa s obzirom je tu┼żiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku na na─Źin koji je prethodno iznesen i da┬áje znala da je pok. suprug bio djelomi─Źno poslovno sposoban, to je nedvojbeno ve─ç tada mogla isticati┬á
      prigovore vezane uz oporuku pok.supruga, pa budu─çi da to nije u─Źinila, to rje┼íenje o naslje─Ĺivanju┬áiza pok. J. M. u odnosu na parni─Źne stranke ima zna─Źaj - presu─Ĺene stvari. Naime, tu┼żiteljica je u┬áprovedenom ostavinskom postupku dala valjanu nasljedni─Źku izjavu kojom je vlastoru─Źnu oporuku svog┬ásupruga sa─Źinjenu u korist njihove zajedni─Źke k─çeri priznala istinitom i pravovaljanom, i nije tra┼żila┬ánu┼żni dio iz ostavinske imovine - ┼íto jasno proizlazi iz sadr┼żaja rje┼íenja o naslje─Ĺivanju broj O. __/06-5 od 12. travnja 2007. a ┼íto tu┼żiteljica tijekom trajanja prvostupanjskog postupka nije niti osporavala.┬á
      ─îinjenica koju navodi tu┼żiteljica u prilog tvrdnji o ni┼ítavosti suprugove oporuke, dakle njegovo┬ádjelomi─Źno li┼íenje poslovne sposobnosti, ne podrazumijeva automatizmom i njegovu nesposobnost┬áza rasu─Ĺivanje, koji termin je vrlo ┼íirokog zna─Źenja i kao pravna kategorija podrazumijeva prije svega┬áono oporu─Źiteljevo stanje u kojem je on sposoban shvatiti prirodu i zna─Źenje svojih postupaka, a koja┬á sposobnost mo┼że, ali i ne mora biti ograni─Źena ili diskvalificirana bolestima, lijekovima i drugim┬áutjecajima na oporu─Źitelja. No, neovisno o navedenome, od isklju─Źivog i odlu─Źnog zna─Źaja jest ─Źinjenica┬á┼íto je tu┼żiteljica sudjelovala u provedenom ostavinskom postupku iza pok. supruga, da je tada priznala┬ávaljanom predmetnu oporuku znaju─çi za potencijalnu mogu─çnost utjecaja suprugova dugogodi┼ínjeg┬áalkoholizma na njegovu sposobnost za rasu─Ĺivanje, pa je prvostupanjski sud potpuno pravilno i┬áosnovano primijenio odredbu ─Źl. 232. Zakona o naslje─Ĺivanju i odbio njezin tu┼żbeni zahtjev.ÔÇŁ
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż-1205/07-2, od 1. IV. 2008.
    • objavio Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Posjedovanje prava stvarne slu┼żnosti u vezi s nekom nekretninom ostvaruje se kroz posjedovne ─Źine na poslu┼żnoj nekretnini i ne mo┼że biti otklonjeno eventualnom ni┼ítavo┼í─çu pravnog posla na temelju kojeg je to pravo slu┼żnosti ste─Źeno.
      ┼Żupanijski sud u Splitu G┼ż 58/2008 od 113.2010.
      *****************
      Onemogu─çavanjem kori┼ítenja vode tu┼żitelju, tj. dotoka vode do njegove eta┼że, tu┼żenici su po─Źinili smetanje posjeda odnosno suposjeda obiteljske ku─çe a ne smetanje dotoka vode do eta┼że tu┼żitelja, iz razloga ┼íto je suvlasni┼ítvo stranaka povezano vlasni┼ítvom njihovih eta┼ża, ┼íto zna─Źi da izme─Ĺu stranaka izme─Ĺu ostalog postoji suvlasni┼ítvo zajedni─Źkih ure─Ĺaja, a vodovod se ima smatrati zajedni─Źkim ure─Ĺajem.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 1382/2005-2 od 16.8.2005.
      ***********************
      Vlasni┼ítvo nekretnine nije okolnost koja isklju─Źuje mogu─çnost smetanja tu─Ĺeg posjeda na toj nekretnini.
      ┼Żupanijski sud u Vu G┼ż 2820/2004-2 od 7.1.2005.
      *******************
      Ne predmnijeva se da je osoba upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine ujedno i njen posjednik.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1446/2008-2 od 11.3.2009.
      ***********************
      Za postojanje verbalnog smetanja posjeda potrebno je utvrditi je li u─Źinjeno tako da se ozbiljnom prijetnjom onemogu─çi i pokoleba posjednik da vr┼íi posjed pri ─Źemu nije od zna─Źenja okolnost je li osoba koja je poduzela verbalni ─Źin smetanja posjeda progla┼íena krivom za kazneno djelo prijetnje.
      ┼Żupanijski sud u Splitu G┼ż 6735/2007 od 23.2.2009.
      ***************
      Ru┼íevno stanje objekta u vrijeme ru┼íenja razlog je za uskratu tra┼żene posjedovne za┼ítite radi nemogu─çnosti uspostave ranijeg posjedovnog stanja.
      ┼Żupanijski sud u Splitu G┼ż 456/2006 od 26.3.2009.
      ******************
      Rje┼íenje Ureda za katastar kojim se u katastarskom operatu mijenjaju podaci o osobi posjednika nema zna─Źenje odluke o pravu na posjed.
      ┼Żupanijski sud u Splitu G┼ż 5186/2007 od 8.12.2008.
      *******************
      Utvr─Ĺenje da je po─Źinjeno smetanje posjeda mo┼że biti samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne posjedovne za┼ítite.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 1540/2008-2 od 17.12.2008.
      ********************
      Kad nije mogu─ça uspostava prija┼ínjeg posjedovnog stanja, posjedniku pripada pravo na posjedovnu za┼ítitu koja se sastoji u utvr─Ĺenju ─Źina smetanja i zabrani svakog takvog ili sli─Źnog smetanja posjeda.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 672/2009-2 od 1.6.2011.
      ********************
      Neosnovan je tu┼żbeni zahtjev za utvr─Ĺenje da je po─Źinjeno smetanje posjeda kad je uspostavljeno ranije posjedovno stanje, a tu┼żitelj nije zahtijevao izricanje zabrane daljnjeg smetanja.
      ┼Żupanijski sud u Splitu G┼żp 779/2009 od 3.9.2009.
      *********************
      Nasljednik je trenutkom smrti pravnog prednika postao suposjednik nekretnine, bez obzira ┼íto nikada nije imao fakti─Źnu vlast na toj nekretnini, budu─çi da suposjed nekretnine prelazi na nasljednika u kvaliteti i obujmu kakvog je imao njegov pravni prednik.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 3342/2011-2 od 5.9.2011.
      *******************
      Ako nije uspostavljen slobodan prolaz spornim putem tada oduzeti posjed prava slu┼żnosti putnog prolaza nije ni vra─çen dopu┼ítenom samopomo─çi, pa u tom slu─Źaju, ako posjednik posjedovnu za┼ítitu ne ostvari ni u sudskom postupku unutar zakonom propisanog roka, njegov posjed prava slu┼żnosti prestaje.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru G┼ż 1660/2010-2 od 25.11.2010.
      ***********************
      Radnja koja u sebi sadr┼żi znakove svjesnog zadiranja u tu─Ĺi┬áposjed, te znakove samovla┼í─ça i nasilja, mora se smatrati ─Źinom┬ásmetanja posjeda a ne samo o┼íte─çenjem tu─Ĺe stvari.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬źObzirom na stajali┼íte ┼żalbe o prirodi ┼ítetne radnje tu┼żenika, kao ─Źina┬ásmetanja posjeda, valja navesti da, dodu┼íe svako o┼íte─çenje tu─Ĺe stvari┬ánije ujedno i smetanje posjeda, no, ona radnja koja u sebi sadr┼żi i┬áznakove svjesnog zadiranja u tu─Ĺi posjed, te znakove samovla┼í─ça i┬ánasilja, mora se smatrati ─Źinom smetanja posjeda, jer je u smislu odredbe┬á─Źl. 20. Zakona o vlasni┼ítvu i drugim stvarnim pravima ÔÇô samovlast je┬ázabranjena , jer i bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo┬ásamovlasno smetati, a svaki onaj koji posjedniku, bez njegove┬á volje,┬á oduzima posjed ili ga u posjedu uznemirava ,samovlasno je smetao┬ánjegov posjed.┬╗
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 866/03-2 od 23. lipnja 2003.
      *******************
      Ne mo┼że se tra┼żiti posjedovna za┼ítita u parnici za smetanje┬áposjeda zbog nemogu─çnosti prola┼żenja preko puta kao javnog dobra,┬áve─ç nemogu─çnost prola┼żenja po javnom putu, tu┼żitelj treba raspraviti┬ái rije┼íiti kod nadle┼żnih organa za kori┼ítenje i upotrebu javnih puteva.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬źNaime, kori┼ítenjem puta za koji je utvr─Ĺeno da predstavlja javno┬ádobro, ne mo┼że se ste─çi posjed prava stvarne slu┼żnosti, pa se stoga ne┬ámo┼że niti tu┼żitelju na istome pru┼żiti posjedovna za┼ítita. Na navode ┼żalbe┬á tu┼żitelja o nemogu─çnosti prola┼żenja po predmetnom javnom putu i┬áposljedice koje bi iz toga mogao trpjeti, valja re─çi da tu┼żitelj nema pravo┬ána posjedovnu za┼ítitu u parnici za smetanje posjeda, ali to ne zna─Źi da isti┬á
      kod nadle┼żnih organa za kori┼ítenje i upotrebu javnih puteva ne mo┼że predmetni spor raspraviti i kod istih rije┼íiti.┬╗┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 418/03-2 od 30. travnja 2003.
      ******************
      ─îinom smetanja posjeda nekretnina smatraju se samo┬áozbiljni i relativno znatni zahvati u tu─Ĺu posjedovnu sferu kojima┬áse posjednik onemogu─çuje ili uznemirava u vr┼íenju fakti─Źne┬ávlasti, zbog ─Źega postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda na┬ána─Źin da zahva─çaju zra─Źni prostor iznad nekretnine tu┼żiteljica┬ásvega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne predstavlja ─Źin smetanja┬áposjeda nekretnina.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬áÔÇ×U odnosu na utu┼żeni ─Źin smetanja posjeda postavljanjem cijevi za┬áodvod oborinskih voda u zra─Źnom prostoru iznad nekretnina tu┼żiteljica,┬ávalja navesti da je tijekom prvostupanjskog postupka na temelju nalaza i┬ámi┼íljenja mjerni─Źkog vje┼ítaka utvr─Ĺeno da u dijelu ozna─Źenom u skici┬ámjerni─Źkog vje┼ítaka slovima C-B u du┼żini od 14,35 m cijevi zadiru u zra─Źni┬á
      prostor iznad nekretnine tu┼żiteljica 0,05 m, a u dijelu ozna─Źenom slovima┬áB-A u du┼żini od 11,15 m zadiru 0,15 m. Me─Ĺutim, postavljanje cijevi za┬áodvod oborinskih voda u zra─Źnom prostoru iznad nekretnine tu┼żiteljica i to┬áza 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne mo┼że se okvalificirati kao ─Źin oduzimanja ili┬áuznemiravanja posjeda, obzirom na neznatno zadiranje u zra─Źni prostor┬áiznad nekretnine tu┼żiteljica. Kako se prema op─çe prihva─çenoj sudskoj praksi┬á─Źinom smetanja posjeda smatraju zahvati u tu─Ĺu posjedovnu sferu ako su┬áozbiljni i relativno znatni, odnosno takvi da se njima posjednik┬á onemogu─çuje ili uznemirava u vr┼íenju fakti─Źne vlasti, postavljanje cijevi za┬áodvod oborinskih voda na na─Źin da zahva─çaju zra─Źni prostor iznad┬ánekretnine tu┼żiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne mo┼że predstavljati┬á─Źin smetanja posjeda nekretnina tu┼żiteljica, pa se niti tu┼żiteljicama ne mo┼że┬ápru┼żati posjedovna za┼ítita, zbog ─Źega je prvostupanjski sud i u tom dijelu,┬á
      neovisno o razlozima navedenim u obrazlo┼żenju, osnovano odbio tu┼żbeni┬á
      zahtjev tu┼żiteljica, pravilno primijeniv┼íi materijalno pravo.ÔÇť┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 142/09-2 od 11.III.2009.
      ****************
      Posjed je fakti─Źno stanje za┼íti─çeno pravom iz kojeg┬árazloga se utvr─Ĺenje da je neka osoba po─Źinila smetanje posjeda┬á
      mo┼że tra┼żiti samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne┬áposjedovne za┼ítite, budu─çi je smisao pru┼żanja posjedovne za┼ítite┬á uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u ─Źasu smetanja i┬ázabrane takvog ili sli─Źnog smetanja ubudu─çe.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1540/08-2 od┬á17.XII.2008.
      ****************
      Ukoliko u deklaratornom dijelu tu┼żbenog zahtjeva radi┬áza┼ítite posjeda nije naveden datum ─Źina smetanja, isto ne predstavlja razlog za odbacivanje tu┼żbe.┬á
      Sa┼żetak;
      ┬áÔÇ×Neosnovano isto tako ┼żalba isti─Źe i da je prvostupanjski sud tu┼żbu┬átu┼żiteljice trebao odbaciti iz razloga ┼íto u deklaratornom dijelu zahtjeva nije┬ánaveden i datum ─Źina smetanja, odnosno kako to ┼żalba navodi ÔÇ×razdoblja┬ákada je po─Źinjeno navodno smetanje posjedaÔÇť, jer iako je ─Źl. 22. st. 1. ZV-a┬áozakonjena i tzv. deklaratorna preambula tu┼żbenog zahtjeva za smetanje┬á posjeda (dio kojim se tra┼żi utvr─Ĺenje ─Źina smetanja) ta procesna norma je,┬áme─Ĺutim instruktivnog karaktera pa ako u samom tu┼żbenom zahtjevu nije┬ápostavljen i zahtjev da se utvrdi ─Źin smetanja kao i vrijeme toga ─Źina, a ┼íto┬ásve pri tome treba jasno proizlaziti iz ─Źinjeni─Źnog osnova tu┼żbe, tada se u┬átom slu─Źaju tu┼żba iz toga razloga ne mo┼że odbaciti. Osim toga, tu┼żbeni┬ázahtjev za smetanje posjeda je po svojoj pravnoj prirodi kondemnatorni┬ázahtjev, koji dio predmetni zahtjev tako─Ĺer sadr┼żi (zabrana takvog ili tome┬ásli─Źnog smetanja ubudu─çe), to nema sumnje da je takav zahtjev obzirom┬ána izneseno pravovremeno podnijet.┬á U konkretnom slu─Źaju tu┼żbenog┬á zahtjeva tu┼żiteljice, u kojem doista nije nazna─Źeno vrijeme ─Źina smetanja,┬áiz toga razloga nije bilo osnova odbacivanju iste, a kako to pogre┼íno┬á
      smatra ┼żalba.ÔÇť┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 711/09-2 od 17.VII.2009.
      *****************
      Posjed stvarne slu┼żnosti pristupa ili prilaza javnom┬ávodovodu ne mo┼że postojati ukoliko ne postoji povlasna┬ánekretnina, a ako se tu┼żitelj nalazi u posjedu slu┼żnosti voda ÔÇô┬ámagistralnog vodovoda, koji dijelom prolazi i preko nekretnine┬átu┼żenika, tada isti ima pravo tra┼żiti posjedovnu za┼ítitu slu┼żnosti┬á voda.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬áÔÇ×Tu┼żitelj je u ovom predmetu podnio tu┼żbu radi smetanja posjeda┬ástvarne slu┼żnosti pristupa javnom vodovodu (kako je to navedeno u samoj┬átu┼żbi) i to po nekretnini tu┼żenika pravcem ozna─Źen u skici mjerni─Źkog┬ávje┼ítaka slovima A-B-C-D. Me─Ĺutim, u konkretnom slu─Źaju ne postoji┬á stvarna slu┼żnost pristupa ili prilaza javnom vodovodu, jer ne postoji┬ápovlasna nekretnina.┬á Naime, prema odredbi ─Źl. 186. st. 1. Zakona o┬ávlasni┼ítvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) stvarna slu┼żnost je stvarno┬ápravo svagda┼ínjeg vlasnika odre─Ĺene nekretnine (povlasne nekretnine) da┬áse za potrebe te nekretnine na odre─Ĺeni na─Źin slu┼żi ne─Źijom nekretninom┬á(poslu┼żna nekretnina), ─Źiji svagda┼ínji vlasnik to mora trpjeti ili mora┬ápropu┼ítati odre─Ĺene radnje glede svoje nekretnine koje bi ina─Źe imao┬á pravo ─Źiniti. Iz provedenog dokaznog postupka jasno je vidljivo da┬ámagistralni vodovod V.-B. ne predstavlja nekretninu u smislu odredbe ─Źl. 9.┬áZV-a, niti je taj vodovod u katastru ozna─Źen kao posebna katastarska┬á─Źestica, a iz ─Źega slijedi da ne postoji povlasna nekretnina u ─Źiju korist bi┬á
      trebao postojati pristupni put. O─Źito je me─Ĺutim da se tu┼żitelj nalazi u┬áposjedu slu┼żnosti voda ÔÇô magistralnog vodovoda, koji dijelom prolazi i┬ápreko sporne nekretnine tu┼żenika, no u konkretnom slu─Źaju tu┼żitelj nije┬átra┼żio posjedovnu za┼ítitu slu┼żnosti voda, ve─ç posjedovnu za┼ítitu stvarne┬áslu┼żnosti pristupa magistralnom vodovodu. Kod toga valja naglasiti da┬ápredmet ovog postupka nije bilo ispitivanje da li je tu┼żitelj zakonito polo┼żio┬ávod u nekretninu tu┼żitelja ili ne.ÔÇť┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 788/09-2 od 14.VIII.2009.
      ****************
      Ne ─Źini smetanje posjeda osoba koja je bila samo┬áprisutna radnjama smetanja posjeda od strane tre─çe osobe te┬áistu u tome nije sprije─Źila.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 325/10-2 od┬á15.IV.2010.
      *******************
      Ako tu┼żena smatra da tu┼żitelji nemaju potrebe vr┼íiti pravo┬áslu┼żnosti prolaza i provoza kroz njezine nekretnine zbog toga┬á┼íto njihove nekretnine imaju neposredan pristup na javni put,┬átada mo┼że pokrenuti postupak u kojem ─çe tra┼żiti ukidanje┬ápredmetnog prava slu┼żnosti jer je isto izgubilo razumnu svrhu,┬áali te okolnosti nisu od zna─Źaja u sporu radi smetanja posjeda.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬áÔÇ×┼Żalbena tvrdnja o tome da tu┼żitelji imaju mogu─çnost nesmetanog┬ádolaska do svojih nekretnina s javne ceste te da nemaju potrebe prolaziti┬ái provoziti za korist svojih nekretnina preko nekretnine tu┼żene, tako─Ĺer je┬ápotpuno irelevantna te je sud na ovu okolnost predlo┼żeno po tu┼żenoj┬ádopunsko saslu┼íanje mjerni─Źkog vje┼ítaka osnovano odbio. Naime, kako┬áje prethodno spomenuto u postupku smetanja posjeda, a s kojim┬á posjedom stvari je izjedna─Źeno i fakti─Źno izvr┼íavanje sadr┼żaja prava┬ástvarnih slu┼żnosti glede nekretnine (─Źl. 10. st. 5. ZV-a) nije dopu┼íteno┬áraspravljati o savjesnosti ili nesavjesnosti odnosno o pravu na posjed pa┬áukoliko tu┼żena smatra da tu┼żitelji zbog toga ┼íto njihove nekretnine imaju┬á
      neposredan pristup na javni put nemaju potrebe za kori┼ítenje posjeda┬áprava slu┼żnosti prolaza i provoza kroz njezine nekretnine tada mo┼że┬ápokrenuti postupak u kojem ─çe tra┼żiti ukidanje predmetnog prava┬á slu┼żnosti jer je isto izgubilo razumnu svrhu sukladno odredbi ─Źl. 242. ZV-a no isto nije ─Źinjenica o kojoj se raspravlja i koja bi bila relevantna u┬ápostupku radi smetanja posjeda.ÔÇť┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, 12 G┼ż.857/10-2 od 15.┬áIX.2010.
      *******************
      Vr┼íenje provoza preko tu─Ĺe nekretnine za onoga tko je u┬áposjedu prava slu┼żnosti preko te nekretnine zna─Źi izvr┼íavanje tog┬á
      prava, a isto se ne mo┼że podvesti pod ─Źin smetanja posjeda.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż.2032/13-2 od 09.┬álistopada 2013.
      **********************
      Posjednik gubi posjed samo u slu─Źaju kada vanjskim vidljivim┬ána─Źinom o─Źituje svoju volju da stvar vi┼íe ne─çe posjedovati odnosno da je napu┼íta.┬á
      Sa┼żetak:
      ┬źU pogledu ┼żalbene tvrdnje tu┼żene da se tu┼żiteljica ne mo┼że┬ásmatrati posjednikom sporne nekretnine, jer je od 2001. g., kada se┬ápreselila k svojoj k─çerki, prestala vr┼íiti bilo kakve posjedovne ─Źine i┬áprestala obra─Ĺivati vrt, valja upozoriti da posjed predstavlja odre─Ĺenu┬áfakti─Źnu vlast na odre─Ĺenoj stvari, koja fakti─Źna vlast daje┬á
      posjedniku mogu─çnost svakodobnog kori┼ítenja sa stvari u skladu sa┬ávoljom i potrebama posjednika. Prema odredbi ─Źl. 28. Zakona o┬ávlasni┼ítvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) posjed stvari, izme─Ĺu┬á
      ostalog, gubi se i kad je posjednikom svojom voljom napustio stvar. To┬ázna─Źi da kra─çe ili du┼że vremensko nekori┼ítenje stvari ne zna─Źi ujedno┬ái gubitak posjeda, jer samo u slu─Źaju kada posjednik vanjskim vidljivim┬á na─Źinom o─Źituje svoju volju da stvar vi┼íe ne─çe posjedovati, da je napu┼íta,┬áposjednik gubi posjed, sukladno citiranoj odredbi ─Źl. 28. ZV-a.┬á
      Neosnovani su stoga navodi tu┼żene da je tu┼żiteljica preseljenjem k svojoj┬ák─çeri izgubila posjed sporne nekretnine, jer iz samih navoda tu┼żene koja┬ápotvr─Ĺuje da je od tog vremena tu┼żiteljica u nekoliko navrata dolazila na┬áspornu nekretninu, jasno proizlazi da na strani tu┼żiteljice nije bila prisutna┬ávolja napustiti posjed nekretnine, jer je tu┼żiteljica u mogu─çnosti vr┼íiti┬áposjed sporne nekretnine prema vlastitom naho─Ĺenju i vlastitim potrebama. Stoga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se tu┼żiteljica┬ánalazi u posjedu predmetne nekretnine.┬╗┬á
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1741/04-2 od 19. X. 2004.
      ***************
      Rje┼íenje suda u postupku smetanja posjeda predstavlja┬ákondemnatornu sudsku odluku, iz kojeg razloga je sud du┼żan odbiti┬átu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja koji se odnosi samo na utvr─Ĺenje po─Źinjenog┬ásmetanja (deklaratorni zahtjev).
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1996/05-2 od 27.XII.2005.
      *******************
      Osoba┬ákoja je u zemlji┼ínoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnina ili ovla┼ítenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuje u zemlji┼íne knjige, kao i osoba koja uz zahtjev prilo┼żi valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadle┼żne vlasti) kojom dokazuje svoje┬ápravo vlasni┼ítva ili postojanje neke ovlasti na nekretninama, upisat ─çe se u posjedovni list katastarskog operata, neovisno o tome tko je u posjedovnom listu upisan kao posjednik tih nekretnina i u ─Źijem se posjedu te nekretnine nalaze, osim u slu─Źaju kad je vlasni┼ítvo ili postojanje ovlasti na nekretninama sporno.
      ZAKLJU─îAK SJEDNICE SUDACA UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, OD 6. SRPNJA 2004."
      ****************************
      Okolnost da, nakon otkaza ugovora o zakupu, zakupac nije predao posjed poslovnog prostora nije od utjecaja na smetanje posjeda koje je po─Źinio zakupodavac promjenom brave, jer se u parnicama, zbog smetanja posjeda, ne raspravlja o pravu na posjed.
      ┼Żupanijski sud Zagreb┬áG┼ż-2315/07 29.01.2008.
      *********************
       
      Ne mo┼że se prihvatiti stajali┼íte prvostepenog suda da tu┼żeni uvijek odgovara za smetanje posjeda ┼íto ga po─Źini punoljetni ─Źlan njegova doma─çinstva.
      Sa┼żetak:
      Za smetanje posjeda ┼íto ga je po─Źinio punoljetni ─Źlan doma─çinstva odgovara, u pravilu, samo taj ─Źlan doma─çinstva.
      Nositelj doma─çinstva odgovarao bi za smetanje posjeda ┼íto ga po─Źini punoljetni ─Źlan njegova doma─çinstva, samo onda ako je taj ─Źlan doma─çinstva radio po njegovu nalogu.
      ┼Żupanijski sud Zagreb┬áG┼ż 7450/80
      09.12.1980.
       
    • objavio Matrix objavljeno u Matrix
         0
      ÔÇ×Na temelju odredbe iz ─Źl. 361. st. 1. ZOO (sada ─Źl. 215) zastarijevanje je po─Źelo te─çi prvog dana poslije dana kada je tu┼żitelj imao pravo zahtijevati od tu┼żenice ispunjenje obvezeÔÇč.
      VS RH Rev 1795/11-2 od 10. lipnja 2015
      **********************
      Zastara┬ápotra┼żivanja za stjecanje bez osnove do kojeg je do┼ílo ulaganjem tu─Ĺeg rada i sredstava u nekretnine tu┼żenika┬á(─Źl. 215. u svezi s ─Źl. 210. ZOO)┬ápo─Źinje┬á te─çi┬á┬áod dana kada je neosnovano oboga─çeni stekao mogu─çnost ubirati korist od izvr┼íenih ulaganja (ÔÇŽ), a ne kako to pogre┼íno cijene ni┼żestupanjski sudovi od dana kada su ta ulaganja u─Źinjena.┬á
      VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015
      **********************
      U odnosu na nu┼żne i korisne tro┼íkove koji se pojavljuju kod revindikacijskih zahtjeva, po─Źetak tijeka zastare jednako je ure─Ĺen i odredbom ─Źlanka 164. stavak 7. ZV-a, jer pravo na naknadu nu┼żnih i korisnih tro┼íkova zastarijeva od dana predaje stvari, s time da se u pretpostavkama iz odredbe ─Źlanka 164. ZV radi o trogodi┼ínjem a ne op─çem zastarnom roku koji se, za razliku u stvarnopravnim parnicama, primjenjuje kod instituta stjecanja bez osnove
      VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015.  i Rev-x 358/11-2 od 20. studenoga 2013.
      ***********************
      Pravilno ni┼żestupanjski sudovi zaklju─Źuju da u konkretnom slu─Źaju zastara prava zahtijevati vra─çanje ste─Źenog po osnovi koja je kasnije otpala nije mogla po─Źeti te─çi prije no ┼íto je┬áVSRH┬ádonio prije navedenu presudu i prije nego ┼íto je ta presuda dostavljena ovdje tu┼żiteljici.┬á
      VS RH Revt-141/16-2 od 1. velja─Źe 2017.
      *********************
      Prema ocjeni ovog revizijskog suda, a pravilnom primjenom materijalnog prava, u ovom predmetu radi se o stjecanju bez osnove, a takvo potra┼żivanje zastarijeva za pet godina (op─çi zastarni rok ÔÇô ─Źl. 371. ZOO),┬á a zastarijevanje u konkretnom slu─Źaju po─Źinje te─çi prvog dana poslije dana kada je tu┼żitelj kao vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (─Źl. 361. st. 1. ZOO), a to je dan kada je tu┼żitelju dostavljeno rje┼íenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gzz-333/03, Rev-1070/03 od 12. sije─Źnja 2006.
      VS RH Revr-1787/12-2 od 6. velja─Źe 2013
      ***********************
      U smislu odredbe ─Źl. 361. ZOO ( ─Źl. 215) zastarijevanje po─Źinje te─çi prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom┬á za pojedine slu─Źajeve nije ┼íto drugo propisano, a kod stjecanja bez osnove to je kada je do┼ílo do prestanka posjeda i kori┼ítenja stvari u odnosu na koju je vr┼íeno ulaganje.┬á
      VS RH Rev-1587/11-2 od 16.XII. 2015
      ********************** 
      Zastara regresnog zahtjeva osiguratelja prema svom osiguraniku iz ugovora o obveznom automobilskom osiguranju. 
      U dopu┼ítenoj izvanrednoj reviziji, u kojoj je donesena odluka br. Rev-x 420/14-2 od 9. rujna 2014. (tako i u Rev-x 660/14-2 od 14. travnja 2015. i Rev-x 579/16-2 od 19. listopada 2016.) postavljeno je pravno pitanje glede tijeka zastare regresnog zahtjeva osiguratelja prema svom osiguraniku u slu─Źaju nastupa gubitka prava iz obveznog automobilskog osiguranja.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U obrazlo┼żenju nazna─Źene odluke re─Źeno je sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áÔÇ×U prvostupanjskom postupku utvr─Ĺeno je, a koja utvr─Ĺenja je prihvatio i sud drugog stupnja, da se nezgoda dogodila 24. svibnja 1997., da je tu┼żenik upravljao osobnim vozilom, pri ─Źemu je bio pod utjecajem alkohola, da se tu┼żitelj i tu┼żenik nalaze u ugovornom odnosu osiguranja (obveznog osiguranja u prometu), da je tu┼żitelj o┼íte─çenoj osobi iz ┼ítetnog doga─Ĺaja za koji je tu┼żenik kriv isplatio iznos od 40.550,00 kn 23. prosinca 1997., a da je tu┼żenik izgubio prava iz osiguranja jer je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola. Sud smatra da je tu┼żitelj dokazao pretpostavke za regresno potra┼żivanje od tu┼żenika te se poziva na odredbu ─Źlanka 939. Zakona o obveznim odnosima ('Narodne novine' br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, u daljnjem tekstu: ZOO) i na odredbu ─Źlanka 87. stavak 3. Zakona o osiguranju ('Narodne novine' br. 90/94, 20/97, 46/97. - pro─Źi┼í─çeni tekst, 116/99. i 11/02.). Ni┼żestupanjski su sudovi prihvatili tu┼żbeni zahtjev na isplatu, pri ─Źemu smatraju da tra┼żbina tu┼żitelja nije zastarjela, obzirom je ┼ítetni doga─Ĺaj nastupio 24. svibnja 1997., isplata izvr┼íena 23. prosinca 1997., a tu┼żba podnijeta 25. sije─Źnja 2002. Stoga je tu┼żitelj ustao tu┼żbom unutar zastarnog roka od pet godina, sukladno ─Źlanku 371. ZOO-a.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Tu┼żenik u reviziji postavlja materijalnopravno pitanje: 'Je li nastupila zastara tra┼żbine tu┼żitelja?'. Obrazla┼żu─çi va┼żnost postavljenog materijalnopravnog pitanja isti─Źe da je ovaj sud o postavljenom pitanju, dakle, u slu─Źaju regresnog potra┼żivanja osiguratelja prema svom osiguraniku temeljenog na gubitku prava iz osiguranja,┬á ve─ç zauzeo shva─çanje i navodi odluke ovog suda broj Rev 1371/2009-2 od 20. travnja 2010., Rev 1432/2010-2 od 4. travnja 2012. i Rev 56/2000-2 od 8. srpnja 2004., a da shva─çanje izra┼żeno u pobijanoj presudi nije podudarno s tim shva─çanjem. Ispituju─çi pobijanu presudu sukladno odredbi iz ─Źlanka 392.a stavak 2. ZPP-a, u pobijanom dijelu i u okviru postavljenog materijalnopravnog pitanja, ovaj sud nalazi da je postavljeno pitanje va┼żno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shva─çanju koje nije podudarno sa zauzetim shva─çanjem ovog suda o tom pitanju.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Odredbom ─Źlanka 371. ZOO-a, propisano je da tra┼żbine zastarijevaju za pet godina, ako zakonom nije odre─Ĺen neki drugi rok zastare. Odredbom ─Źlanka 380. stavak 3. ZOO-a, upravo je propisan takav poseban rok zastare kod ugovora o osiguranju te je propisano da potra┼żivanja osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, ovaj sud je u vi┼íe odluka (tako u Rev-56/00, Rev-1371/09) izrazio shva─çanje da regresno potra┼żivanje osiguratelja prema njegovom osiguraniku, zastarijeva u roku od tri godine, a zastarijevanje po─Źinje te─çi prvog dana iza dana kada je osiguratelj isplatio naknadu o┼íte─çeniku. Stoga je osnovana tvrdnja revidenta da pravno shva─çanje izra┼żeno u pobijanoj presudi nije podudarno sa zauzetim pravnim shva─çanjem o tom pravnom pitanju.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U konkretnom slu─Źaju, radi se o regresnom zahtjevu osiguravatelja prema svom osiguraniku, iz Ugovora o osiguranju pa takav zahtjev zastarijeva u roku od tri godine. Naime, ─Źlankom 380. stavak 3. ZOO-a propisan je takav rok zastare kod ugovora o osiguranju. U konkretnom slu─Źaju, tu┼żba je podnesena 25. sije─Źnja 2002. Kako zastara ovakve regresne tra┼żbine osiguratelja prema svom osiguraniku po─Źinje te─çi prvog dana iza dana kada je osiguratelj isplatio naknadu o┼íte─çeniku, cijene─çi utvr─Ĺenje da je sporni iznos ispla─çen 23. prosinca 1997., to je ve─ç u trenutku podno┼íenja tu┼żbe sudu istekao rok od tri godine. Zbog toga je utu┼żena tra┼żbina zastarjela.ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áU malo starijim revizijskim odlukama to je pitanje bilo jednako rje┼íavano, pa je tako izrijekom navedeno da ÔÇô regresno potra┼żivanje osiguratelja prema svom osiguraniku zastarijeva u roku od tri godine, a zastarijevanje po─Źinje te─çi prvog dana nakon dana kada je osiguratelj isplatio naknadu o┼íte─çeniku (Rev-2309/10 od 27. o┼żujka 2012.).┬á
      *****************************
      Zastara regresnog zahtjeva koji je posljedica osigurateljeve isplate na temelju ugovora o osiguranju, u ovom slu─Źaju osiguratelja (kao tu┼żitelja) iz osnove onog ┼íto je isplatio svom osiguraniku (kao o┼íte─çeniku na temelju automobilskog kasko osiguranja) prema ┼ítetnikovom osiguratelju od automobilske odgovornosti.
       
      U ovom je slu─Źaju, prema postoje─çoj sudskoj praksi i pravnoj doktrini, rije─Ź o zakonskoj personalnoj subrogaciji pri kojoj isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine ispla─çene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za ┼ítetu (─Źlanak 963. stavak 1. ZOO/05). Drugim rije─Źima to zna─Źi da osiguratelj ulazi u sva prava svog osiguranika (neki to slikovito opisuju da osiguratelj ulazi ÔÇ×u njegove cipeleÔÇč), ┼íto zna─Źi da stupanjem u istovjetan pravni polo┼żaj svog osiguranika (o┼íte─çenika), osiguratelj ne dolazi u povoljniji polo┼żaj u odnosu na ┼ítetnika, stoga osiguratelj u tom slu─Źaju nema neka druga ili povoljnija prava prema ┼ítetniku od svog osiguranika, a niti se takvom promjenom osobe vjerovnika u bilo ─Źemu mijenja ┼ítetnikov pravni polo┼żaj. To se svakako odnosi i na zastaru, i to i na njezin po─Źetak i tijek i na rokove zastare.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U odnosu na ovo pitanje u revizijskoj odluci br. Revx-1126/2016-2 od 3. listopada 2018., ponovljena su ve─ç prije istaknuta pravna shva─çanja revizijskog suda pa je re─Źeno sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ÔÇ×Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je tu┼żbeni zahtjev kona─Źno prihva─çen reviziju pozivom na odredbu ─Źl. 382. st. 2. Zakona o parni─Źnom postupku ('Narodne novine' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14 - dalje: ZPP) izjavio je tu┼żenik postavljaju─çi u reviziji materijalnopravno pitanje: 'U kojem roku zastarijeva tra┼żbina osiguratelja ÔÇô ovdje tu┼żitelja s naslova iznosa koji je isplatio svom osiguraniku kao o┼íte─çeniku po osnovi automobilskog kasko osiguranja prema ┼ítetniku, odnosno ovdje njegovom osiguratelju od automobilske odgovornosti?'.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U prilog va┼żnosti postavljenog pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni podnositelj revizije se pozvao na ─Źitav niz odluka i to presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1275/11-2 od 27. sije─Źnja 2016., zatim broj Rev-x-602/12-2 od 19. rujna 2012., broj Rev-1440/10-2 od 24. studenoga 2011., broj Rev-1724/10-2 od 24. studenoga 2011., broj Rev-1250/10 od 3. studenoga 2011., te broj Gzz-98/02-2 od 12. velja─Źe 2003. Predlo┼żio je da se u pobijanom dijelu drugostupanjsku presudu preina─Źi uz naknadu tro┼íkova revizije.(ÔÇŽ)
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Za razliku od pravilnog shva─çanja u prvostupanjskoj presudi, drugostupanjski sud je dio tu┼żbenog zahtjeva prihvatio iznose─çi pravno shva─çanje da u predmetnom slu─Źaju nije u primjeni trogodi┼ínji, ve─ç op─çi petogodi┼ínji zastarni rok iz odredbe ─Źl. 371. mjerodavnog Zakona o obveznim odnosima ('Narodne novine' broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 -┬á dalje: ZOO/91).
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Izlo┼żeno shva─çanje je pogre┼íno.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U predmetnom slu─Źaju trebalo je primijeniti zastarni rok od tri godine jer isplata naknade ┼ítete osiguraniku ne daje tu┼żitelju nikakva posebna prava osim onih koje je imao njegov osiguranik pa tako niti poseban rok zastare razli─Źit od onog kojeg je imao njegov osiguranik kao o┼íte─çenik (─Źl. 939. st. 1. u vezi ─Źl. 380. st. 6. i ─Źl. 376. st. 1. ZOO/91).
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Dakle, na postavljeno pitanje treba odgovoriti da je zastara po─Źela te─çi od dana kada je o┼íte─çenik saznao za ┼ítetu i u─Źinitelja. Ovdje u svakom slu─Źaju, budu─çi da druge ─Źinjenice nisu utvr─Ĺivane od kada je o┼íte─çenik prijavio ┼ítetu tu┼żitelju, a to je bilo 23. kolovoza 2003., dakle, zastara je po─Źela te─çi 24. kolovoza 2003. Budu─çi da je tu┼żba podnesena 29. studenoga 2006., tra┼żbina tu┼żitelja je zastarjela.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Pritom treba dodati da sam dan pla─çanja naknade od osiguratelja svom osiguraniku nije odlu─Źan za po─Źetak tijeka zastare, ve─ç je samo pretpostavka za stjecanje aktivne legitimacije. U protivnom bi se taj rok mogao neograni─Źeno produ┼żavati, ┼íto je protivno ne samo zakonskom ure─Ĺenju na koje se prethodno revizijski sud pozvao, ve─ç i svrsi instituta zastare.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬áDa je rije─Ź o trogodi┼ínjem zastarnom roku, Vrhovni sud Republike┬á Hrvatske se izjasnio u ─Źitavom nizu svojih odluka pa i onih na koje se pozvao podnositelj revizije, a posebice bi trebalo imati na umu da je shva─çanje doneseno i u tzv. izvanrednoj reviziji koja ima javnopravni zna─Źaj upravo u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (─Źl. 116. st. 1. Ustava Republike Hrvatske).ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áIstovjetno je re─Źeno i u odluci br. Rev 1275/11-2 od 27. sije─Źnja 2016., u kojem slu─Źaju je predmet spora bila tra┼żbina tu┼żitelja (kasko osiguratelja) na ime naknade materijalne ┼ítete na temelju regresnog zahtjeva prema osiguraniku (iz obveznog osiguranja) ┼ítetnika s obzirom na to da je tu┼żitelj svom kasko osiguraniku isplatio ┼ítetu na temelju ra─Źuna o popravku teretnog vozila. Dakle, rije─Ź je o trogodi┼ínjem roku┬ái zastari koja te─Źe od dana kada je o┼íte─çenik saznao za ┼ítetu i u─Źinitelja.┬áTako se u obrazlo┼żenju navedene odluke isti─Źe sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ÔÇčPravilno su ni┼żestupanjski sudovi zaklju─Źili da je u ovoj pravnoj stvari nastupila zastara potra┼żivanja temeljem odredbe ─Źl. 939. st. 1. u vezi ─Źl. 380. st. 6. i ─Źl. 376. st. 1. ZOO. Naime, u konkretnom slu─Źaju radi se o subrogaciji iz ─Źl. 939. st. 1. ZOO u kojem slu─Źaju u smislu odredbe ─Źl. 380. st. 6. ZOO zastarijevanje potra┼żivanja koje pripada osiguratelju prema tre─çoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slu─Źaja po─Źinje te─çi kad i zastarijevanje potra┼żivanja osiguranika prema toj osobi navr┼íava se u istom roku. Dakle, kod slu─Źaja subrogacije osiguravatelj u cijelosti stupa u pravni polo┼żaj o┼íte─çenika, te potra┼żivanje naknade ┼ítete zastarijeva u istim rokovima kao i prema samom o┼íte─çeniku. U pravu su tako─Ĺer ni┼żestupanjski sudovi kada su primijenili zastarni rok od tri godine od kada je o┼íte─çenik doznao za ┼ítetu i za osobu koja je ┼ítetu po─Źinila, a u smislu odredbe ─Źl. 376. st. 1. ZOO, i slijedom ─Źega su pravilno zaklju─Źili da je u konkretnom slu─Źaju do┼ílo do zastare potra┼żivanja obzirom da se ┼ítetni doga─Ĺaj dogodio 23. rujna 2000., a u krajnjoj liniji sam o┼íte─çenik je prijavio ┼ítetu tu┼żitelju 10. listopada 2000. i kada se mora uzeti da je zapo─Źeo te─çi zastarni rok. Obzirom da je tu┼żba podnesena 16. sije─Źnja 2004. regresni zahtjev tu┼żitelja podnesen je izvan zastarnog roka iz ─Źl. 376. st. 1. ZOO, slijedom ─Źega tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja nije osnovan. Pritom treba napomenuti tu┼żitelju da zastarni rok ne mo┼że te─çi od dana kada je tu┼żitelj ispunio svoju osiguravateljsku obvezu i isplatio svom osiguraniku od┼ítetu, jer bi to bilo u suprotnosti s navedenim odredbama ─Źl. 939. st. 1. i ─Źl. 380. st. 6. ZOO.ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U odnosu na pravno pitanje od kada te─Źe zastara u ovakvim slu─Źajevima, va┼żna je i odluka br. Rev-x 23/17-2 od 22. velja─Źe 2017., donesena u povodu izvanredne revizije, koja u bitnom dijelu obrazlo┼żenja glasi:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ÔÇ×U ovom stupnju postupka sporno je li nastupila zastara, odnosno, preciznije kada je ista zapo─Źela te─çi. Sud drugog stupnja zauzeo je pravno shva─çanje da je zastara po─Źela te─çi kada je tu┼żenik isplatio tu┼żitelju glavnicu, 28. studenoga 2001., slijedom ─Źega, podno┼íenjem tu┼żbe 29. lipnja 2004. nije nastupila zastara.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Ovaj sud smatra da je postavljeno pitanje va┼żno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je revizijski sud o tom pitanju zauzeo shva─çanje i odluka drugostupanjskog suda nije utemeljena na shva─çanju koje je podudarno sa shva─çanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Navedeno proizlazi iz odluke ovog suda broj Gzz 98/02 te Rev-x 602/12.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Na temelju odredbe iz ─Źl. 939. st. 1. ZOO isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine ispla─çene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za ┼ítetu.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Nadalje iz odredbe ─Źl. 380. st. 6. ZOO proizlazi da zastarijevanje potra┼żivanja koje pripada osiguratelju prema tre─çoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slu─Źaja po─Źinje te─çi kada i zastarijevanje potra┼żivanja osiguranika prema toj osobi i zavr┼íava se u istom roku.┬á┬áDakle, isplatom naknade ┼ítete na tu┼żitelja - osiguratelja su pre┼íla sva prava njegovog osiguranika, jer je tu┼żitelj stupio u pravnu poziciju svog osiguranika.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áIsplata naknade ┼ítete osiguraniku ne daje, me─Ĺutim, tu┼żitelju nikakva posebna prava osim onih koje je imao njegov osiguranik, pa tako niti poseban rok zastare, razli─Źit od onog kojeg je imao njegov osiguranik - o┼íte─çenik.┬á┬áDakle, pravilnom primjenom materijalnog prava rok za zastaru (iz odredbe ─Źl. 376. st. 1. ZOO) te─Źe od dana kada je o┼íte─çenik (osiguranik tu┼żitelja) doznao za ┼ítetu i za osobu koja je ┼ítetu u─Źinila.┬á
      ***********************
      Zastara regresnog zahtjeva kad je ┼íteta prouzro─Źena neosiguranim vozilom
      Kada je rije─Ź o ┼íteti koja je prouzro─Źena neosiguranim vozilom, pravno pitanje tijeka i roka zastare u ve─çini slu─Źajeva nije upitno budu─çi da se u tom slu─Źaju ne radi o tra┼żbini iz ugovora o osiguranju, nego regresnoj tra┼żbini koja se temelji izravno na zakonu.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U tom smislu je u odluci br.┬á Rev 1145/12-2 od 16. velja─Źe 2016. (kao i u Rev 406/07-2 od 16. svibnja 2007. i Rev-2102/10 od 12. listopada 2011.), istaknuto sljede─çe pravno shva─çanje:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ÔÇ×Iz navedenog, pozivom na odredbu┬á─Źlanka┬á91. st. 1. Zakona o osiguranju (NN, br.┬á46/97┬áÔÇô dalje: ZO), sudovi ni┼żeg stupnja pravilno ocjenjuju da je predmetna ┼íteta po─Źinjena neosiguranim traktorom, pa nema ugovora o osiguranju, te se ne mo┼że primijeniti odredba ─Źl. 380. Zakona o obveznim odnosima (NN, br.┬á53/91,┬áitd.┬áÔÇô dalje u tekstu: ZOO).
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áNaime, tra┼żbina tu┼żitelja prema tu┼żeniku, nije tra┼żbina iz ugovora o osiguranju, nego tra┼żbina s osnova regresa┬á(ÔÇŽ)┬ákoja se temelji izravno na┬á(zakonu)┬á─Źl. 91. st. 4.┬áZO.┬áRije─Ź je, dakle o tra┼żbini za koju zakonom nije odre─Ĺen neki drugi rok zastare pa stoga konkretna tra┼żbina tu┼żitelja zastaruje u op─çem zastarnom roku pet godina (─Źl. 371. ZOO).
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áDakle, regresni zahtjev tu┼żitelja za ispla─çeni iznos ┼ítete o┼íte─çenoj osobi, kojoj je ┼íteta prouzro─Źena vo┼żnjom neosiguranog vozila ÔÇô traktora zastaruje u op─çem zastarnom roku┬áod 5 godina.ÔÇč
      ***************************
      Zastara tra┼żbine iz zadu┼żnice
      U odnosu na pitanje zastare tra┼żbine iz zadu┼żnice bilo je dosta spornih situacija, ali najspornije je bilo pitanje rokova zastare.┬á
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Gra─Ĺanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je u tom smislu, u svom pravnom shva─çanju broj: Su-IV-4/18-17 od 19. studenoga 2018. istaknuo sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ÔÇ×a tra┼żbinu iz zadu┼żnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis du┼żnika samo ovjeren kod javnog bilje┼żnika (zadu┼żnice sastavljene prije 1. sije─Źnja 2011. OZ NN 139/10) i koja nije potvr─Ĺena od javnog bilje┼żnika (solemnizirana) primjenjuje se op─çi zastarni rok od 5 godina iz ─Źl. 371. ZOO/91 (sada ─Źl. 225. ZOO/05), dok se na tra┼żbine iz zadu┼żnice koje su potvr─Ĺene kod javnog bilje┼żnika (solemnizirane) primjenjuje zastarni rok od 10 godina iz ─Źl. 379. ZOO/91 (sada ─Źl. 233. ZOO/05).ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U tom smislu u revizijskoj odluci br. Rev 2260/17-2 od 14. studenoga 2017., donesenoj u povodu izvanredne revizije u kojoj su razmatrani pravni karakter i zastarni rokovi u odnosu na┬á zadu┼żnice koje su izdane sukladno odredbama OZ-a iz 1996. godine i (solemnizirane) zadu┼żnice koja se pojavila nakon toga, tj. od 1. sije─Źnja 2011. (OZ NN 139/10) godine, istaknuto je sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áÔÇ×Tu┼żiteljica u reviziji nazna─Źuje pitanja:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Da li zadu┼żnica izdana sukladno odredbi ─Źl. 183. Ovr┼ínog zakona ('Narodne novine' 12/96 i 29/99) ÔÇôdalje: OZ/96) ima zna─Źaj pravomo─çne sudske odluke?
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬áDa li se na zadu┼żnicu, odnosno potra┼żivanje utvr─Ĺeno u toj ispravi koja je izdana sukladno ─Źl. 183. OZ/96 mo┼że primijeniti odredba ─Źl. 379. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ('Narodne novine' 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01- dalje: ZOO)?(ÔÇŽ)
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á S obzirom na navedena utvr─Ĺenja sporno je ima li zadu┼żnica izdana sukladno odredbi ─Źl. 183. OZ/96 zna─Źaj sudske odluke kojom je utvr─Ĺeno potra┼żivanje, a time u vezi s obzirom na odredbe ─Źl. 371. i 379. ZOO, sporno je vrijeme potrebno za nastupanje zastare.(ÔÇŽ)
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á S obzirom na formu isprave, koja predstavlja privatnu ispravu s tek javno ovjerenim potpisom izdavatelja, neovisno o tome ┼íto prema odredbi ─Źl. 183. st. 1. OZ/96 ta isprava ima u─Źinak pravomo─çnog rje┼íenja o ovrsi, zadu┼żnica izdana sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, po ocjeni ovog suda, nije sudska odluka kojom je utvr─Ĺeno potra┼żivanje.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Naime, zadu┼żnica sama po sebi nije 'pravomo─çna sudska odluka' ve─ç dostavom iste banci tek proizvodi u─Źinke pravomo─çnog rje┼íenja o ovrsi, ali ujedno nije i rje┼íenje o ovrsi, koje i ina─Źe po svom sadr┼żaju (osim kod rje┼íenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem se nala┼że isplata) nije takva sudska odluka kojom se utvr─Ĺuje neko potra┼żivanje. Kona─Źno, zadu┼żnica izdana u smislu ─Źl. 183. st. 1. OZ/96 nije javnobilje┼żni─Źki akt, ni privatna isprava potvr─Ĺena po javnom bilje┼żniku. Stoga u odnosu na potra┼żivanja┬á iz takve zadu┼żnice nema mjesta primjeni zastarnog roka iz ─Źl. 379. st. 1. ZOO.ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U odnosu na po─Źetak tijeka zastare valja istaknuti da zastarni rokovi i kad je u pitanju zadu┼żnica u pravilu po─Źinju te─çi prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje svoje obveze. ┬áU tom smislu pravna doktrina isti─Źe sljede─çe:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áÔÇčKod zadu┼żnice nije propisan rok u kojem je na temelju nje mogu─çe tra┼żiti ovrhu pa je zato te┼íko odrediti trenutak kad vjerovnik ima 'pravo zahtijevati ispunjenje obveze'.┬á To ─çe prije svega ovisiti┬áo tome je li zadu┼żnica izdana nakon ┼íto je tra┼żbina iz osnovnog posla dospjela ili prije roka dospije─ça. U prvom slu─Źaju zastarni rok po─Źeo bi te─çi dan nakon izdavanja zadu┼żnice, a u drugom tek dan nakon dospije─ça tra┼żbine iz osnovnog pravnog posla.ÔÇč
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U svakom slu─Źaju podno┼íenjem zadu┼żnice na naplatu dolazi do prekida zastare, koja potom po─Źinje te─çi ispo─Źetka. Jasno je da do prekida zastare dolazi podno┼íenjem tu┼żbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv du┼żnika pred sudom ili drugim nadle┼żnim tijelom radi utvr─Ĺivanja, osiguranja ili ostvarenja tra┼żbine (─Źlanak 241. ZOO/05). Prema tome, budu─çi da je Agencija po zakonu nadle┼żno tijelo koje provodi ovrhu radi ostvarenja nov─Źane tra┼żbine na ra─Źunima du┼żnika, to nema sumnje da se podno┼íenjem zadu┼żnice na naplatu putem Agencije prekida tijek zastare tra┼żbine na koju se odnosi zadu┼żnica.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Drugo je pak pitanje, ┼íto se sve mo┼że dogoditi sa zastarom i njezinim tijekom ako putem Agencije ne do─Ĺe do naplate tra┼żbine osigurane zadu┼żnicom. Izgleda da se na to pitanje mo┼że odgovoriti rje┼íenjem iz revizijske odluke br. Rev 943/17-2 od 10. svibnja 2017., koja u bitnom dijelu svog obrazlo┼żenja glasi:
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áÔÇ×Dakle, ovaj sud je u primjeni i tuma─Źenju odredbe ─Źl. 389. ZOO-a kada se radi o dilemi ima li ranije pokrenuti ovr┼íni postupak radi ostvarivanja iste tra┼żbine koji je dovr┼íen obustavom postupka u─Źinak prekida zastare u svakom slu─Źaju neovisno o razlogu zbog kojeg je do┼ílo do obustave postupka, ili pitanje u─Źinaka prekida zastare valja vezati uz razloge obustave postupka, zauzeo ovo potonje pravno shva─çanje, dakle, da se kod odgovora na pitanje je li rok zastare prekinut pokretanjem ovr┼ínog postupka koji je okon─Źan obustavom postupka te da li slijedom toga zastarni rok te─Źe iz po─Źetka zauzeo shva─çanje da to ovisi o razlozima zbog kojih je do┼ílo do obustave ovr┼ínog postupka i na kojoj od stranaka u ovr┼ínom postupku le┼że razlozi zbog kojih je ovr┼íni postupak obustavljen.┬á
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U predmetu Gzz-50/01 zbog ─Źinjenice ┼íto ovrhovoditelj nije uplatio predujam za izlazak sudskog ovr┼íitelja i ┼íto je upravo stoga ovr┼íni postupak obustavljen zauzeto je pravno shva─çanje da u takvoj situaciji jer je za obustavu postupka odgovoran ovrhovoditelj pokretanje tog ovr┼ínog postupka (okon─Źanog obustavom postupka) nema za posljedicu prekid zastare.
      ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Dakle, argumentum a contrario kada je ovr┼íni postupak obustavljen zbog razloga koji le┼że isklju─Źivo na ovr┼íeniku i na ┼íto ovrhovoditelj nije imao utjecaja tada pokretanje ovr┼ínog postupka (okon─Źanog obustavom postupka) ima za posljedicu prekid zastare i zastarni rok po─Źinje ponovo te─çi nakon ┼íto rje┼íenje o obustavi ovr┼ínog postupka postane pravomo─çno.ÔÇč
      *******************
      ZASTARA ZAHTJEVA ZA TABULARNU ISPRAVU
      Kada se radi o stjecanju prava vlasni┼ítva na temelju pravnog posla, a predmet spora je zahtjev za izdavanje tabularne isprave, onda se radi o parnici za ispunjenje ugovora, dakle, obvezno pravnoj tu┼żbi, a ne o vlasni─Źkoj tu┼żbi, jer se vlasni┼ítvo nekretnina stje─Źe upisom
      kako je naprijed navedeno u zemljišne knjige, a ugovor o kupoprodaji je samo osnov za stjecanje prava vlasništva.
      S obzirom na to da se u ovom sporu radi o obveznopravnom zahtjevu, takav zahtjev zastarijeva, a na pitanje zastare treba primijeniti odredbu o općem zastarnom roku od pet godina. 
      VS RH Rev-1944/2001 od 27. studenoga 2003. 
      VS RH Rev-2429/10-2 od 23. studenoga 2011.
      ***********************
      Nagrada koju odvjetnik obra─Źunava za svoj rad dospijeva kada odvjetnik ispuni nalog stranke u cijelosti, odnosno pravomo─çnim okon─Źanjem parni─Źnog ili ovr┼ínog postupka, otkazom punomo─çi, opozivom punomo─çi ili raskidom ugovora o zastupanju i zastarijeva u op─çem zastarnom roku.
      Sa┼żetak:
      ÔÇ×Polaze─çi od materijalnopravnog stajali┼íta da su potpisivanjem punomo─çi tu┼żenica i tu┼żiteljica zaklju─Źile ugovor o nalogu u smislu odredbe ─Źl.763. st.1. ZOO-a te da je prema ─Źl.776. st.1. ZOO-a, ako nije druga─Źije ugovoreno nalogodavac du┼żan isplatiti nalogoprimcu naknadu nakon obavljenog posla, prvostupanjski sud zaklju─Źuje da odvjetnik obra─Źunava nagradu za svoj rad kad ispuni nalog stranke u cijelosti, a to bi bilo pravomo─çnim┬á okon─Źanjem parni─Źnog ili ovr┼ínog postupka kad i dospijeva naplata odvjetni─Źke usluge ili otkazom punomo─çi, opozivom punomo─çi ili raskidom ugovora
      o zastupanju.┬á Imaju─çi u vidu da je tu┼żiteljica┬á tu┼żenici otkazala punomo─ç tijekom 2011.g. o ─Źemu je i obavijestila tu┼żenicu dostavom dopisa uz sporni ra─Źun , a da naplata odvjetni─Źke usluge dospijeva otkazom punomo─çi i zastarijeva u op─çem zastarnom roku te po─Źinje te─çi prvog dana poslije otkaza punomo─çi ili prvog dana poslije pravomo─çnog okon─Źanja postupka sukladno ─Źl.215. st.1. ZOO-a. Isto tako ovaj sud pravilnim prihva─ça i materijalnopravno stajali┼íte prvostupanjskog suda o dospjelosti dosu─Ĺene tra┼żbine te primjeni op─çeg zastarnog roka iz ─Źl.225. ZOO-a.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż-596/16-2 od 3. studenog 2016. godine.
      *************************
      Kada je pravomo─çnom presudom udovoljeno revindikacijskom zahtjevu i tu┼żeniku nalo┼żeno da stvar preda tu┼żitelju u posjed, pravo na prinudno izvr┼íenje te presude ne zastarijeva.
      (Vs RH, Gzz. 39/91, od 17. 12. 1991.- Izbor odluka 1994 ÔÇô 107)
      ************************
      Zastara potra┼żivanja utvr─Ĺenog pravomo─çnom sudskom odlukom ne dovodi i do zastare te odluke(presuda ili rje┼íenje) , ve─ç ona i dalje djeluje sve dok je nadle┼żni sud eventualno ne izmijeni ili ukine.
      (Vs RH, Rev. 2349/83, od 26. 1. 1984. ÔÇô Psp 24 ÔÇô 139)
      ***********************
      Podno┼íenjem tu┼żbe radi ostvarivanja naknade jednog oblika ┼ítete ne prekida se zastarijevanje potra┼żivanja naknade drugog oblika ┼ítete.
      Vs RH, Rev. 925/88, od 17. 5. 1990. ÔÇô Informator, broj 3837
      **************************
      Zastara potra┼żivanja s naslova stjecanja bez osnove zbog ulaganja u tu─Ĺu nekretninu ne prekida se podno┼íenjem tu┼żbe radi ostvarivanja stvarnopravnog zahtjeva na toj nekretnini.
      Vs RH, Rev. 1958/90, od 11. 10. 1993 ÔÇô Izbor odluka 1993 ÔÇô 47/82
      *********************
      Time ┼íto je vjerovnik prije podizanja tu┼żbe pozvao du┼żnika da isplati naknadu ┼ítete, nije nastupio prekid zastarijevanja.
      (Vs H, Rev. 2014/87, od 22. 3. 1987. ÔÇô Psp 41 ÔÇô 67)
      ********************* 
      Kad je pravomo─çno odlu─Źeno da se tu┼żba smatra povu─çenom, podizanjem tu┼żbe u tom predmetu nije nastupio prekid zastarijevanja.
      Vs RH, Rev. 547/97, od 13. 12. 2000. ÔÇô Izbor odluka 1/2001 ÔÇô 24
      ***********************
      Zastara ne te─Źe od dana sklapanja ugovora, ve─ç od dana kada je ugovor po zakonu raskinut.
      Iz obrazlo┼żenja:
      Kako je ugovor raskinut po samom zakonu, pravo tu┼żitelja da tra┼żi povrat pla─çenog iznosa predstavlja zahtjev za vra─çanje onoga ┼íto je ste─Źeno bez osnove, sukladno ─Źl. 1111. ZOO-a, zbog toga ┼íto je pravna osnova stjecanja (avans za pla─çanje o ugovoru) otpala raskidom ugovora.
      No, ovaj sud ukazuje i na to da tu┼żenik pogre┼íno ra─Źuna po─Źetak tijeka zastare, jer ona ne te─Źe od dana sklapanja ugovora (6. o┼żujka 2007.), ve─ç od dana kada je ugovor raskinut po samom zakonu (istekom naknadnog roka 29. sije─Źnja 2008.).
      Zastara po─Źinje te─çi prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (─Źl. 215. st. 1. ZOO-a), a tek od dana raskida ugovora po─Źelo je te─çi pravo tu┼żitelja da tra┼żi povrat upla─çenih sredstava.
      Visoki trgova─ŹkI sud RH P┼ż-7635/15
      ***************************
      Pravo (su)vlasnika na naknadu za oduzetu stvar ne mo┼że prestati zbog zastare sve dok mo┼że zahtijevati vra─çanje svoje stvri.
      (Vs RH, Rev. 2896/91, od 17. 3. 1992. ÔÇô Izbor odluka 1994 - 104)
      ********************
      Kada tu┼żitelj tvrdi da mu je ┼íteta (gubitak stanarskog prava) nastala zbog propusta staratelja za poseban slu─Źaj da protiv prvostupanjske presude podnese pravni lijek, onda se trenutkom nastanka ┼ítete ima smatrati onaj u kome su nastupile pravne posljedice pravomo─çnosti te presude. Istekom toga dana po─Źinje te─çi zastara.
      VS RH Rev-x-627/13    od 01.07.2015.
      ******************
       
×
×
  • Napravi novi...