Radnja smetanja posjeda može biti počinjena i verbalnom prijetnjom kao i fizičkim napadom.

Verbalna prijetnja

Oblik smetanja kada tuženik prijeti tužitelju da će mu nauditi ako ne prestane provoditi faktičnu vlast nad nekom stvari ili ako se ne prestane koristiti nekim stvarnim pravom. Ona postoji ako je počinjeno tako ozbiljnom prijetnjom koja je onemogućila i pokolebala tužitelja da se koristi svojim pravom. Obična izjava tuženika tužitelju da se prestane koristiti sa stvari ili pravom nije dovoljna ako nije popraćena ozbiljnom prijetnjom koja kod tužitelja proizvede posljedicu.

Iz sudske prakse:

"Prvostupanjski je sud na temelju provedenih dokaza pravilno utvrdio da je tužiteljica  posljednji posjednik kuće u A. i priključka za vodu, koji se nalazi na nekretnini tuženika, te da je tuženik zasmetao tužiteljicu u posjedu kuće i priključka ozbiljnom prijetnjom, uputivši tužiteljičinu suprugu riječi: Ubit ću i tebe i suprugu ako vas još jednom vidim na ovoj šahti, što je pokolebalo tužiteljicu da pristupi do priključka za vodu i otvori ventil, zbog čega tužiteljica određeno vrijeme nije imala vodu u kući." Žs u St, Gž-6735/07 od 23. veljače 2009.

"Sama izjava jedne osobe upućena drugoj osobi u kojoj se navodi da ta druga osoba ne smije prolaziti putem, nije sama po sebi čin smetanja posjeda ako ta zabrana nije izrečena u obliku ozbiljne prijetnje koja kod druge strane (tužitelja) ne proizvede posljedicu da se ta druga strana (tužitelj) sustegne od daljnjeg prolaženja. Treba, dakle, doći do promjene u stvarnom korištenju nekretnine na strani tužitelja zbog takve prijetnje" Os u Vž, Gž-978/85 od 30. rujna 1985.

Smetanje fizičkim napadom

Oblik smetanja pri kojem je potreno utvrditi da je tuženik napao tužitelja s ciljem da se ovaj prestane koristiti svojim pravom. 

Iz sudske prakse:

"Smatra se da je tuženik smetao tužitelja u njegovom posjedu stvarne služnosti kada ga je fizički napao zato što tužitelj prelazi preko nekretnine tuženika, jer se tužitelj nakon takvog čina tuženika ne usuđuje sam provoziti preko nekretnine tuženika." 

"Zbog svega navedenoga, pravilno je zaključio sud prvoga stupnja da je tuženik opisanim činom smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti. To zbog toga jer je tuženik istukao tužitelja zato što prolazi preko njegove nekretnine, a u korist svoje nekretnine, iako se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu. Tuženik je upravo zbog toga istukao tužitelja, kako ovaj ne bi i dalje provozio preko njegove nekretnine." Žs u Vž, Gž-784/05 od 18. srpnja 2005.