Sve aktivnosti

A kako se uglavnom rjesavaju ovakvi slucajevi ako je djete jos beba znaci nema ni godinu dana, znam da je od slucaja do slucaja i da je svaki razlicit, ali me iskljucivo zanima sta se tako malu bebu moze uopce dodjelit ocu na npr tjedan dana ili par dana u tjednu ili vidjanja budu u prisustvu majke? 

Dokaz je svojevrsni zapisnik o posudbi novca. Nije ugovor, nego laički sročen zapisnik. Ovo što sam napisao temeljio sam na sljedećem:      

Poštovani, unuci kada nasljeđuju od bake ili djeda, nekretninu, ili od bake ili djeda, darovanjem stječu nekretninu, ne plaćaju porez na promet nekretnina.  Mogu Vas samo još jednom uputiti na Poreznu upravu da Vam potvrde navedeno.  Pitanje prekinute ili neprekinute transmisije ovdje nije relevantno. Ako je neka osoba potomak (sin, unuk, praunuk) neke druge osobe i potječe od nje, ne plaća porez na promet nekretnina kod darovanja bez naknade, nasljeđivanja i drugog stjecanja bez naknade. Zato brat i brat kad si daruju nešto plaćaju porez jer iako su krvni srodnici, ne potječu jedan od drugog. Kod odnosa djed-unuk, jedan od drugog potječe i nema poreza na promet nekretnina. Kako kad djed daruje unuku, tako i kad unuk daruje djedu.        

To znate najbolje vi, pa ako se već odlučite da dopustite iskop kanalizacionog voda, gledajte da to bude uz rubni dio parcele, odnosno na mjestu gdje će vam najmanje smetati za slučaj kakve gradnje u budućnosti.    Pazite jednu stvar, da vam sad neko na forumu lupeta nekakve cifre je krajnje nezahvalno, dogovorite se sa drugom stranom oko naknade na obostrano zadovoljstvo, što bi rekli "nađite se negdje na sredini" 

Dižem temu iz mrtvih :D ali jedno pitanje me zanima u vezi ove teme  naime riječ je o zemljištu u Bih gdje Prostorni i urbanistički plan opcine ne postoje.Jedna od najrazvijenih u Bih. Sad dal se smije zapoceti gradnja i onda jednog dana legalizirati ?

Poštovani Branko, trebate pribaviti potvrdu (primjer u privitku) o stvarnom beneficiranom stažu (12/15 ili 12/16) temeljem postavljenja na radna mjesta tijekom Domovinskog rata a u svezi snižavanja dobne granice za priznavanje starosnih mirovina po općem propisu ZOMO i Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Također pogledajte malo i ovo: III. SNIŽAVANJE DOBNE GRANICE ZA STJECANJE PRAVA NA STAROSNU MIROVINU Članak 27. (1) Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ovisi o dužini razdoblja za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i stupnju povećanja staža osiguranja. (2) Osiguranicima iz članka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, kao i osiguranicima kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima, ako posebnim propisom nije uređeno sniženje dobne granice, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 33. i članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.), i to: 1. po jednu godinu za svakih šest godina za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 14 mjeseci 2. po jednu godinu za svakih pet godina za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci 3. po jednu godinu za svake četiri godine za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 16 mjeseci 4. po jednu godinu za svake tri godine za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 18 mjeseci. (3) Osiguranicima – osobama s invaliditetom iz članka 1. točke 3. ovoga Zakona snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 33. i članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.) po jednu godinu za svakih pet godina provedenih u osiguranju koje se računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci. (4) Osiguranicima iz članka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, kao i osiguranicima kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima, koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem s različitim stupnjevima povećanja, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema članku 33. odnosno članku 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.) snižava se prema stavku 2. ovoga članka, a za preostalo razdoblje provedeno na radnim mjestima i u zanimanjima iz članaka 5. – 24. ovoga Zakona za koje dobna granica nije snižena prema pojedinom stupnju povećanja osiguraniku se dobna granica snižava prema najnižem stupnju povećanja staža osiguranja koji je pojedini osiguranik ostvario, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. (5) Ako osiguranik iz članka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, kao i osiguranik kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka za sniženje dobne granice prema pojedinom stupnju povećanja radeći na poslovima i u zanimanjima s različitim stupnjem povećanja staža osiguranja ispunjava potreban broj punih godina efektivno provedenih na tim poslovima za sniženje starosne granice s najnižim stupnjem povećanja, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 33. i članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.) određuje se snižavanjem dobne granice prema najnižem stupnju povećanja staža osiguranja koji je osiguranik u tom razdoblju ostvario, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.   MBranko-beneficirani staž.doc