Jump to content

Matrix

  • ─Źlanaka
    54
  • komentara
    0
  • ─Źitanja ─Źlanka
    2055

O ovom blogu

­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ­čśÇ

 

IMG_20200216_030219.png

Entries in this blog

Dosjelost u sudskoj praksi

Nepo┼íteni posjednik ne mo┼że ste─çi pravo vlasni┼ítva nekretnine dosjelo┼í─çu.┬á VS RH Rev 1519/09-2, od 23. o┼żujka 2011 ********************* U rok za stjecanje prava vlasni┼ítva dosjelo┼í─çu na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. g. bile u dru┼ítvenom vlasni┼ítvu ne ra─Źuna se vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991. g. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1227/97 od 10.1.2001 ****************** Sudska praksa se u svom radu dotaknula i pitanja stjecanja

Razlika izme─Ĺu solemnizacije i ovjere potpisa

Nerijetko se mije┼íaju pravne radnje (pogre┼íno shvatanja)solemnizacije i ovjere potpisa odre─Ĺenog pravnog posla, glede ─Źega ─çe mo u ovom ─Źlanku ukratko pojasniti. Solemnizacija ugovora┬á(ili kakvog drugog dokumenta) je postupak potvrde ugovora kod javnog bilje┼żnika kod kojeg javni bilje┼żnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te obja┼ínjava sudionicima pravnog odnosa smisao i posljedice tog pravnog posla, i upravo po tome se solemnizacija ugovora uveliko razlikuje od javnobilje┼żni─Źk

Matrix

Matrix

Parni─Źni tro┼íkovi u sudskoj praksi

Kad stranka s odvjetnikom koji je kao punomo─çnik zastupa u parnici ugovori da ─çe svoju obvezu iz ugovora o zastupanju ispuniti tek nakon ┼íto parni─Źni tro┼íkovi budu napla─çeni od protustranke, takvu ugovornu odredbu treba tuma─Źiti tako da je stranka svoju obvezu du┼żna ispuniti u razumnom roku. VS, Rev 418/07 od 30.5.2007 *********** Sudska pristojba na odgovor na tu┼żbu u smislu Tar.br. 1. Tarifa sudskih pristojbi ÔÇô Zakona o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 ÔÇô pro─Źi┼í─çeni tekst) pla─ça

Matrix

Matrix

Posjed i zaštita posjeda u sudskoj praksi

Posjedovanje prava stvarne slu┼żnosti u vezi s nekom nekretninom ostvaruje se kroz posjedovne ─Źine na poslu┼żnoj nekretnini i ne mo┼że biti otklonjeno eventualnom ni┼ítavo┼í─çu pravnog posla na temelju kojeg je to pravo slu┼żnosti ste─Źeno. ┼Żupanijski sud u Splitu G┼ż 58/2008 od 113.2010. ***************** Onemogu─çavanjem kori┼ítenja vode tu┼żitelju, tj. dotoka vode do njegove eta┼że, tu┼żenici su po─Źinili smetanje posjeda odnosno suposjeda obiteljske ku─çe a ne smetanje dotoka vode do eta┼że tu

Matrix

Matrix in Posjed

Ni┼ítavost ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju u sudskoj praksi

Ako je osnovna pobuda za sklapanje ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju bilo rje┼íavanje imovinskopravnih odnosa tada se radi o nedopu┼ítenoj pobudi za koju su obje ugovorne strane znale i zbog ─Źega je ugovor o do┼żivotnom uzdr┼żavanju ni┼ítav. Sa┼żetak: U smislu odredbe ─Źl. 53. st. 1. ZOO pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utje─Źu na njegovu pravu valjanost, me─Ĺutim u smisla odredbe ─Źl. 53. st. 2. ZOO ako je nedopu┼ítena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je

Matrix

Matrix in Ništavost

Stjecanje bez osnova u sudskoj praksi

"Davanjem u zakup poljoprivrednog zemlji┼íta u vlasni┼ítvu dr┼żave, sve dok nije okon─Źan postupak za povrat te imovine, nije do┼ílo do stjecanja bez osnove na strani dr┼żave." (VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).- ************* "Nema zakonske osnove za povrat ulaganja u─Źinjenih prilikom adaptacije ku─çe kad su ta ulaganja izvr┼íena dobrovoljno i besplatno, pri ─Źemu se nije o─Źekivala niti zahtijevala naknada." (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).- ************ Glede

Matrix

Matrix

Obilje┼żja fiktivnih ugovora

─îesto puta se susre─çemo sa pravnim terminom fiktivan, prividan ili simulirani pravni posao, a da nam pri tome nije jasno koja su to obilje┼żja fiktivnog pravnog posla, odnosno ugovora. Prividan, simulirani ili fiktivan je onaj ugovor kod kojega postoji prividna (neistinita) glavna namjera, cilj ili osnova, obzirom na opstojnost svjesnog sporazumnog nesklada volja ugovornih strana u trenutku sklapanja takvoga ugovora, jer takav ugovor nije sklopljen suglasno┼í─çu volja ugovornih strana ve─ç je nastao

Matrix

Matrix

Izvanparni─Źni postupak

Izvanparni─Źni postupak je posebna grana gra─Ĺanskog sudskog postupka koji se po svom predmetu i svojim na─Źelima razlikuje od ostale dvije grane parni─Źnog i ovr┼ínog postupka. Definira se negativno kao onaj postupak koji nije parni─Źni, budu─çi da u izvanparni─Źnim stvarima spor ne postoji, ┼íto ─çe re─çi da je ovaj postupak preventivan i vodi se u cilju da do spora ne do─Ĺe. Nadalje se mo┼że re─çi da izvanparni─Źni postupak slu┼żi uglavnom ure─Ĺivanju odnosa a ne odlu─Źivanju koje bi za cilj imalo rj

Matrix

Matrix

Presu─Ĺena stvar u sudskoj praksi

Za postojanje presu─Ĺene stvari potrebno je da se ispune tri uvjeta: - da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, - da postoji identitet zahtjeva i - da postoji identitet ─Źinjeni─Źnog osnova Vrhovni sud RH Rev-668/00 16.05.2000. ********************** Ne postoji objektivni identitet spora izme─Ĺu pravomo─çno okon─Źane parnice, u kojoj je obveznik uzdr┼żavanja obvezan pla─çati uzdr┼żavanje u postotku od pla─çe, i pokrenute parnice u kojoj se tra┼żi pla─çanje uzdr

Naslje─Ĺivanje izvanknji┼żnog vlasni┼ítva

U slu─Źaju naslje─Ĺivanja, da bi se upis naslije─Ĺene nekretnine proveo u zemlji┼ínu knjigu, nu┼żno je prilo┼żiti pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju, pri ─Źemu se zemlji┼íno-knji┼żni sud ograni─Źava┬á na ispitivanje je li upis odredilo za to nadle┼żno tijelo te je li upis provediv, obzirom na stanje zemlji┼íne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlu─Źuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopu┼íta. Postoji mogu─çnost da rje┼íenjem o naslje─Ĺivanju nekretnina koja se naslje─Ĺuje bude utvr─Ĺena izvanknji┼żnim vl

Matrix

Matrix

Bra─Źna ste─Źevina u sudskoj praksi

ÔÇťUkoliko se radi o imovini koju su stranke kao bra─Źni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice, tada ─Źinjenica da se na imovinu uknji┼żio tu┼żenik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasni─Źki udjel tu┼żiteljice na toj imovini, ako stranke nisu druga─Źije ugovorile.ÔÇť ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.; ***************** Prilikom utvr─Ĺenja suvlasni┼ítva na bra─Źnoj ste─Źevini, su

Zemlji┼íno-knji┼żno pravo u sudskoj praksi

Upis suvlasni┼ítva na odre─Ĺenom fizi─Źkom dijelu katastarske ─Źestice nije dopu┼íten jer se suvlasni┼ítvo upisuje u zemlji┼ínu knjigu samo u idealnim dijelovima u odnosu na cijelu katastarsku ─Źesticu. ┼Żupanijski sud u Splitu G┼żzk 817/2009 od 15.1.2010. ********************** Jedna katastarska ─Źestica ne mo┼że biti sastavni dio druge katastarske ─Źestice. ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 598/2007-2 od 28.2.2008. ********************** Nekretnina koja je ucrtana na katastarskom

Prekluzivni rokovi radi zaštite posjeda

Pravo na za┼ítitu posjeda je specifi─Źno subjektivno pravo posjednika za koje postoje dva pravna puta za ostvarivanje tog prava: - putem dopu┼ítene samopomo─çi,i - putem suda. Dopu┼ítena samopomo─ç je pravo posjednika da svoj posjed za┼ítiti silom odonog tko mu ga oduzima ili ga uznemirava. Rije─Ź je o spontanoj, ljudima uro─Ĺenoj i prirodnoj obrambenoj reakciji, no to nije po┼żeljan na─Źin rje┼íavanja spora iz razloga ┼íto dopu┼ítena samopomo─ç mo┼że biti na ivici kaznenog djela samovlasti.To p

Matrix

Matrix

Ugovor o do┼żivotnom uzdr┼żavanju u sudskoj praksi

Ugovorna strana u ugovoru o do┼żivotnom uzdr┼żavanju je osoba koja se obvezuje da uzdr┼żava do┼żivotno drugu┬áugovornu stranu ili tre─çu osobu kao primaoca uzdr┼żavanja kojemu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njezin┬ádio, pa ako takvu obvezu uzdr┼żavanja nije preuzela osoba navedena u ugovoru kao davatelj uzdr┼żavanja i ne┬áradi se o ugovoru o do┼żivotnom uzdr┼żavanju. Kratki tekst odluke: ÔÇťIspunjenje ugovornih obveza nije preuzela stranka koja je u ugovoru navedena kao davatelj uzdr┼żavanja┬á(malol

Matrix

Matrix in Obvezno pravo

Tu┼żba za utvr─Ĺenje u sudskoj praksi

Kada se u postupku koji se vodi radi utvr─Ĺenja nedopu┼ítenosti ovrhe na predmetu ovrhe utvrdi da je ovr┼íni postupak iz kojeg je tu┼żitelj upu─çen na parnicu obustavljen, smatra se da tu┼żitelj u tom slu─Źaju vi┼íe nema pravni interes za tu┼żbu na utvr─Ĺenje i takav tu┼żbeni zahtjev treba odbaciti. ┼ŻS u Koprivnici, G┼ż 1177/99 od 9.3.2000. ********** Ovisno o tra┼żbinama prema ste─Źajnom du┼żniku radnici se u ste─Źajnom postupku pojavljuju kao ste─Źajni vjerovnici i kao vjerovnici ste─Źajne mase.

Nasljedni─Źka izjava u sudskoj praksi

Odricanje od nasljedstva nije zapreka za prihva─çanje imovine koju nasljedniku koji se odrekao nasljedstva ustupi jedan od sunasljednika. VSRH Rev 25/1994 ***************** Osim toga, potpuno je pogre┼ína ┼żalbena tvrdnja ┼żalitelja da je u nasljedni─Źki dio ─î.J. ÔÇ×trebaloÔÇť ura─Źunati darove koje je taj nasljednik primio od ostavitelja, jer se ura─Źunavanje darova u nasljedni dio zakonskog nasljednika vr┼íi samo na zahtjev njegovih sunasljednika, a takav zahtjev, prema sadr┼żaju spisa, tije

Matrix

Matrix

Zastara u sudskoj praksi

ÔÇ×Na temelju odredbe iz ─Źl. 361. st. 1. ZOO (sada ─Źl. 215) zastarijevanje je po─Źelo te─çi prvog dana poslije dana kada je tu┼żitelj imao pravo zahtijevati od tu┼żenice ispunjenje obvezeÔÇč. VS RH Rev 1795/11-2 od 10. lipnja 2015 ********************** Zastara┬ápotra┼żivanja za stjecanje bez osnove do kojeg je do┼ílo ulaganjem tu─Ĺeg rada i sredstava u nekretnine tu┼żenika┬á(─Źl. 215. u svezi s ─Źl. 210. ZOO)┬ápo─Źinje┬á te─çi┬á┬áod dana kada je neosnovano oboga─çeni stekao mogu─çnost ubirati korist od

Matrix

Matrix in Obvezno pravo

Protuovrha

Mnoge osobe nisu upoznate sa mogu─çnosti uporabe instituta protuovrhe, ure─Ĺenim Ovr┼ínim zakonom, pa tako u mnogim temama navode da su isti dug platili dva puta, da im je ovr┼íeno vi┼íe nego je to odre─Ĺeno ovr┼ínom ispravom, pogre┼íno obra─Źunate kamate, da je ukinuta ovr┼ína isprava temeljem koje je provedena ovrha i sli─Źno, glede ─Źega u ovom ─Źlanku prikazujemo put ka za┼ítiti svojih prava. Protuovrha je jedan o restitucijskih na─Źina pravne za┼ítite koji stoje na raspolaganju ovr┼íeniku i tre─çim osob

Matrix

Matrix

┼Żalba u sudskoj praksi

Spor izme─Ĺu o┼íte─çenika i osiguravatelja na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti nije radni spor bez obzira na to ┼íto je osiguranik o┼íte─çenikov poslodavac i ┼íto ┼ítetni doga─Ĺaj ima karakter nesre─çe na radu. Zato u takvom sporu rok za ┼żalbu iznosi 15 dana. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 261/2004-2 i Gzz 67/2005-2 od 2.3.2005. ********************* Spor u kojem ─Źlan predstavni─Źkog tijela jedinice lokalne samouprave zahtijeva isplatu naknade koja mu pripada za obna┼íanje

Matrix

Matrix

Oporuka u sudskoj praksi

Ovaj sud sla┼że se sa ocjenom ni┼żestupanjskih sudova da je oporuka sada pok. B. M. od 11. svibnja 1995. godine pravovaljana. Oporu─Źitelj je oporuku napisao svojom rukom i vlastoru─Źno ju potpisao, te dodao i datum kada je sastavljena, pa su ispunjene sve pretpostavke pravovaljanosti vlastoru─Źne oporuke predvi─Ĺene odredbom ─Źl. 68. ZN. ─îinjenica da je ostavitelj uz svoj potpis dodao i otisak ka┼żiprsta ne ─Źini vlastoru─Źnu oporuku nevaljanom.ÔÇŁ VSRH Rev 436/2003-2 ***************** Isklj

Matrix

Matrix

Posljedice ukidanja zakona

Zakoni se primjenjuju od dana njihovog stupanja na snagu, a u pravilu djeluju samo za ubuduće, ovo iz razloga što je Ustavom RH zabranjeno povratno (retroaktivno) djelovanje zakona , a samo iznimno, iz posebno opravdanih razloga moguće je retroaktivno djelovanje pojedinih odredaba zakona. Ono što je bitno istaknuti jest to da Ustavni sud u postupku ocjene suglasnosti zakona sa Ustavom ukida, a ne poništava taj zakon. Naime, za razliku od poništavanja koje djeluje unatrag (dakle poništa

Matrix

Matrix

Isklju─Źenje nu┼żnog nasljednika

Zakon o naslje─Ĺivanju to─Źno nabraja i utvr─Ĺuje kad i u kojim slu─Źajevima oporu─Źitelj mo┼że isklju─Źiti iz nasljedstva nasljednike koji imaju pravo na nu┼żni dio, pa izme─Ĺu ostalog ka┼że da su to situacije kad se nasljednik povrijedom neke zakonske ili moralne obveze te┼że ogrije┼íio prema ostavitelju ili ako je nasljednik s umi┼íljajem u─Źinio neko te┼że krivi─Źno djelo prema ostavitelju ili njegovu bra─Źnom drugu, njegovu djetetu ili roditelju, ili ako se odao neradu i nepo┼ítenu ┼żivotu. U tim slu─Źaje

Matrix

Matrix

Odgovornost za dugove ostavitelja u sudskoj praksi

Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u momentu smrti ostavitelja. ┼ŻS V┼ż G┼ż 748/2003-2 *********************** Prema odredbi ─Źl. 6. Zakona o naslje─Ĺivanju (NN 48/03) koji je stupio na snagu 6.travnja 2003. godine, a ostaviteljica je umrla 24. travnja 2003. godine, smr─çu ostavitelja┬á koji nema nasljednika ostavina prelazi na op─çinu, odnosno grad odre─Ĺen ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak polo┼żaj kao da su ostavitel

Matrix

Matrix in Odgovornost za dugove

Stjecanje bez osnova

Pod stjecanjem bez osnove podrazumijeva se izvanugovorni obveznopravni odnos na┬áosnovi kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onoga dijela imovine┬áili imovinske koristi koji je stekao bez pravom priznate osnove ili po osnovi koja se ili nije┬áostvarila ili je poslije otpala. U starom Zakonu o obveznim odnosima stjecanje bez osnove bilo je ure─Ĺeno u ─Źl. 210.┬ádo 219., dok je u novom Zakonu o obveznim odnosima ono ure─Ĺeno u ─Źl. 1111. do 1120. Pretpostavke potrebne za nastan

Matrix

Matrix

Ovrha du┼żnikova nasljednika

Sukladno Ovr┼ínom zakonu, ovrha se mo┼że odrediti na prijedlog i u korist osobe koja u ovr┼ínoj ispravi nije ozna─Źena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom doka┼że da je tra┼żbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi na─Źin pre┼íla, a ┼íto se na odgovaraju─çi na─Źin primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovr┼ínoj ispravi nije ozna─Źena kao du┼żnik, glede ─Źega se postavlja pitanje : mo┼że li sud osnovom pravomo─çnog rje┼íenja o naslje─Ĺivanju odrediti ovrhu protiv naslj

Matrix

Matrix

  • ─îlanci

    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      ÔÇťUkoliko se radi o imovini koju su stranke kao bra─Źni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice, tada ─Źinjenica da se na imovinu uknji┼żio tu┼żenik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasni─Źki udjel tu┼żiteljice na toj imovini, ako stranke nisu druga─Źije
      ugovorile.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.;
      *****************
      Prilikom utvr─Ĺenja suvlasni┼ítva na bra─Źnoj ste─Źevini, sud nije ovla┼íten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasni─Źkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼ż dinu, br. G┼ż . 385/05-2, od 30. lipnja 2005.
      ***************
      Za ocjenu prava vlasni┼ítva bra─Źnih drugova na bra─Źnoj ste─Źevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja.┬á
      (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005).
      *********************
      ÔÇ×Kada je stjecanje zajedni─Źke imovine (obiteljske ku─çe) zapo─Źelo prije, a zavr┼íilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlu─Źivanju o udjelima supru┼żnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je izvr┼íen prete┼żiti dio radova na izgradnji objekta, budu─çi da o tome ovisi ho─çe li se stjecanje bra─Źne ste─Źevine prosu─Ĺivati primjenom odredaba Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima ili primjenom odredaba Obiteljskog zakona.ÔÇť
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Bjelovaru, br. G┼ż -657/09-2, od 26. o┼żujka 2009.
      *****************
      ÔÇ×Imovina ste─Źena na temelju statusa
      ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, ne mo┼że se smatrati imovinom ste─Źenom u braku i kao takva ne mo┼że predstavljati bra─Źnu ste─Źevinu strankaÔÇť.
      ÔÇôOdluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 1365/2008-2, od 10. velja─Źe 2010;
      *******************
      ÔÇ×Ne predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu nekretnina koju je jedan bra─Źni drug stekao na ovr┼ínoj javnoj dra┼żbi i platio je novcem koji nije predstavljao bra─Źnu ste─Źevinu.ÔÇť
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 369/06-2, od 26. o┼żujka 2008.
      ***************
      Teret dokazivanja o trenutku prestanka bra─Źne zajednice na onom je bra─Źnom drugu koji tvrdi da je bra─Źna zajednica odre─Ĺenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bra─Źna zajednica traje sve do prestanka braka.
      U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost ┼íto su stranke stanovale odvojeno, uz ─Źinjenicu da je do toga do┼ílo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upu─çuje na postojanje prekida bra─Źne zajednice.
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. o┼ż ujka 1992) .
      *************
      Da bi se u postupku utvrdila bra─Źna ste─Źevina bra─Źnih drugova, nije potrebno da je brak izme─Ĺu stranaka razveden.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .1064/07-2, od 13.velja─Źe 2008.
      *************
      Rad je konstitutivni element za nastanak bra─Źne ste─Źevine.U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bra─Źnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bra─Źne ste─Źevine.
      To mo┼że biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na pla─çu ili naknadu, ostvarivanje prihoda samozapo┼íljavanjem, obavljanjem poljodjelskih poslova, a kao udjel bra─Źnog druga uzima se i rad u ku─çanstvu, rad oko odgoja i brige o djeci ili drugim ─Źlanovima obitelji te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju, odr┼żavanju i pove─çanju zajedni─Źke imovine.┬á
      (Vrhovni sud RH, br. Rev 1084/08-2, od 29. listopada 2008.)
      *************
      Imovina koju je jedan bra─Źni drug stekao na temelju ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju ne predstavlja posebnu imovinu tog bra─Źnog druga ako je ta imovina ste─Źena za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice i ako su oba bra─Źna druga prihvatila i izvr┼íavala obveze iz ugovora o do┼żivotnom uzdr┼żavanju kojeg je sklopio jedan bra─Źni drug.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu, br. G┼ż .910/12-2, od 4. velja─Źe 2013.
      **********
      U konkretnom slu─Źaju zato nema sumnje u pravilnost zaklju─Źka da je tu┼żiteljica, nakon ┼íto su roditelji tu┼żenika ovome darovali prijeporne nekretnine u cijelosti, 1/2 istih stekla od tu┼żenika temeljem darovnog ugovora, te da u tom dijelu ona predstavlja njezinu vlastitu (posebnu) imovinu.ÔÇŁ
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 696/06-2, od 3. listopada 2006.
      *****************
      Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije
      zaklju─Źenja braka jedan od bra─Źnih drugova kupio stan, drugi bra─Źni drug ne stje─Źe stvarno pravo na dijelu tog stana, ve─ç obveznopravni zahtjev razmjerno ulo┼żenim sredstvima u otplati kredita.
      ÔÇô Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev
      3024/90-2, od 30. prosinca 1991.;
      *****************
      Nov─Źana sredstva koje jedan bra─Źni drug
      dobije kao kredit i otpla─çuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a
      nakon razvoda braka dug tog bra─Źnog druga s osnova kredita koji je utro┼íen za pove─çanje zajedni─Źke imovine ili za druge zajedni─Źke potrebe predstavlja dug koji tereti oba biv┼ía bra─Źna druga.
      ÔÇô Odluka ┼Żupanijskog suda u Vara┼żdinu,
      br. G┼ż .3608/13-3, od 17. srpnja 2013.
      ****************
      Iznosi ispla─çeni jednom bra─Źnom drugu s naslova naknade za pretrpljenu ┼ítetu ne predstavljaju bra─Źnu ste─Źevinu, nego posebnu imovinu tog bra─Źnog druga.
      - Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 929/07-2, od 2. travnja 2008.
      **************
      Kad bra─Źni drug tra┼żi povrat sredstava ulo┼żenih u stan drugog bra─Źnog druga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bra─Źni drug koji je vr┼íio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja.

      Iz obrazlo┼żenja:
      "Po ocjeni ovog revizijskog suda imaju─çi u vidu utvr─Ĺenje sudova da je tu┼żena izvr┼íila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba ─Źl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasni─Źkopravnim odnosima, jer je tu┼żenica, ┼íto nije sporno, imala tro┼íkove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja, odnosno kori┼ítenja stana na bolji na─Źin. Dakle, po mi┼íljenju ovog revizijskog suda tu┼żena je kori┼ítenjem predmetnog stana u bra─Źnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga.
      Proizlazi da je pogre┼ían pravni pristup ni┼żestupanjskih sudova da je tu┼żena izvr┼íila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vra─çanje onoga ┼íto je tu┼żena u stan svog pok. supruga ulo┼żila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze pla─çanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja u─Źinjenih u stan pok. supruga tu┼żenice moralo odlu─Źivati tako da bi do┼íli u obzir samo izdaci ako nisu obuhva─çeni koristima koje je sama tu┼żena imala kori┼ítenjem te stvari."
      (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. ÔÇô Izbor odluka 1/1998 ÔÇô 41/79)
      *****************
      Biv┼íi bra─Źni drug, koriste─çi suvlasni─Źki dio nekretnine drugog biv┼íeg bra─Źnog druga,
      neosnovano se obogatio i to za razmjeran iznos najamnine koji bi se ostvario
      iznajmljivanjem tog dijela nekretnine.
      (VS RH, RevÔÇô1419/98, od 9. svibnja 2001.)
      ********************
      Tu┼żitelj nema pravo na isplatu vrijednosti darovane nekretnine ukoliko prije toga nije opozvao ugovor o darovanju, bez obzira ┼íto se radi o nekretnini koju je darovao izvanbra─Źnoj supruzi.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1218/09-3 od 11.I.2010.
      **************
      Nema mjesta spajanju parnice radi rastave braka i imovinsko-pravnog spora istih stranaka radi utvr─Ĺenja bra─Źne ste─Źevine.
      ┼ŻS Ri G┼ż 451/2001
      **************
      Na imovinu ste─Źenu za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice do stupanja na snagu Obiteljskog zakona (1. srpnja 1999.) primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodi─Źnim odnosima.
      VSRH Rev 171/2005-2
      ***********
      Tu┼żiteljica nema pravo stjecanja suvlasni┼ítva na ku─çi, bez obzira na ─Źinjenicu ┼íto je zajedno sa izvanbra─Źnim drugom dovr┼íavala istu za vrijeme izvanbra─Źne zajednice, ukoliko je predmetnu ku─çu sagradio izvanbra─Źni drug prije po─Źetka izvanbra─Źne zajednice.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 173/07-2 od 19.II.2007. ÔÇô Potvr─Ĺeno VSRH, Rev. 745/07-2 od 09.IV.2008.
      *************
      Okolnost da je tu┼żitelju kao 100%-tnom invalidu Domovinskog rata, u skladu s ─Źlankom 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96), na cijenu utvr─Ĺenu prema ─Źlanku 11. stavku 1. to─Źke 1. do 6. tog Zakona, priznat popust od 100% dakle, da je taj stan imao cijenu od 0,00 kn, ne mijenja karakter ugovora o kupoprodaji tog stana izme─Ĺu Republike Hrvatske odnosno MORH-a kao prodavatelja i tu┼żenika kao kupca. Tu┼żenik je, koriste─çi ovo pravo na popust prilikom kupnje stana, iskoristio svoje osobno pravo koje je stekao kao hrvatski vojni invalid, a imovina ste─Źena na temelju tog prava ne mo┼że se smatrati imovinom koja bi bila ste─Źena radom ili koja potje─Źe iz te imovine.
      ┼ŻS Vg G┼ż 958/2002-2
      *****************
      Ugovor o utvr─Ĺenju i diobi zajedni─Źke imovine u svezi s razvodom, nije ugovor o ure─Ĺenju imovinskih odnosa (bra─Źni ugovor) za koji se tra┼żio oblik javnobilje┼żni─Źkog akta.
      VSRH Rev 2414/1996
      ****************
      Izvanbra─Źnom zajednicom koja je trajala dulje vrijeme u smislu Zakona o naslje─Ĺivanju smatra se ona izvanbra─Źna zajednica koja je trajala najmanje tri godine u smislu Obiteljskog zakona.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 783/2010-2 od 25.7.2012.
      ***************
      Oba bra─Źna druga odgovaraju solidarno bra─Źnom ste─Źevinom i vlastitom imovinom samo za obveze koje je jedan bra─Źni drug preuzeo radi namirenja teku─çih potreba bra─Źne i obiteljske zajednice, te za obveze koje su bra─Źni drugovi preuzeli zajedni─Źki u vezi s bra─Źnom ste─Źevinom, dok npr. tro┼íkovi nabave opreme, strojeva i sl., u─Źinjeni za potrebe poslovanja poduze─ça jednog od bra─Źnih drugova, kao ni obveze naknade ┼ítete koju je prouzrokovao jedan bra─Źni drug obavljaju─çi svoju djelatnost, nemaju zna─Źenje tro┼íkova/obveza bra─Źne zajednice, te u tom slu─Źaju nema solidarne odgovornosti bra─Źnih drugova.┬á
      VSRH: Rev x 351/2011-2, Rev 822/2009-2, Rev x 687/2009-2
      **********************
      ┬áU┬ávezi postojanja i za┼ítite bra─Źne ste─Źevine na nekretnini koja je upisana u zemlji┼ínim knjigama kao vlasni┼ítvo samo jednog od supru┼żnika, vezano uz provedbu ovr┼ínog postupka radi naplate duga po kreditu, odnosno uz stajali┼íte o apsolutnoj ni┼ítetnosti pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bra─Źnom drugu, ─Źiji je predmet┬ázajedni─Źka imovina bra─Źnih drugova, uslijed koje ni┼ítetnosti kod takvih raspolaganja ne vrijedi (derogira se) na─Źelo povjerenja u zemlji┼íne┬áknjige ,┬áUstavni sud RH, odlukom (broj:┬áU-III-103/2008┬áod 14. lipnja 2011.)┬á je dijelom izmijenio svoje ranije stajali┼íte u odlukama U-III-821/2007 , U-III-493/2002).┬á
      U toj odluci Ustavni sud je u bitnome naveo:
      ÔÇ×┬á... 10. U postupku je utvr─Ĺeno da je sporna nekretnina ste─Źena radom supru┼żnika za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice. Obzirom na vrijeme stjecanja kao mjerodavan zakon utvr─Ĺen je ZBPO, prema kojem takva imovina predstavlja njihovu zajedni─Źku imovinu (─Źlanak 277. ZBPO-a), kojom oni raspola┼żu sporazumno (─Źlanak 283. stavak 1. ZBPO-a).
      Slijedom navedenog, a polaze─çi od utvr─Ĺenja navedenih u to─Źki 3. ovog obrazlo┼żenja prema kojem, sa┼żeto: ÔÇ×nitko na drugog ne mo┼że prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam imaÔÇť, sudovi su tu┼żiteljicu utvrdili suvlasnicom sporne zajedni─Źke imovine. Stajali┼íte sudova je da u odnosu izme─Ĺu navedenog na─Źela kao op─çeg pravnog na─Źela i na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige, prednost treba dati navedenom na─Źelu.
      Ustavni sud prihva─ça stajali┼íte redovnih sudova da su za utvr─Ĺivanje statusa sporne imovine, kao zajedni─Źke imovine bra─Źnih drugova, kao i na─Źina raspolaganja njome, mjerodavne, prije svega, odredbe ZBPO-a. Me─Ĺutim, u odsutnosti posebnih odredbi u tom zakonu kao lex specialis, u pogledu valjanosti raspolaganja┬átom imovinom kao zajedni─Źkim vlasni┼ítvom, primjenjuju se odredbe op─çih propisa. U okolnostima konkretnog slu─Źaja, to su odredbe ZOO-a (o apsolutnoj ili djelomi─Źnoj ni┼ítavosti pravnih poslova) te ZV-a (o zajedni─Źkom vlasni┼ítvu).
      Iz mjerodavnih odredbi ZV-a (─Źlanak 61. stavak 2.), citiranih u to─Źki 11. ovog obrazlo┼żenja, proizlazi da iznimno, a radi za┼ítite┬ápovjerenja u pravnom prometu, tre─ça osoba┬ámo┼że na temelju pravnog posla, koji nije sklopljen sa svim zajedni─Źarima, ste─çi pravo vlasni┼ítva na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se ┼ítiti povjerenje u zemlji┼íne knjige, ako vlasni┼ítvo nije bilo upisano u zemlji┼ínim knjigama kao zajedni─Źko. Naime, polaze─çi od na─Źela za┼ítite povjerenja tre─çih u pravnom prometu, u takvoj situaciji tre─ça osoba valjano ─çe ste─çi pravo vlasni┼ítva na cjelokupnoj zajedni─Źkoj imovini, ako se utvrdi da je ta tre─ça osoba po┼íteni stjecatelj odnosno da je postupala u skladu s na─Źelom povjerenja u zemlji┼íne knjige.
      Proizlazi, dakle,┬áda je za prosudbu o pravnoj valjanosti odnosno nevaljanosti raspolaganja zajedni─Źkom imovinom u odnosu na tre─çe osobe, bitna pretpostavka savjesnost i po┼ítenje te tre─çe osobe. ...
      Naime, nesporno je da je op─çe na─Źelo prava da nitko ne mo┼że na drugoga prenijeti vi┼íe prava nego ┼íto ga sam ima. Me─Ĺutim, i u tom slu─Źaju prijenos mora biti u skladu s drugim op─çim na─Źelima prava, u koja svakako spada i na─Źelo savjesnosti i po┼ítenja u pravnom prometu. Po┼ítovanje ovog na─Źela podrazumijeva ispitivanje savjesnosti svakog od sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa. Svako druga─Źije postupanje protivno je na─Źelima vladavine prava i pravne sigurnosti kao najvi┼íih vrednota ustavnog poretka.
      10.1. Primjeni li se navedeno stajali┼íte na konkretan slu─Źaj,┬áto zna─Źi da se utvr─Ĺivanje savjesnosti u pravnom prometu nije moglo ograni─Źiti samo na podnositeljicu (je li postupala s povjerenjem u zemlji┼íne knjige),┬áve─ç i na tu┼żiteljicu, koja je prema utvr─Ĺenjima iz to─Źke 3. ovog obrazlo┼żenja od po─Źetka znala za raspolaganja svog supruga ÔÇô sklapanje ugovora o kreditu s podnositeljicom, te zasnivanje hipoteke na cijeloj nekretnini radi osiguranja njegova vra─çanja. Ona im se nije protivila jer ih je smatrala ÔÇ×razumnimÔÇť, pa posljedi─Źno nije ni┼íta poduzimala da ih sprije─Źi niti da za┼ítiti svoja vlasni─Źka prava.
      U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je┬átu┼żiteljica imala mogu─çnost za┼ítititi svoje pravo (zajedni─Źkog) vlasni┼ítva sporne nekretnine jer je isklju─Źivo o njezinoj inicijativi ovisilo ho─çe li poduzeti odgovaraju─çe pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parni─Źni postupak radi utvr─Ĺenja, zahtijevati zabilje┼żbu spora, tra┼żiti progla┼íenje ovrhe nedopu┼ítenom i dr.). Me─Ĺutim, tu┼żiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, ve─ç je tu┼żbu za utvr─Ĺenje svog suvlasni─Źkog dijela podnijela tek tri (3) godine nakon dono┼íenja rje┼íenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotu┼żenik u tom parni─Źnom postupku, priznao je tu┼żbeni zahtjev.
      Slijedom navedenog,┬áUstavni sud ocjenjuje da je u osobitim okolnostima konkretnog slu─Źaja ─Źinjenica savjesnosti ili nesavjesnosti (prethodnog) postupanja tu┼żiteljice bitna za pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava odnosno za prosudbu ima li mjesta primjeni na─Źela povjerenja u zemlji┼íne knjige.┬á...
      Osim toga, u ─Źasu kad bra─Źni drug koji je upisan kao isklju─Źivi vlasnik nekretnine raspola┼że dalje tom nekretninom u korist tre─çe osobe, zemlji┼ínoknji┼żno stanje nije neistinito, ve─ç nepotpuno pa u korist tre─çe osobe, ako su za to ispunjene pretpostavke, nastupaju pravni u─Źinci za┼ítite povjerenja u potpunost, a ne u istinitost zemlji┼ínih knjiga. ...
      Sukladno utvr─Ĺenjima u prethodnim to─Źkama obrazlo┼żenja ove odluke,┬áUstavni sud smatra da ─çe se u svakom pojedina─Źnom slu─Źaju, uzimaju─çi u obzir osobite okolnosti svakoga konkretnog slu─Źaja, valjanost pravnog posla morati procjenjivati ovisno o pona┼íanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika odre─Ĺenog pravnog odnosa, uklju─Źuju─çi i bra─Źnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa┬á...ÔÇť
      Ustavni sud RH, odluka (broj: U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011.
      ******************
      Nakon okon─Źanja ostavinskog postupka ostaviteljev supru┼żnik ne┬ámo┼że s uspjehom tra┼żiti utvr─Ĺenje da neka imovina, koja je pravomo─çnim┬árje┼íenjem o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺena kao ostavinska imovina ostavitelja ,┬ápredstavlja u odre─Ĺenom dijelu njegovo suvlasni┼ítvo s osnova bra─Źne ste─Źevine ako takav prigovor nije iz nosio u ostavinskom postupku prilikom utvr─Ĺivanja da ta imovina predstavlja ostavinsku imovinu.
      Sa┼żetak:
      S obzirom na to da je tu┼żiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku u kojem je mogla iz nositi sve prigovore na opseg ostavinske imovine, a to nije u─Źinila, pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że i tu┼żiteljicu i ona vi┼íe nema pravne mogu─çnosti da ostvaruje u parnici svoje pravo na imovinu koja
      je ušla u ostavinu.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż -193/13-3, od 27. velja─Źe 2014.
      *************************
      Vezano uz podjelu bra─Źne ste─Źevine postoji sudska odluka (Odluka┬á┼Żupanijskog suda u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.) u kojoj je┬árazmatrano pitanje smatra li se bra─Źnom ste─Źevinom nekretnina na┬ákojoj je jedan bra─Źni drug samo fiktivno uknji┼żen.
      Sud je o tome zauzeo sljedeće stajalište:
      ÔÇ×Biv┼ía supruga tu┼żila je svog biv┼íeg supruga radi naknade ┼ítete jer je prodao tre─çim osobama stan koji je u zemlji┼ínim knjigama bio uknji┼żen kao njegovo samovlasni┼ítvo, a ona tvrdi da je zapravo bra─Źna ste─Źevina njih dvoje na ravne dijelove pa zato tra┼żi isplatu polovine kupovnine za koju je stan prodan. Tu┼żenik odgovara kako stan zapravo nije bio vlasni┼ítvo niti jednog od njih dvoje ve─ç ga je on fiktivno uknji┼żio na svoje ime na zamolbu svog ujaka, direktora i vlasnika trgova─Źkog dru┼ítva koje se bavi gra─Ĺenjem i proizvodnjom stanova, da ne bi ovaj platio neka visoka fiskalna davanja u ─Źasu prodaje stana tre─çim osobama.
      U prvostupanjskom postupku su izvedeni dokazi koji su potvrdili istinitost tu┼żenikovih navoda pa je sud odbio tu┼żbu s obrazlo┼żenjem da se ne radi o bra─Źnoj ste─ŹeviniÔÇŽ Na osnovi ovako provedenog dokaznog postupka pravilno je I-stupanjski sud zaklju─Źio da predmetni stan nije predstavljao imovinu tu┼żenika,
      te samim time niti nije mogao predstavljati zajedni─Źku imovinu tu┼żiteljice i tu┼żenika tijekom trajanja braka. Tu┼żiteljica osim navoda da je stan bio upisan u z.k. kao vlasni┼ítvo tu┼żenika nije prilo┼żila nikakve druge dokaze kojima bi osporila navode tu┼żenika da on u naravi nije bio vlasnik tog stana.ÔÇť
      ┼Żupanijski sud u Zagrebu, br. G┼ż -1191/12 od 4. travnja 2013.
      ***********************
      "Pravo vlasni┼ítva naslje─Ĺivanjem stje─Źe se trenutkom┬áotvaranja naslje─Ĺa na imovini ostavitelja, dok┬ápravo na┬áutvr─Ĺivanje zajedni─Źke imovine ste─Źene radom u tijeku braka┬ápripada i┬ánasljednicima bra─Źnih drugova, zbog ─Źega je tu┼żena kao┬á univerzalni sukcesor, aktivno legitimirana tra┼żiti utvr─Ĺenje prava┬á suvlasni┼ítva na nekretnini, kao bra─Źnoj ste─Źevini iza njezine pok.┬ámajke. "
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż. 800/08-2 od 9.IV.2009.
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      U slu─Źaju kada zakonski nasljednik ospori pravovaljanost oporuke ostavitelja ne navode─çi niti jednu ─Źinjenicu, odnosno razloge, samim time ┼íto je osporio oporuku to ne zna─Źi da postoje pretpostavke za upu─çivanje na parnicu.
      ┼Żupanijski sud u Rijeci G┼ż 1283/01 od 20.6.2001.
      ****************
      Kada ┼żalitelj tvrdi da u ostavinu spada manji iznos novaca, upu─çuje se u parnicu radi utvr─Ĺenja da odre─Ĺeni nov─Źani iznos ne spada u ostavinsku imovinu.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 619/03-2 od 27. svibnja 2003.
      ************
      Sudovi su odbili tu┼żbeni zahtjev radi utvr─Ĺenja pravne valjanosti usmene oporuke smatraju─çi da u konkretnom slu─Źaju nisu postojale izuzetne prilike koje bi usmenu oporuku ─Źinile pravovaljanom.
      Ovakvu odluku sudovi temelje na ─Źinjenici da je oporu─Źitelj bio pismen, sposoban za rasu─Ĺivanje, dakle u mogu─çnosti izraziti svoju posljednju volju pred nazo─Źnim svjedocima, ┼íto nije u─Źinio. Iz njegovih rije─Źi kojima je pozivao tu┼żiteljicu neka ide po odvjetnika, sudovi zaklju─Źuju da je oporuka tek trebala biti sa─Źinjena, pa kako do toga nije do┼ílo, smatraju da nedostaju ─Źlankom 78. st. 1. ZN-a propisane pretpostavke pravne valjanosti usmene oporuke. Ovakvo stajali┼íte ni┼żestupanjskih sudova je pravilno.
      Za pravnu valjanost usmene oporuke moraju biti ispunjene zakonom propisane subjektivne i objektivne pretpostavke, a to su prema odredbi ─Źl. 78. st. 1. Zakona o naslje─Ĺivanju (ÔÇťNarodne novineÔÇŁ br. 52/71 i 47/78 ÔÇô u daljnjem tekstu: ZN), da oporu─Źitelj izjavi svoju posljednju volju pred dva svjedoka (subjektivne pretpostavke) i da postoje izuzetne prilike u tom trenutku koje onemogu─çuju oporu─Źitelja sa─Źiniti pisanu oporuku (objektivne pretpostavke). Kako druge pretpostavke za pravnu valjanost usmene oporuke zakon ne propisuje, pogre┼íno je stajali┼íte ni┼żestupanjskih sudova da usmena oporuka u konkretnom slu─Źaju ne bi bila pravovaljana zato ┼íto svjedoci oporuke nisu napisali izjavu posljednje volje oporu─Źitelja, niti je oporu─Źitelj to─Źno nabrojio svoju imovinu i odredio ┼íto od toga ostavlja
      tu┼żiteljici.
      VSRH Rev 769/2003
      **************
      Da bi donio rje┼íenje o prekidu ostavinskog postupka i uputio na parnicu nasljednika ─Źije je pravo manje vjerojatno, sud je prethodno du┼żan utvrditi sporna pitanja glede opsega ostavinske imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 906/06-2 od 06. VI.2006.
      ***************
      Kad sud u rje┼íenju kojim upu─çuje nasljednika ─Źije pravo smatra manje vjerojatnim na parnicu, ne navede razloge za┼íto upravo toga nasljednika upu─çuje na parnicu , po─Źinio je bitnu povredu odredaba parni─Źnog postupka iz to─Ź. 13. st. 2. ─Źl. 354. Zakona o parni─Źnom postupku.
      ┼ŻS Bj G┼ż 1278/2001
      *************** 
      Ukoliko je ostaviteljica raspolagala ─Źitavom svojom imovinom vlastoru─Źnom oporukom i ugovorom o dosmrtnom uzdr┼żavanju u korist razli─Źitih ovla┼ítenika, ostavinski sud ─çe uputiti zakonskog nasljednika na parnicu radi utvr─Ĺenja pravne nevaljanosti vlastoru─Źne oporuke, nakon ┼íto bude pravomo─çno okon─Źan postupak koji se vodi radi utvr─Ĺenja pravne nevaljanosti ugovora o dosmrtnom uzdr┼żavanju.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż.382/08-2 od 10.III.2008.
      ***************
      Pravomo─çno rje┼íenje o naslje─Ĺivanju ve┼że stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.
      VSRH Rev 1519/1998
      ******************
      U konkretnom predmetu radi se o sporu iz nasljedno-pravnih odnosa, u kojem mogu sudjelovati samo osobe koje su pozvane na nasljedstvo, a ne i tre─çe osobe koje ne sudjeluju u ostavinskom postupku. To me─Ĺutim nije zapreka da se u parnici koju vode nasljednici, utvr─Ĺuje da dio neke imovine koja se formalno u dokumentaciji vodi na imenu i vlasni┼ítvu ostavitelja, u naravi ne predstavlja njegovu imovinu, ve─ç imovinu nekog tre─çeg, jer predmet naslje─Ĺivanja mo┼że biti samo imovina koja je doista pripadala ostavitelju, bez obzira na upis u odgovaraju─çoj dokumentaciji.
      ┼ŻS Ka G┼ż 742/1999
      ******************
      U ostavinskom postupku, povodom spora stranaka o ─Źinjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, prosudba ostavinskog suda ─Źije je pravo manje vjerojatno temelji se na ocjeni vjerojatnosti a ne na ocjeni izvjesnosti, time da manje vjerojatnim treba smatrati pravo koje se temelji na zakonu od prava koje se temelji na formalno valjanim ispravama odnosno ugovorima
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,
      G┼ż.597/08-2 od 26.III.2008.
      *****************
      Potra┼żivanje ostavitelja na temelju stjecanja bez osnove prelazi na nasljednike neovisno o tome je li ostavitelj podnio tu┼żbu radi ostvarenja tog potra┼żivanja.
      Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev
      2510/2010-2 od 11.1.2012.
      *****************
    • objavio: Spitfire objavljeno u Spitfire
         0
      Prvi dio
      Glava II
      Nadle┼żnost upravnog suda-tu┼ża protiv pojedina─Źne odluke upravnog tijela
      "Tu┼żiteljica je ovome Sudu dana 3. svibnja 2013. podnijela tu┼żbu, pogre┼íno naslovljenu kao >┼żalba na rje┼íenje<, protiv uvodno citiranog rje┼íenja tu┼żenog tijela,┬ákojim je uva┼żena njezina ┼żalba, iz drugih razloga, i poni┼íteno rje┼íenje Podru─Źne slu┼żbe u S. broj spisa..., te je predmet vra─çen tijelu prvog stupnja radi dono┼íenja novog rje┼íenja...
      Sukladno odredbi ─Źlanka 12. stavka 2. to─Źke 1. Zakona za odlu─Źivanje o tu┼żbi izjavljenoj protiv rje┼íenja tu┼żenog tijela od 27. rujna 2011., kao pojedina─Źne odluke javnopravnog tijela protiv koje nije dopu┼íteno izjaviti redovni pravni lijek, stvarno je nadle┼żan upravni sud." Vus RH, Uss-154/2013 od 13. lipnja 2013.
       
      Mjesna nadle┼żnost-prebivali┼íte tu┼żitelja
      "Upravni sud u Zagrebu je pravilno ocijenio da se u predmetnom slu─Źaju ne radi o nekom pravnom pitanju koje je povezano s mjestom, u kojem slu─Źaju je mjesna nadle┼żnostodre─Ĺena odredbom ─Źlanka 13. stavka 3 ZUS-a, ve─ç je predmet spora utvr─Ĺivanje predujma poreza na dohodak od otu─Ĺenja nekretnina i i movinskih prava u kojemu je slu─Źaju za odre─Ĺivanje mjesne nadle┼żnosti treba primjeniti op─çi kriterij prema mjestu prebivali┼íta tu┼żitelja. Kako u predmetnom slu─Źaju tu┼żitelj ima prebivali┼íte u Splitu, to je u skladu s odredbom ─Źlanka 13. stavka 1. ZUS-a i odredbom ─Źlanka 6. Zakona o podru─Źjima i sjedi┼ítima sudova za rje┼íavanje u sporu mjesno nadle┼żan Upravni sud u Splitu. Stoga nije bilo osnove da se taj sud oglasi mjesno nenadle┼żnim." Vus RH, Usll-36/14-2 od 2. travnja 2014.
       
      Mjesna nadle┼żnost-tu┼żitelj nema prebivali┼íte ni boravi┼íte u RH
      "U predmetnom slu─Źaju tu┼żitelj nema prebivali┼íte ni boravi┼íte u Republici Hrvatskoj, a tu┼żenik ima sjedi┼íte na podru─Źju mjesne nadle┼żnosti Upravnog suda u Zagreu, stoga nije bilo osnove da se taj sud oglasi mjesno nenadle┼żnimi tu┼żbu ustupi Upravnom sudu u Osijeku." Vus RH,┬áUsll-86/2013-2 od 22 kolovoza 2013.
       
      Prijedlog za odre─Ĺivanje drugog suda-tu┼żiteljica slu┼żbenica suda
      "Predsjednik Upravnog suda u Splitu predlo┼żio je da se┬áu ovoj pravnoj stvari odredi drugi stvarno nadle┼żni sud, umjesto stvarno i mjesno nadle┼żnog Upravnog suda u Splitu, jer je tu┼żiteljica slu┼żbenica tog suda┬á, a tu┼żbom se tra┼żi i poni┼ítenje odluke predsjednika tog suda...
      Po ocjeni ovoga Suda, ─Źinjenica da je stranka zaposlena kao slu┼żbenica u nadle┼żnom upravnom sudu, koji ima mali broj sudaca i slu┼żbenika, va┼żan je ralogz koji opravdava delegaciju drugog suda." Vus RH, Usll-89/2104-2 od 16. listopada 2014.
       
      Glava III
      Stranke u postupku-Policijska uprava
      "U ovoj upravnoj stvari tu┼żitelj je Policijska uprava P. g., zastupana po na─Źelnici koja je kao nadle┼żni rukovoditelj pokrenula postupak disciplinske odgovornosti protiv policijskog slu┼żbenika D.D. na temelju ovla┼ítenja iz ─Źlanka 104. stavka 2. Zakona o policiji. S obzirom da je tu┼żitelj kao stranka sudjelovao u disciplinskom postupku jer je pokrenuo predmetni postupak, ovla┼íten je u ovom slu─Źaju podnijeti i tu┼żbu protiv rje┼íenja tijela koje je postupalo kao drugostupanjsko tijelo sukladno ─Źlanku 108. stavku 3. ZOP-a. Stoga ovaj Sud smatra pogre┼ínim stav prvostupanjskog suda da je upravni spor pokrenulo isto javnopravno tijelo koje je i donijelo osporeno rje┼íenje ve─ç se mo┼że zaklju─Źiti da se drugostupanjskim rje┼íenjem tu┼żenika dira u pravo odnosno pravni interes tu┼żitelja, a ┼íto je uvjet za postojanje aktivne legitimacije za podno┼íenje tu┼żbe u upravnom sporu sukladno ─Źlanku 17. Zakona o upravnim sporovima." Vus RH, Us┼ż-1264/16-2 od 6. svibnja 2016.
       
      Tu┼żenik-zastupanje
      "Me─Ĺutim, u predmetnom upravnom sporu tu┼żenik nije javnopravno tijelo. Ovdje se radi o nadle┼żnosti upravnih sudova propisanoj ─Źlankom 12. stavkom 2. to─Źkom 5. ZUS-a, dakle o odlu─Źivanju u drugim zakonom propisanim slu─Źajevima...
      Sindikat policije je prema statutu SPH od 15. rujna 2011. nezavisna, samostalna, dobrovoljna interesna i nestrana─Źka udruga┬ázaposlenika u Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim dr┼żavnim tijelima. Dakle, radi se o situaciji u kojoj tu┼żenik nije javnopravno tijelo ve─ç udruga, kako to pravilno tvrdi i tu┼żenik u ┼żalbi, stoga nema zapreke da tu┼żenika u predmetnom upravnom sporu zastupa opunomo─çeni odvjetnik." Vus RH, Us┼ż.1125/15-2 od 11. velja─Źe 2016.
       
      Zainteresirana osoba-op─çina
      "Me─Ĺutim, imaju─çi u vidu da je odredbom ─Źlanka 19. stavka 4. citiranog Zakona propisano da se zainteresirana osoba mo─çe uklju─Źiti u spor u svakom trenutku, u konkretnom slu─Źaju za interesirana osoba Op─çina L. ukjlu─Źena je u upravni spor u ┼żalbenom postupku, dakle nema zapreke da se zainteresirana osoba uklju─Źi u spor u drugostupanjskom upravnom sporu, odnosno u postupku povodom ┼żalbe, slijedom ─Źega je njezina ┼żalba u konkretnom slu─Źaju dopu┼ítena." Vus RH, Us┼ż-176/13-6 od 21. svibnja 2015.
       
      Zastupanje tu┼żenika-odvjetnik
      "Rje┼íenjem Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj... od 24. rujna 2015, odba─Źena je ┼żalbba odvjetnika I.T. protiv rje┼íenja poslovni broj... od 7. rujna 2015. kojim je uskra─Źeno zastupanje tu┼żenika I.T., odvjetniku iz ─É, u skaldu s odredbom ─Źlanka 20. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima.
      Odredbom ─Źlanka 71. stavka 1. ZUS-a propisano je da ─çe nepravodobnu ┼żalbu, nedopu┼ítenu ┼żalbu ili ┼żalbu podnesenu od neovla┼ítene osobe upravni sud odbaciti rje┼íenjem u roku 15 dana od njezina primitka. Iz podataka u spisu pedmeta proizlazi da je odvjetnik I.T. podnio ┼żalbu protiv rje┼íenja prvostupanjskog suda od 17. rujna 2015. kojim mu je uskra─çeno zastupanje tu┼żenika u ovom upravnom sporu na temelju odredbe ─Źlanka 20. stavka 3. ZUS-a...
      Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu ─Źlanka 74. stavka 1. u vezi s ─Źlankom 67. stavkom3. ZUS-a, ┼żalbu odbiti i odlu─Źiti kao u izreci ove presude." Vus RH, Us┼ż-1811/15-2 od 25. studenoga 2015.┬á
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Nemali je broj slu─Źajeva da se u ostavinskom postupku nasljednik-ci odri─Źu nasljedstva, a sve kako bi izbjegli odgovornost za dugove umrle osobe, me─Ĺutim se postavlja pitanje :
      odgovara li nasljednik za dugove ostavitelja koji je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku. .
      - odgovor je pozitivan
      Naime, sukladno odredbama ─Źl.139. st.3 i 4. Zakona o naslje─Ĺivanju , nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, a kad ima vi┼íe nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela bez obzira na to je li izvr┼íena dioba nasljedstva, a prema stavku 2. istog ─Źlanka, nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostavitelja.
      Me─Ĺutim ako se nasljednik izjasni da se odri─Źe nasljednog dijela u korist drugog sunasljednika, to je jasno da se prethodno prihvatio nasljednog dijela, budu─çi kako nebi bilo mogu─çe ustupiti imovinu koja prethodno nije njegova, ┼íto daje za u─Źinak da takvo odricanje nasljedstva u korist sunasljednika je ustupanje nasljedstva nakon ┼íto je takva osoba ve─ç postala nasljednik ( vidi┬á┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,G┼ż.291/07-2 od 30.IV.2007. i┬á┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-1645/14-2 od 18. studenoga 2014.)┬á, pa takav nasljednik i uz ─Źin ustupanja odgovara za dugove ostavitelja, onako kako bi odgovarao da svoj naslije─Ĺeni dio nije ustupio.
    • objavio: Matrix objavljeno u Matrix
         0
      Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u momentu smrti ostavitelja.
      ┼ŻS V┼ż G┼ż 748/2003-2
      ***********************
      Prema odredbi ─Źl. 6. Zakona o naslje─Ĺivanju (NN 48/03) koji je stupio na snagu 6.travnja 2003. godine, a ostaviteljica je umrla 24. travnja 2003. godine, smr─çu ostavitelja┬á koji nema nasljednika ostavina prelazi na op─çinu, odnosno grad odre─Ĺen ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak polo┼żaj kao da su ostaviteljevi nasljednici ─Źega se oni ne mogu odre─çi. S obzirom na gore navedeno sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je ostavinsku imovinu pok. M. S. uru─Źio Op─çini K. u smislu odredbe ─Źl. 6. Zakona o naslje─Ĺivanju. Navodi ┼żalbe da Op─çina K. ne prihva─ça nasljedstvo, jer ne mo┼że podmiriti dugove ostaviteljice, ne mogu se prihvatiti, jer se takovi prigovori i navodi ne mogu isticati u ┼żalbenom postupku, ve─ç se napominje da prema odredbi ─Źl. 139. st. 3. Zakona o naslje─Ĺivanju nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, dakle, samo prema vrijednosti nekretnina koje je Op─çina K. naslijedila, a to nekretnine upisane u zk.ul.br. 1477 k.o. G. S.
      ┼ŻS Bj G┼ż 1625/2004-2
      ***************************
      Predmetnom tu┼żbom tu┼żitelj je zatra┼żio isplatu utu┼żenog iznosa od ukupno 120.000,00 kn s naslova ulaganja koja je izvr┼íio svojim radom i nov─Źanim ulaganjima u rekonstrukciju nekretnine koja je bila vlasni┼ítvo prednice tu┼żene tj.njezine majke, a koju je nekretninu nakon smrti majke naslijedila tu┼żena. Drugostupanjski sud polazi
      od utvr─Ĺenja prvostupanjskog suda, da je tu┼żeni, ┼żive─çi u zajednici s majkom tu┼żene, svojim radom i sredstvima izvr┼íio odre─Ĺena ulaganja prilikom rekonstrukcije odnosno adaptacije nekretnine u D., koja je bila vlasni┼ítvo majke tu┼żene (prema utvr─Ĺenjima prvostupanjskog suda u iznosu od 12.008,08 kn), ali suprotno prvostupanjskom sudu, zaklju─Źuju da ne postoji pravni osnov po kojem bi tu┼żitelj od tu┼żene mogao zahtijevati povrat odnosno naknadu za izvr┼íena ulaganja. Pri tome, polaze─çi od rezultata provedenih dokaza, a posebno navoda samog tu┼żitelja, drugostupanjski sud zaklju─Źuje da je navedena ulaganja tu┼żitelj vr┼íio dobrovoljno i besplatno, ne o─Źekuju─çi niti zahtijevaju─çi od prednice tu┼żene naknadu bilo po stvarnopravnom bilo po
      obveznopravnom osnovu, s ciljem i motivom zajedni─Źkog ┼żivljenja, odnosno kori┼ítenja predmetne nekretnine. Iako je takvim ulaganjima od strane tu┼żitelja na odre─Ĺen na─Źin umanjena njegova imovina odnosno pove─çana imovina prednice tu┼żene, upravo zbog dobrovoljnosti i besplatnosti takvih ulaganja drugostupanjski sud s pravom zaklju─Źuje da nisu ispunjene pretpostavke predvi─Ĺene zakonom za slu─Źaj stjecanja bez osnove i vra─çanja onog ┼íto je ste─Źeno bez osnove (─Źl. 210. Zakona o obveznim odnosima ÔÇô ÔÇťNarodne novineÔÇŁ, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, u svezi s ─Źl. 211. Zakona o obveznim odnosima). S obzirom na nepostojanje duga prednice tu┼żene prema tu┼żitelju ne prihva─ça niti zaklju─Źivanje prvostupanjskog sdua o postojanju obveze tu┼żenice kao nasljednice na povrat utu┼żenog iznosa (─Źl. 145.Zakona o naslje─Ĺivanju ÔÇô ÔÇťNarodne novineÔÇŁ, broj 52/71, 27/78 i 56/00).
      Drugostupanjski sud, tako─Ĺer, s pravom zaklju─Źuje da okolnost ┼íto je nastupila smrt prednice tu┼żene ─Źime je prestala i mogu─çnost daljnjeg zajedni─Źkog ┼żivota i kori┼ítenja
      predmetne nekretnine od strane tu┼żitelja i prednice tu┼żene nije sama po sebi takva okolnost koja bi tu┼żitelju davala pravo na naknadu potra┼żivanja kojeg utu┼żuje ovom tu┼żbom.ÔÇť
      VSRH Rev 580/2007-2
      **************************
      Nasljednici glavnog du┼żnika, glede svoje odgovornosti za namirenje potra┼żivanja ostavitelja ne mogu se pozivati┬á na ─Źinjenicu da je za namirenje obveze ugovoreno
      osiguranje, budu─çi njihova obveza predstavlja glavnu obvezu, dok obveza jamca mo┼że biti sporedna ili izjedna─Źena s obvezom glavnog du┼żnika odnosno njegovih nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1346/08-2 od 18.II.2009.
      ***************************
      Nov─Źana pomo─ç koju jedan nasljednik primi sukladno odredbi ─Źl. 64. Kolektivnog ugovora od svog poslodavca nisu namjenska sredstva za podmirenje tro┼íkova sahrane
      i za taj iznos se ne umanjuju obveze drugog nasljednika za naknadu tro┼íkova sahrane koju je platio nasljednik koji je primio nov─Źanu pomo─ç.
      ┼ŻS Kc G┼ż 249/2002
      *****************************
      Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine time da isti nisu du┼żni namirivati vjerovnike ostavitelja odre─Ĺenim
      redoslijedom.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1033/08-2 od 10.VI.2008.
      *************************
      Revizijski ─çe sud, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava primijeniti odredbe ─Źl. 145. Zakona o naslje─Ĺivanju po kojima nasljednici
      odgovaraju┬á solidarno za dugove ostavitelja svaki do visine svog naslje─Ĺenog dijela.
      VSRH Rev 356/2002
      **************************
      Nasljednik koji se prihvatio nasljedstva i svoj dio ustupio sunasljednici, odgovara za
      dugove ostavitelja do vrijednosti naslije─Ĺene imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,
      G┼ż.291/07-2 od 30.IV.2007.
      *****************************
      Nasljednici mogu svoja prava ostvarivati pa tako zahtijevati i povrat zajma odmah, po smrti ostavitelja, ne ─Źekaju─çi dono┼íenje rje┼íenja o naslje─Ĺivanju.
      VSRH Rev 615/1998
      *****************************
      Ovr┼íni postupak ─çe se nastaviti nakon smrti ovr┼íenika u odnosu na sve zakonske nasljednike bez obzira ┼íto rje┼íenjem o naslje─Ĺivanju nije raspore─Ĺena nekretnina na kojoj se vodi ovr┼íni postupak, iz razloga ┼íto nekretnina koja je predmet ovr┼ínog postupka, prelazi na sve ovr┼íenike kao zakonske nasljednike iza pok. ovr┼íenika u ─Źasu njegove smrti, a nasljednici u ─Źasu ostaviteljeve smrti stje─Źu nasljedno pravo i na njih po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, a u kojem trenutku se osniva i nasljedni─Źka zajednica nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1841/06-2 od 20.XII.2006.
      **************************
      Kad je tu┼żba za naplatu dugovanja ostavitelja podnesena protiv jednog od nasljednika njegov prigovor da nije jedini nasljednik nije odlu─Źan, budu─çi da nasljednici odgovaraju solidarno za dugove ostavitelja, ali do visine naslije─Ĺenog dijela.
      VSRH Rev 1830/1997
      **************************
      Nema zakonskog osnova za povrat ulaganja u─Źinjenih prilikom adaptacije ku─çe kad su ta ulaganja izvr┼íena dobrovoljno i besplatno pri ─Źemu se nije o─Źekivala niti zahtijevala naknada.
      VSRH Rev 580/2007-2
      *************************
      Okolnost da je u pravomo─çnom rje┼íenju o naslje─Ĺivanju utvr─Ĺeno da postoji dug ostavine u odre─Ĺenom nov─Źanom iznosu prema odre─Ĺenom trgova─Źkom dru┼ítvu ne zna─Źi istodobno i da su potra┼żivanja tog trgova─Źkog dru┼ítva utvr─Ĺena pravomo─çnom sudskom odlukom, niti da zastarni rok temeljem odredbe ─Źl. 379 st. 1 Zakona o
      obveznim odnosima iznosi 10 godina, a to iz razloga ┼íto sud u ostavinskoj raspravi nije ovla┼íten utvr─Ĺivati dugove ostavitelja, odnosno njihovu visinu, a ukoliko vjerovnici prijave svoja potra┼żivanja, o njima se ne raspravlja u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 921/06-2 od 10.VII.2006.
      **********************
      Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela.
      ┼ŻS Ri G┼ż 2292/1999
      *************************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1571/05-2 od 28.X.2005.
      ****************************
      U pravu je revident kada isti─Źe da tro┼íak nadgrobnog spomenika koji je tu┼żiteljica podigla po svojoj volji i odluci u ─Źast pok. Josipa ne predstavlja dug ostavitelja pok.Josipa za koji odgovaraju nasljednici. Nasljednici kada preuzimaju prava umrlog, preuzimaju i njegove obveze imovinske prirode. Dugovi ostavitelja su teret koji su
      osobno teretili ostavitelja, a to nije slu─Źaj s tro┼íkom za nadgrobni spomenik koji ostavitelj nije ÔÇťnaru─ŹioÔÇŁ prije smrti i tu┼żiteljica, kada je u─Źinila tro┼íak za takav
      spomenik, u─Źinila ga je za sebe te ne mo┼że to potra┼żivati kao vjerovnik prema ostavitelju, jer on taj dug nije u─Źinio.ÔÇŁ
      VSRH Rev 3054/1993
      *************************
      Naime, nasljednik odgovara za dugove ostaviteljeve do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine. Opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove prosu─Ĺuje se prema vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u ─Źasu prijelaza na nasljednika, dakle u momentu smrti ostavitelja.
      Ona se procjenjuje prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti stvari u ─Źasu smrti, pa kasnije promjene nastale u vrijednosti naslije─Ĺenih predmeta ostavine, ne utje─Źu na veli─Źinu i opseg nasljednikove odgovornosti.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 748/03-2 od 02. lipnja 2003.
      ******************
      Odgovornost nasljednika ograni─Źena vrijedno┼í─çu naslije─Ĺene imovine odnosi se samo na onaj dio tra┼żbine vjerovnika koji je postojao u ─Źasu ostaviteljeve smrti, pa stoga, neovisno od vrijednosti naslije─Ĺene imovine, vjerovnik ima pravo na naplatu od nasljednika i onog dijela tra┼żbine ÔÇô zateznih kamata ÔÇô koja je nastala kao posljedica zaka┼ínjenja u ispunjenju nakon smrti ostavitelja, jer u tom dijelu to nije dug
      ostavitelja već dug nasljednika. 
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-2811/12-2, od 23.VIII. 2012.
      **********************
      Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela.
      ┼Żupanijski sud Rijeka G┼ż 2292/99, G┼ż 1333/99 od 17.01.2001.
      *********************
      Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti naslije─Ĺene imovine koju je ona imala u momentu smrti ostavitelja.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu,G┼ż. 748/03-2 od 02. lipnja 2003.
      ******************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, G┼ż. 1571/05-2 od 28.X.2005.
      *************************
      Za obveze ostavitelja koje se temelje na ugovoru o zastupanju,nasljednica odgovara do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, me─Ĺutim za ocjenu po─Źetka tijeka zastarnog roka, nije od odlu─Źnog zna─Źaja ─Źinjenica da je nasljednica izdala punomo─ç tu┼żitelju za zastupanje u parnici koju je preuzela na strani ostavitelja kao njegova nasljednica.
      ┼Żupanijski su u Vara┼żdinu, G┼ż. 243/08-2 od 03.III.2008.
      ******************
      Kada ima vi┼íe nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira da li je izvr┼íena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tu┼żbenom zahtjevu tu┼żitelja, ─Źinjenica da je tu┼żenik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
      ┼ŻS V┼ż G┼ż 1571/2005-2
      ***********************
      Supruga ostavitelja nije ovla┼ítena tra┼żiti povrat tro┼íkova sahrane ostavitelja od oporu─Źne nasljednice.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu 10 G┼ż 2049/2011-2 od 19.4.2011.
      **********************
      Nasljednik du┼żnika je pasivno legitimiran i u slu─Źaju kad je rje┼íenjem, odlu─Źeno da se
      ne─çe provoditi ostavinska rasprava, jer nema ostavinske imovine.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼żx 244/2011-2 od 7.12.2011.
      *************************
      Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine time da isti nisu du┼żni namirivati vjerovnike ostavitelja odre─Ĺenim
      redoslijedom.
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu G┼ż 1033/2008-2 od 10.6.2008.
      ********************
      Odgovornost nasljednika ograni─Źena vrijedno┼í─çu naslije─Ĺene imovine odnosi se samo na onaj dio tra┼żbine vjerovnika koji je postojao u ─Źasu ostaviteljeve smrti, pa stoga, neovisno o vrijednosti naslije─Ĺene imovine, vjerovnik ima pravo na naplatu od nasljednika i onog dijela tra┼żbine ÔÇô zateznih kamata ÔÇô koja je nastala kao posljedica zaka┼ínjenja u ispunjenju nakon smrti ostavitelja, jer u tom dijelu to nije dug
      ostavitelja ve─ç dug nasljednika.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru G┼ż 2811/2012-2 od 23.8.2012.
      **********************
      U primjeni Zakona o naslje─Ĺivanju pojavilo se sljede─çe pitanje ÔÇô odgovara li nasljednik koji je svoj┬ánasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku za┬ádugove ostavitelja?
      Odgovor je dala sudska praksa putem Odluke ┼Żupanijskog suda u Bjelovaru,G┼ż -1645/14-2 od 18. studenoga 2014.
      Predmet spora u toj parnici bila je osnovanost zahtjeva tu┼żitelja kojim od tu┼żene potra┼żuje iznos od 53.871,12 kn, kao nasljednice iza pokojnog O.D., koji je kod tu┼żitelja za ┼żivota, tj. 6. kolovoz a 2007. zaklju─Źio ugovor o kreditu u iznosu od 59.450,00 kn.
      Prvostupanjski sud pravilno je zaklju─Źio da je tu┼żena kao nasljednica iza pokojnog O. D. du┼żna zajedno s ostalim nasljednicima podmiriti dugovanje pokojnog oca, pa je sud osnovano odbio istaknuti prigovor proma┼íene pasivne legitimacije. Naime, ─Źlanak 139. stavak 3. i 4. Zakona o naslje─Ĺivanju (Nar. nov., br. 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) propisuje da nasljednik
      odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine, a kad ima vi┼íe nasljednika, oni odgovaraju┬á solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvr┼íena dioba nasljedstva. Prema stavku 2. istog ─Źlanka, nasljednik koji se
      odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostavitelja.
      Iz rje┼íenja o naslje─Ĺivanju javnog bilje┼żnika od 11. kolovoza 2008., kao
      nasljednici prvog nasljednog reda iz a O. D. utvr─Ĺene su supruga i dvije k─çeri. K─çeri ostavitelja prihvatile su se nasljedstva i svoje dijelove ustupile majci,koja je prihvatila i svoj dio i ustupljene joj dijelove.
      Iako su se k─çeri ostavitelja izjasnile na na─Źin da prihva─çaju ostavinsku
      imovinu i ustupaju je majci, nisu se oslobodile odgovornos ti za dug.
      Takvo odricanje nasljedstva u korist sunasljednika je ustupanje nasljedstva nakon ┼íto je takva osoba ve─ç postala nasljednik, pa takav nasljednik i uz ─Źin ustupanja odgovara za dugove ostavitelja, onako kako bi odgovarao da svoj nas lije─Ĺeni dio nije ustupio. Prema tome, sud je pravilno primijenio odredbe ─Źlanka 139. stavak 3. i 4. Zakona o naslje─Ĺivanju, jer ─Źinjenica da je nasljednik ustupio nasljedstvo nakon ┼íto ga je prihvatio, ne utje─Źe na njegovu odgovornost za ostaviteljeve dugove, jer je prihva─çanjem nasljedstva postao nasljednik, a njegova odluka o tome da naslije─Ĺeni dio ustupi nema utjecaja na njegovu odgovornost za ostaviteljeva dugovanja.
      Dakle,nasljednik koji je svoj nasljedni  dio ustupio drugom
      sunasljedniku, odgovara za dugove ostavitelja, jer ustupanje prethodno prihva─çenog nasljednog dijela nekom od sunasljednika nema pravno zna─Źenje odricanja od nasljedstva.
      ┼Żupanijski sud u Bjelovaru, G┼ż-1645/14-2 od 18. studenoga 2014.
      ************************
      ÔÇ×Me─Ĺutim, suprotno stajali┼ítima tu┼żitelja, nasljednici odgovaraju za
      ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije─Ĺene imovine pa i kad su potpunom isplatom samo nekih ostaviteljevih vjerovnika o┼ítetili ostale vjerovnike.
      VSRH Rev -1470/63)
      ┼Żupanijski sud u Vara┼żdinu, broj G┼ż -1033/2008-2 od 10. lipnja 2008.
      *********************
×
×
  • Napravi novi...