Ako je osnovna pobuda za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju bilo rješavanje imovinskopravnih odnosa tada se radi o nedopuštenoj pobudi za koju su obje ugovorne strane znale i zbog čega je ugovor o doživotnom uzdržavanju ništav.
Sažetak:
U smislu odredbe čl. 53. st. 1. ZOO pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu pravu valjanost, međutim u smisla odredbe čl. 53. st. 2. ZOO ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je
Nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću.
VS RH Rev 1519/09-2, od 23. ožujka 2011
*********************
U rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991. g.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1227/97 od 10.1.2001
******************
Sudska praksa se u svom radu dotaknula i pitanja stjecanja
Ugovorna strana u ugovoru o doživotnom uzdržavanju je osoba koja se obvezuje da uzdržava doživotno drugu ugovornu stranu ili treću osobu kao primaoca uzdržavanja kojemu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njezin dio, pa ako takvu obvezu uzdržavanja nije preuzela osoba navedena u ugovoru kao davatelj uzdržavanja i ne radi se o ugovoru o doživotnom uzdržavanju.
Kratki tekst odluke:
“Ispunjenje ugovornih obveza nije preuzela stranka koja je u ugovoru navedena kao davatelj uzdržavanja (malol
Posjedovanje prava stvarne služnosti u vezi s nekom nekretninom ostvaruje se kroz posjedovne čine na poslužnoj nekretnini i ne može biti otklonjeno eventualnom ništavošću pravnog posla na temelju kojeg je to pravo služnosti stečeno.
Županijski sud u Splitu Gž 58/2008 od 113.2010.
*****************
Onemogućavanjem korištenja vode tužitelju, tj. dotoka vode do njegove etaže, tuženici su počinili smetanje posjeda odnosno suposjeda obiteljske kuće a ne smetanje dotoka vode do etaže tu
Za postojanje presuđene stvari potrebno je da se ispune tri uvjeta:
- da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi,
- da postoji identitet zahtjeva i
- da postoji identitet činjeničnog osnova
Vrhovni sud RH Rev-668/00 16.05.2000.
**********************
Ne postoji objektivni identitet spora između pravomoćno okončane parnice, u kojoj je obveznik uzdržavanja obvezan plaćati uzdržavanje u postotku od plaće, i pokrenute parnice u kojoj se traži plaćanje uzdr
Pomoćnik u posjedovanju nije dužan na temelju odredaba čl. 164. i čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima platiti vlasniku stvari naknadu za koristi koje je imao dok je upotrebljavao stvari.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 1085/2011-2 od 6.3.2012.
******************
Suvlasnika stvari (kuće) koji u njenom posjedovanju razmjerno svom idealnom dijelu nije ni isključen ni ograničen izvršavanjem posjeda od strane drugog suvlasnika, ne pripada pravo od tog suvlasnika
Odricanje od nasljedstva nije zapreka za prihvaćanje imovine koju nasljedniku koji se odrekao nasljedstva ustupi jedan od sunasljednika.
VSRH Rev 25/1994
*****************
Osim toga, potpuno je pogrešna žalbena tvrdnja žalitelja da je u nasljednički dio Č.J. „trebalo“ uračunati darove koje je taj nasljednik primio od ostavitelja, jer se uračunavanje darova u nasljedni dio zakonskog nasljednika vrši samo na zahtjev njegovih sunasljednika, a takav zahtjev, prema sadržaju spisa, tije
Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, koje se u tom slučaju nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo.
Kratki tekst odluke:
“Pod ostavinskom imovnom podrazumijeva se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja pri čemu nije od značaja, što su eventual
“Ukoliko se radi o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, tada činjenica da se na imovinu uknjižio tuženik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasnički udjel tužiteljice na toj imovini, ako stranke nisu drugačije
ugovorile.“
– Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.;
*****************
Prilikom utvrđenja suvlasništva na bračnoj stečevini, su
U slučaju kada zakonski nasljednik ospori pravovaljanost oporuke ostavitelja ne navodeći niti jednu činjenicu, odnosno razloge, samim time što je osporio oporuku to ne znači da postoje pretpostavke za upućivanje na parnicu.
Županijski sud u Rijeci Gž 1283/01 od 20.6.2001.
****************
Kada žalitelj tvrdi da u ostavinu spada manji iznos novaca, upućuje se u parnicu radi utvrđenja da određeni novčani iznos ne spada u ostavinsku imovinu.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 619/03-2
"Davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, sve dok nije
okončan postupak za povrat te imovine, nije došlo do stjecanja bez osnove na strani države."
(VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).-
*************
"Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada."
(VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).-
************
Glede
Kad stranka s odvjetnikom koji je kao punomoćnik zastupa u parnici ugovori da će svoju obvezu iz ugovora o zastupanju ispuniti tek nakon što parnični troškovi budu naplaćeni od protustranke, takvu ugovornu odredbu treba tumačiti tako da je stranka svoju obvezu dužna ispuniti u razumnom roku.
VS, Rev 418/07 od 30.5.2007
***********
Sudska pristojba na odgovor na tužbu u smislu Tar.br. 1. Tarifa sudskih pristojbi – Zakona o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 – pročišćeni tekst) plaća
Kada se u postupku koji se vodi radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe na predmetu ovrhe utvrdi da je ovršni postupak iz kojeg je tužitelj upućen na parnicu obustavljen, smatra se da tužitelj u tom slučaju više nema pravni interes za tužbu na utvrđenje i takav tužbeni zahtjev treba odbaciti.
ŽS u Koprivnici, Gž 1177/99 od 9.3.2000.
**********
Ovisno o tražbinama prema stečajnom dužniku radnici se u stečajnom postupku pojavljuju kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici stečajne mase.
„Pravilan je pravni stav nižih sudova da to što bi tužitelji eventualno bili povrijeđeni u svom nužnom nasljednom dijelu … nije razlog za utvrđenje ništavosti darovnog ugovora.“
– odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 925/1993-2 od 18. svibnja 1994.
*********
- „Nužni nasljednik može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku samo ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednici pristaju dobrovoljno vratiti stvar, a u protivnom zahtjev za vraćanje dara m
Nije u pravu tužitelj kada smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a. Kada je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa s osnova povrata kredita jer je utvrdio da je predmetni ugovor o kreditu prividan ugovor, onda nije prekoračen tužbeni zahtjev pa iako tuženica nije postavljala protutužbeni zahtjev za utvrđenje da bi taj ugovor bio prividan. Prividnost ugovora može se isticati prigovorom
U praksu se događa da u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije identificirana jedna od nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, već je navedena samo opisno, bez oznake katastarskog broja i općine, slijedom čega na temelju takvih podataka u zemljišnoj knjizi nije moguće provesti upis prava vlasništva na nasljednike, pa se postavlja pitanje;
- na koji način ispraviti podatke o nekretnini koje su navedene opisno i ishoditi upis?
U jednom takvom slučaju na konkretnu pravnu situa
Pod stjecanjem bez osnove podrazumijeva se izvanugovorni obveznopravni odnos na osnovi kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onoga dijela imovine ili imovinske koristi koji je stekao bez pravom priznate osnove ili po osnovi koja se ili nije ostvarila ili je poslije otpala.
U starom Zakonu o obveznim odnosima stjecanje bez osnove bilo je uređeno u čl. 210. do 219., dok je u novom Zakonu o obveznim odnosima ono uređeno u čl. 1111. do 1120. Pretpostavke potrebne za nastan
"Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet"
Načelo prema kojem nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego ga sam ima, odnosno pravo vlasništva na nekog drugog može prenijeti samo vlasnik, zbog čega je prema zakonima ugrađeno načelo zaštite poštenog stjecatelja – točnije, ne može se vlasništvo steći od nevlasnika.
Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci od 14.06.2011.godine broj U-III –103 / 2008 zauzeo je sljedeće stajalište:
„Nesporno je da
U slučaju nasljeđivanja, da bi se upis naslijeđene nekretnine proveo u zemljišnu knjigu, nužno je priložiti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, pri čemu se zemljišno-knjižni sud ograničava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv, obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.
Postoji mogućnost da rješenjem o nasljeđivanju nekretnina koja se nasljeđuje bude utvrđena izvanknjižnim vl
Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika za koje postoje dva pravna puta za ostvarivanje tog prava:
- putem dopuštene samopomoći,i
- putem suda.
Dopuštena samopomoć je pravo posjednika da svoj posjed zaštiti silom odonog tko mu ga oduzima ili ga uznemirava. Riječ je o spontanoj, ljudima urođenoj i prirodnoj obrambenoj reakciji, no to nije poželjan način rješavanja spora iz razloga što dopuštena samopomoć može biti na ivici kaznenog djela samovlasti.To p
Za podizanje tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji postoje dva različita roka, ovisno o kakvim se raspolaganjima dužnika radi, pa je tako čl. 71. Zakona o obveznim odnosima propisano da se tužba za pobijanje pravnih radnji dužnika može podnijeti u roku jedne godine za raspolaganje iz čl. 67. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( teretno/naplatno raspolaganje) , a u svim ostalim slučajevima u roku tri godine. U istom čl. 67. st. 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se naplatno ra
Kada pravni prosao, odnosno ugovor u kojem je ispunjenje u određenom roku njegov bitan sastojak zato što je to izričito ugovoreno ili zato što je ispunjenje ugovora bitan sastojak po prirodi posla, možemo reći da se radi o fiksnom ugovoru, no u praksi se postavlja pitanje:
dali je potrebno izričito ugovoriti da je rok izvršenja ugovora bitan sastojak ugovora da bi se radilo o fiksnom ugovornom poslu;
- odgovor je negativan
Naime, o fiksnom ugovoru (odnosno pravnom poslu) radit će
Sukladno Ovršnom zakonu, ovrha se može odrediti na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, a što se na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, glede čega se postavlja pitanje :
može li sud osnovom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju odrediti ovrhu protiv naslj
Pozdrav...slican spor ja imam sa vodovodom....da neduljim puno,nemogu vam zakonski prenositi dug niti placenim obrokom za recimo 12 mjesec pokrivati dug iz 9.mjeseca,buduci da je ispostavljeni racun obveza za tekuci ili prosli mjesec,i ako ju niste podmirili,mogo vas teretiti samo za taj mjesec,nikako pokrivati dug buducim placenim ratama.....slobodno im to pojasnite,mada i oni to znaju,samo ignoriraju slijed naplate...
Imam pitanje na koje nikako ne mogu naci odgovor. Dakle, radi se o slucaju da imamo dug za plin iz 2007 godine. Buduci da smo smatrali da dug nije napravljen, trazili smo ispis racuna iz sustava plinare koji nikad nismo dobili. Ove godine je brojilo za plin uklonjeno, te smo u postupku spora sa komunalnim poduzecem. Ono sto me zanima je iduce:
Nakon duga 2007, mi smo nastavili uplacivati mjesecno rate za plin (ali ne i dug) no u plinari su te rate koristili za zatvaranje duga, te su tako pr
Osobno imam situaciju gdje je postupak pokrenut (dugovanje prema t-mobilu od 75 kn) u roku od jedne godine, ali 7. mjesecu 2008. Za isto mi nije dostavljen ovršni prijedlog do dana današnjeg (bio pokušaj jedan u 8. mjesecu 2008, ali nije preuzet - vjerojatno neki godišnji u to vrijeme. Dakle čekali su preko 5 godina da mi ga dostave. Po tome se ja zapravo ne mogu pozvati na zastaru? Što je s institutom zaštite prava na suđenje u razumnom roku?
FYI, ja naravno nisam uopće bila svjesna tog du