Jump to content

Matrix

  • članaka
    54
  • komentara
    0
  • čitanja članka
    10843

Posjed i zaštita posjeda u sudskoj praksi


Matrix

3802 puta pročitano

Posjedovanje prava stvarne služnosti u vezi s nekom nekretninom ostvaruje se kroz posjedovne čine na poslužnoj nekretnini i ne može biti otklonjeno eventualnom ništavošću pravnog posla na temelju kojeg je to pravo služnosti stečeno.

Županijski sud u Splitu Gž 58/2008 od 113.2010.

*****************

Onemogućavanjem korištenja vode tužitelju, tj. dotoka vode do njegove etaže, tuženici su počinili smetanje posjeda odnosno suposjeda obiteljske kuće a ne smetanje dotoka vode do etaže tužitelja, iz razloga što je suvlasništvo stranaka povezano vlasništvom njihovih etaža, što znači da između stranaka između ostalog postoji suvlasništvo zajedničkih uređaja, a vodovod se ima smatrati zajedničkim uređajem.

Županijski sud u Varaždinu Gž 1382/2005-2 od 16.8.2005.

***********************

Vlasništvo nekretnine nije okolnost koja isključuje mogućnost smetanja tuđeg posjeda na toj nekretnini.

Županijski sud u Vu Gž 2820/2004-2 od 7.1.2005.

*******************

Ne predmnijeva se da je osoba upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine ujedno i njen posjednik.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1446/2008-2 od 11.3.2009.

***********************

Za postojanje verbalnog smetanja posjeda potrebno je utvrditi je li učinjeno tako da se ozbiljnom prijetnjom onemogući i pokoleba posjednik da vrši posjed pri čemu nije od značenja okolnost je li osoba koja je poduzela verbalni čin smetanja posjeda proglašena krivom za kazneno djelo prijetnje.

Županijski sud u Splitu Gž 6735/2007 od 23.2.2009.

***************

Ruševno stanje objekta u vrijeme rušenja razlog je za uskratu tražene posjedovne zaštite radi nemogućnosti uspostave ranijeg posjedovnog stanja.

Županijski sud u Splitu Gž 456/2006 od 26.3.2009.

******************

Rješenje Ureda za katastar kojim se u katastarskom operatu mijenjaju podaci o osobi posjednika nema značenje odluke o pravu na posjed.

Županijski sud u Splitu Gž 5186/2007 od 8.12.2008.

*******************

Utvrđenje da je počinjeno smetanje posjeda može biti samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne posjedovne zaštite.

Županijski sud u Varaždinu Gž 1540/2008-2 od 17.12.2008.

********************

Kad nije moguća uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, posjedniku pripada pravo na posjedovnu zaštitu koja se sastoji u utvrđenju čina smetanja i zabrani svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 672/2009-2 od 1.6.2011.

********************

Neosnovan je tužbeni zahtjev za utvrđenje da je počinjeno smetanje posjeda kad je uspostavljeno ranije posjedovno stanje, a tužitelj nije zahtijevao izricanje zabrane daljnjeg smetanja.

Županijski sud u Splitu Gžp 779/2009 od 3.9.2009.

*********************

Nasljednik je trenutkom smrti pravnog prednika postao suposjednik nekretnine, bez obzira što nikada nije imao faktičnu vlast na toj nekretnini, budući da suposjed nekretnine prelazi na nasljednika u kvaliteti i obujmu kakvog je imao njegov pravni prednik.

Županijski sud u Varaždinu Gž 3342/2011-2 od 5.9.2011.

*******************

Ako nije uspostavljen slobodan prolaz spornim putem tada oduzeti posjed prava služnosti putnog prolaza nije ni vraćen dopuštenom samopomoći, pa u tom slučaju, ako posjednik posjedovnu zaštitu ne ostvari ni u sudskom postupku unutar zakonom propisanog roka, njegov posjed prava služnosti prestaje.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 1660/2010-2 od 25.11.2010.

***********************

Radnja koja u sebi sadrži znakove svjesnog zadiranja u tuđi posjed, te znakove samovlašća i nasilja, mora se smatrati činom smetanja posjeda a ne samo oštećenjem tuđe stvari. 

Sažetak:
«Obzirom na stajalište žalbe o prirodi štetne radnje tuženika, kao čina smetanja posjeda, valja navesti da, doduše svako oštećenje tuđe stvari nije ujedno i smetanje posjeda, no, ona radnja koja u sebi sadrži i znakove svjesnog zadiranja u tuđi posjed, te znakove samovlašća i nasilja, mora se smatrati činom smetanja posjeda, jer je u smislu odredbe čl. 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – samovlast je zabranjena , jer i bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, a svaki onaj koji posjedniku, bez njegove  volje,  oduzima posjed ili ga u posjedu uznemirava ,samovlasno je smetao njegov posjed.»

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 866/03-2 od 23. lipnja 2003.

*******************

Ne može se tražiti posjedovna zaštita u parnici za smetanje posjeda zbog nemogućnosti prolaženja preko puta kao javnog dobra, već nemogućnost prolaženja po javnom putu, tužitelj treba raspraviti i riješiti kod nadležnih organa za korištenje i upotrebu javnih puteva. 

Sažetak:
«Naime, korištenjem puta za koji je utvrđeno da predstavlja javno dobro, ne može se steći posjed prava stvarne služnosti, pa se stoga ne može niti tužitelju na istome pružiti posjedovna zaštita. Na navode žalbe  tužitelja o nemogućnosti prolaženja po predmetnom javnom putu i posljedice koje bi iz toga mogao trpjeti, valja reći da tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu u parnici za smetanje posjeda, ali to ne znači da isti 
kod nadležnih organa za korištenje i upotrebu javnih puteva ne može predmetni spor raspraviti i kod istih riješiti.» 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 418/03-2 od 30. travnja 2003.

******************

Činom smetanja posjeda nekretnina smatraju se samo ozbiljni i relativno znatni zahvati u tuđu posjedovnu sferu kojima se posjednik onemogućuje ili uznemirava u vršenju faktične vlasti, zbog čega postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda na način da zahvaćaju zračni prostor iznad nekretnine tužiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne predstavlja čin smetanja posjeda nekretnina. 

Sažetak:
 „U odnosu na utuženi čin smetanja posjeda postavljanjem cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnina tužiteljica, valja navesti da je tijekom prvostupanjskog postupka na temelju nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka utvrđeno da u dijelu označenom u skici mjerničkog vještaka slovima C-B u dužini od 14,35 m cijevi zadiru u zračni 
prostor iznad nekretnine tužiteljica 0,05 m, a u dijelu označenom slovima B-A u dužini od 11,15 m zadiru 0,15 m. Međutim, postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnine tužiteljica i to za 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može se okvalificirati kao čin oduzimanja ili uznemiravanja posjeda, obzirom na neznatno zadiranje u zračni prostor iznad nekretnine tužiteljica. Kako se prema opće prihvaćenoj sudskoj praksi činom smetanja posjeda smatraju zahvati u tuđu posjedovnu sferu ako su ozbiljni i relativno znatni, odnosno takvi da se njima posjednik  onemogućuje ili uznemirava u vršenju faktične vlasti, postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda na način da zahvaćaju zračni prostor iznad nekretnine tužiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može predstavljati čin smetanja posjeda nekretnina tužiteljica, pa se niti tužiteljicama ne može pružati posjedovna zaštita, zbog čega je prvostupanjski sud i u tom dijelu, 
neovisno o razlozima navedenim u obrazloženju, osnovano odbio tužbeni 
zahtjev tužiteljica, pravilno primijenivši materijalno pravo.“ 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 142/09-2 od 11.III.2009.

****************

Posjed je faktično stanje zaštićeno pravom iz kojeg razloga se utvrđenje da je neka osoba počinila smetanje posjeda 
može tražiti samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne posjedovne zaštite, budući je smisao pružanja posjedovne zaštite  uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabrane takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1540/08-2 od 17.XII.2008.

****************

Ukoliko u deklaratornom dijelu tužbenog zahtjeva radi zaštite posjeda nije naveden datum čina smetanja, isto ne predstavlja razlog za odbacivanje tužbe. 

Sažetak;
 „Neosnovano isto tako žalba ističe i da je prvostupanjski sud tužbu tužiteljice trebao odbaciti iz razloga što u deklaratornom dijelu zahtjeva nije naveden i datum čina smetanja, odnosno kako to žalba navodi „razdoblja kada je počinjeno navodno smetanje posjeda“, jer iako je čl. 22. st. 1. ZV-a ozakonjena i tzv. deklaratorna preambula tužbenog zahtjeva za smetanje  posjeda (dio kojim se traži utvrđenje čina smetanja) ta procesna norma je, međutim instruktivnog karaktera pa ako u samom tužbenom zahtjevu nije postavljen i zahtjev da se utvrdi čin smetanja kao i vrijeme toga čina, a što sve pri tome treba jasno proizlaziti iz činjeničnog osnova tužbe, tada se u tom slučaju tužba iz toga razloga ne može odbaciti. Osim toga, tužbeni zahtjev za smetanje posjeda je po svojoj pravnoj prirodi kondemnatorni zahtjev, koji dio predmetni zahtjev također sadrži (zabrana takvog ili tome sličnog smetanja ubuduće), to nema sumnje da je takav zahtjev obzirom na izneseno pravovremeno podnijet.  U konkretnom slučaju tužbenog  zahtjeva tužiteljice, u kojem doista nije naznačeno vrijeme čina smetanja, iz toga razloga nije bilo osnova odbacivanju iste, a kako to pogrešno 
smatra žalba.“ 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 711/09-2 od 17.VII.2009.

*****************

Posjed stvarne služnosti pristupa ili prilaza javnom vodovodu ne može postojati ukoliko ne postoji povlasna nekretnina, a ako se tužitelj nalazi u posjedu služnosti voda – magistralnog vodovoda, koji dijelom prolazi i preko nekretnine tuženika, tada isti ima pravo tražiti posjedovnu zaštitu služnosti  voda. 

Sažetak:
 „Tužitelj je u ovom predmetu podnio tužbu radi smetanja posjeda stvarne služnosti pristupa javnom vodovodu (kako je to navedeno u samoj tužbi) i to po nekretnini tuženika pravcem označen u skici mjerničkog vještaka slovima A-B-C-D. Međutim, u konkretnom slučaju ne postoji  stvarna služnost pristupa ili prilaza javnom vodovodu, jer ne postoji povlasna nekretnina.  Naime, prema odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao  pravo činiti. Iz provedenog dokaznog postupka jasno je vidljivo da magistralni vodovod V.-B. ne predstavlja nekretninu u smislu odredbe čl. 9. ZV-a, niti je taj vodovod u katastru označen kao posebna katastarska čestica, a iz čega slijedi da ne postoji povlasna nekretnina u čiju korist bi 
trebao postojati pristupni put. Očito je međutim da se tužitelj nalazi u posjedu služnosti voda – magistralnog vodovoda, koji dijelom prolazi i preko sporne nekretnine tuženika, no u konkretnom slučaju tužitelj nije tražio posjedovnu zaštitu služnosti voda, već posjedovnu zaštitu stvarne služnosti pristupa magistralnom vodovodu. Kod toga valja naglasiti da predmet ovog postupka nije bilo ispitivanje da li je tužitelj zakonito položio vod u nekretninu tužitelja ili ne.“ 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 788/09-2 od 14.VIII.2009.

****************

Ne čini smetanje posjeda osoba koja je bila samo prisutna radnjama smetanja posjeda od strane treće osobe te istu u tome nije spriječila.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 325/10-2 od 15.IV.2010.

*******************

Ako tužena smatra da tužitelji nemaju potrebe vršiti pravo služnosti prolaza i provoza kroz njezine nekretnine zbog toga što njihove nekretnine imaju neposredan pristup na javni put, tada može pokrenuti postupak u kojem će tražiti ukidanje predmetnog prava služnosti jer je isto izgubilo razumnu svrhu, ali te okolnosti nisu od značaja u sporu radi smetanja posjeda. 

Sažetak:
 „Žalbena tvrdnja o tome da tužitelji imaju mogućnost nesmetanog dolaska do svojih nekretnina s javne ceste te da nemaju potrebe prolaziti i provoziti za korist svojih nekretnina preko nekretnine tužene, također je potpuno irelevantna te je sud na ovu okolnost predloženo po tuženoj dopunsko saslušanje mjerničkog vještaka osnovano odbio. Naime, kako je prethodno spomenuto u postupku smetanja posjeda, a s kojim  posjedom stvari je izjednačeno i faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede nekretnine (čl. 10. st. 5. ZV-a) nije dopušteno raspravljati o savjesnosti ili nesavjesnosti odnosno o pravu na posjed pa ukoliko tužena smatra da tužitelji zbog toga što njihove nekretnine imaju 
neposredan pristup na javni put nemaju potrebe za korištenje posjeda prava služnosti prolaza i provoza kroz njezine nekretnine tada može pokrenuti postupak u kojem će tražiti ukidanje predmetnog prava  služnosti jer je isto izgubilo razumnu svrhu sukladno odredbi čl. 242. ZV-a no isto nije činjenica o kojoj se raspravlja i koja bi bila relevantna u postupku radi smetanja posjeda.“ 

Županijski sud u Varaždinu, 12 Gž.857/10-2 od 15. IX.2010.

*******************

Vršenje provoza preko tuđe nekretnine za onoga tko je u posjedu prava služnosti preko te nekretnine znači izvršavanje tog 
prava, a isto se ne može podvesti pod čin smetanja posjeda.

Županijski sud u Varaždinu, Gž.2032/13-2 od 09. listopada 2013.

**********************

Posjednik gubi posjed samo u slučaju kada vanjskim vidljivim načinom očituje svoju volju da stvar više neće posjedovati odnosno da je napušta. 

Sažetak:
«U pogledu žalbene tvrdnje tužene da se tužiteljica ne može smatrati posjednikom sporne nekretnine, jer je od 2001. g., kada se preselila k svojoj kćerki, prestala vršiti bilo kakve posjedovne čine i prestala obrađivati vrt, valja upozoriti da posjed predstavlja određenu faktičnu vlast na određenoj stvari, koja faktična vlast daje 
posjedniku mogućnost svakodobnog korištenja sa stvari u skladu sa voljom i potrebama posjednika. Prema odredbi čl. 28. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) posjed stvari, između 
ostalog, gubi se i kad je posjednikom svojom voljom napustio stvar. To znači da kraće ili duže vremensko nekorištenje stvari ne znači ujedno i gubitak posjeda, jer samo u slučaju kada posjednik vanjskim vidljivim  načinom očituje svoju volju da stvar više neće posjedovati, da je napušta, posjednik gubi posjed, sukladno citiranoj odredbi čl. 28. ZV-a. 
Neosnovani su stoga navodi tužene da je tužiteljica preseljenjem k svojoj kćeri izgubila posjed sporne nekretnine, jer iz samih navoda tužene koja potvrđuje da je od tog vremena tužiteljica u nekoliko navrata dolazila na spornu nekretninu, jasno proizlazi da na strani tužiteljice nije bila prisutna volja napustiti posjed nekretnine, jer je tužiteljica u mogućnosti vršiti posjed sporne nekretnine prema vlastitom nahođenju i vlastitim potrebama. Stoga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetne nekretnine.» 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1741/04-2 od 19. X. 2004.

***************

Rješenje suda u postupku smetanja posjeda predstavlja kondemnatornu sudsku odluku, iz kojeg razloga je sud dužan odbiti tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi samo na utvrđenje počinjenog smetanja (deklaratorni zahtjev).

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1996/05-2 od 27.XII.2005.

*******************

Osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnina ili ovlaštenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuje u zemljišne knjige, kao i osoba koja uz zahtjev priloži valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadležne vlasti) kojom dokazuje svoje pravo vlasništva ili postojanje neke ovlasti na nekretninama, upisat će se u posjedovni list katastarskog operata, neovisno o tome tko je u posjedovnom listu upisan kao posjednik tih nekretnina i u čijem se posjedu te nekretnine nalaze, osim u slučaju kad je vlasništvo ili postojanje ovlasti na nekretninama sporno.

ZAKLJUČAK SJEDNICE SUDACA UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, OD 6. SRPNJA 2004."

****************************

Okolnost da, nakon otkaza ugovora o zakupu, zakupac nije predao posjed poslovnog prostora nije od utjecaja na smetanje posjeda koje je počinio zakupodavac promjenom brave, jer se u parnicama, zbog smetanja posjeda, ne raspravlja o pravu na posjed.

Županijski sud Zagreb Gž-2315/07 29.01.2008.

*********************

 

Ne može se prihvatiti stajalište prvostepenog suda da tuženi uvijek odgovara za smetanje posjeda što ga počini punoljetni član njegova domaćinstva.

Sažetak:

Za smetanje posjeda što ga je počinio punoljetni član domaćinstva odgovara, u pravilu, samo taj član domaćinstva.

Nositelj domaćinstva odgovarao bi za smetanje posjeda što ga počini punoljetni član njegova domaćinstva, samo onda ako je taj član domaćinstva radio po njegovu nalogu.

Županijski sud Zagreb Gž 7450/80

09.12.1980.

 

0 komentara


Preporučeni komentari

Još nema komentara.

Posjetitelj
This blog entry is now closed to further comments.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija