Jump to content

Spitfire

  • članaka
    10
  • komentara
    0
  • čitanja članka
    522

Nekretnina kao bračna stečevina kupljena kreditom u sudskoj praksi


Spitfire

86 puta pročitano

"Ako samo jedan bračni drug otplaćuje dug (obročna otplata od 360 mjesečnih rata po ugovoru o otkupu stana iz 1994. na kojem je tužiteljica imala stanarsko pravo) nastao kupnjom stana (povećanjem imovine), taj se dug neće uzeti u obzir kod udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini samo ako drugi bračni drug pruži osiguranje da će prilikom isplate duga namiriti odgovarajući dio (čl. 291 st. 2 i 3 ZBPO-a)." VsRH , Rev-973/05-2 od 18. svibnja 2006.

 

"Prvostupanjskom presudom usvojen je zahtjev tužitelja, bivšeg supruga, u kojem se utvrđuje da je kako je on vlasnik 96,5/336 dijela spornog stana, to je bračna stečevina stranaka kupljena na kredit, te se tuženici, bivšoj supruzi, nalaže da mu izda tabularnu ispravu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama jer će ju u protivnom zamijeniti ova presuda. Povodom žalbe tuženice viši sud potvrđuje prvostupanjsku presudu uz obrazloženje: Tako je sud prvog stupnja pouzdano utvrdio da su za vrijeme trajanja braka stranke otplatile 193 od ukupno 336 rata, da tužitelju pripada pravo na 1/2 dijela otplaćenih rata, odnosno da mu pripada 96,5/336-na dijela spornog stana...Pravilno je, stoga sud prvog stupnja primjenio materijalno pravo, a kad je zahtjevu tužitelja u dijelu koji se odnosi na spornu nekretninu udovoljio u cijelosti." Žs u Zg, Gž-1604/12-2 od 11. veljače 2014.

 

"Bračni drug koji je nakon prestanka bračne zajednice nastavi samostalno otplaćivati stameni kredit, nema pravo na veći suvlasnički omjer u račnoj stečevini, već ima obveznopravni zahtjev prema drugom bračnom drugu." Žs u Vž, Gž-1886/12-2 od 6. studenoga 2013. 

 

"Okolnost što tuženik ne sudjeluje u otplati kredita ne znači da je na taj način izgubio stečeno pravo na zajedničkoj imovini. Naime, u ovakvoj se situaciji stvarnopravni odnos ne mijenja time što jedna stranka umjesto druge otplaćuje kredit koji je zajednička obveza obiju strana, kao suvlasnika. Prema tome, tužiteljici pripada pravo na obveznopravni zahtjev na temelju činjenice što je, otplaćivala kreditnu obvezu koju je u određenom dijelu trebao podmirivati i tuženik, ali to nije od utjecaja na utvrđenje suvlasništva predmetnog stana kojeg su stranke stekle kupnjom." Žs u Vž, Gž-1517/05-2 od 10. studenoga 2005.

 

"Nije pravilno stajalište da se stvar naavljena kreditom podignutim u vrijeme trajanja bračne zajednice ima smatrati zajedničkom stvari samo u vrijednosti koja odgovara visini isplaćenog zajma za vrijeme trajanja račne zajednice. Naime, bez obzira što je na to tko je od bračnih drugova otplaćivao kredit nakon prestanka račne zajednice, stvar stečena tim kreditom u tijeku zajedničkog života zajednička je stvar, jer i obveza nastala iz kredita ostaje zajednička obveza. Prestanak zajednice i razvod braka ne mijenja pravne odnose proistekle iz zajedničke obveze: ona strana koja je umjesto druge isplatila dug sasvim ili djelomično, ima pravo tražiti od druge strane da joj namiri ono što je ona bila dužna učiniti, dakle obveznopravnim zahtjevom, a ne namirenjem da se mijenja stvarnopravni odnos." VsRH, Gž-1723/75 od 21. listopada 1975. 

 

"U smislu odredbe čl. 248 ObZ/03, bračna stelčevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Nedvojbeno je da je bračna zajednica trajala od 1995. do 2007., kad je pravomoćno brak razveden, da je stan kupljen 2002. godine na kradit. Nesporno je da je stan kupljen na način da je žaliteljica podigla kredit u Banci, koji otplaćuje, s tim da iz sadržaja predmeta proizlazi da su stranke u nekoliko prvih godina otplaćivale kredit, a nakon toga ga je nastavila otplaćivati samo tuženica. Mežutim, okolnost da je neka nekretnina kupljena na kradit, ne utjeće na primjenu odredbe čl. 248 ObZ/03 u pogledu ocjene smatra li se imovinom ona koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, jer se upravo radi o toj situaciji. Okolnost šeto će tuženica i dalje otplaćivati kredit daje joj pravo na imovinskopravni zahtjev prema tužitelju, a kako je to sud prvog stupnja jasno i nedvosmisleno obrazložio u svojoj odluci. Dakle, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da se radi o imovini koja je stečena u braku kao bračna stečevina, pa je u smislu odredbe čl. 249 st. 1 ObZ/03 presumpcija da se radi o suvlasništvu u bračnoj stečevini na jednake dijelove, a upravo zbog toga što nije dokazano u postupku da su bračni drugovi drugačije uredili svoje odnose glede predmetne nekretnine bračnim ugovorom." Žs u Zg, Gž-5088/09 od 4. svibnja 2010.  

0 komentara


Preporučeni komentari

Još nema komentara.

Posjetitelj
Dodaj komentar...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

×
×
  • Napravi novi...