Jump to content

Najaktivniji članovi


Popularni sadržaj

Showing content with the highest reputation on 07.03.2020 u svim područjima

  1. 1 bod
    Matrix

    Obilježja fiktivnih ugovora

    Često puta se susrećemo sa pravnim terminom fiktivan, prividan ili simulirani pravni posao, a da nam pri tome nije jasno koja su to obilježja fiktivnog pravnog posla, odnosno ugovora. Prividan, simulirani ili fiktivan je onaj ugovor kod kojega postoji prividna (neistinita) glavna namjera, cilj ili osnova, obzirom na opstojnost svjesnog sporazumnog nesklada volja ugovornih strana u trenutku sklapanja takvoga ugovora, jer takav ugovor nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana već je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se samo stvori privid o sklapanju ugovora, glede čega isti ugovor nema učinka među ugovornim stranama, jer glede istoga nije postignuta nikakva suglasnost volja ugovornih strana. Razlikujemo apsolutno prividne ugovore, temeljem kojih ugovorne strane sklapaju isti u cilju da kod trećih osoba stvore dojam da je između njih sklopljen takav ugovor, iako su one suglasne da ne žele sklopiti nikakav ugovor te relativno prividne ugovore, osnovom kojih ugovorne strane sklapaju jedan ugovor praveći se da ga žele i kao takvog ga prezentiraju prema drugima,sve u namjer da prikriju neki drugi ugovor koji stvarno žele. Prema odredbi iz čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, dok je odredbom st. 2. istoga propisano da u slučaju ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost, time što se prema odredbi st. 3. toga članka prividnost ugovora ne može isticati prema trećoj savjesnoj osobi. Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog pravnog posla poradi zaobilaženja propisa, prijevare trećih osoba ili u kakvu drugu svrhu, primjerice: kada ovršenik prividno prodaje stvari bliskim srodnicima ili prijateljima poradi prikrate ovrhovoditelja; u slučaju prividnog otuđenja nekretnine bliskim srodnicima poradi stjecanja prava na dječji doplatak; u slučaju sklapanja kupoprodajnog ugovora samo iz razloga da bi jedna od ugovornih strana stekla dokaz vlasništva nekretnine poradi dobivanja ulazne vize u određenoj zemlji. Prividnost kao mana volje i to kao oblik svjesnog nesklada između volje i očitovanja, jer stranke ne žele pravni posao koji sklapaju, ima za posljedicu ništetnost takvog pravnog posla pa se stoga sa istim postupa kao da nije ni sklopljen, kao da pravno (ni) ne postoji. Dakle, stranke sklapaju prividan ugovor bez namjere (volje) da raspolažu svojim pravima i obvezama onako kako je to navedeno u sadržaju prividnog ugovora, jer ni kod jedne ugovorne strane ne postoji želja da se bilo što(u odnosu na prava i obveze stranaka prema sadržaju fiktivnog ugovora...) stvarno promjeni tj. realizira. Relativna simulacija predstavlja sklapanje prividnog ugovora da bi se istim prikrio neki drugi ugovor, što će reći da za razliku od apsolutne simulacije kod koje stranke sklapaju određeni ugovor iako (zapravo) ne žele sklopiti nikakav ugovor, kod relativne simulacije nema suglasja stranačke volje „samo“za sklapanje prividnog (simuliranog) ugovora, ali postoji stranačka volja za sklapanje drugog, prikrivenog (disimuliranog) ugovora koji prikriva prividan (simulirani) ugovor, primjerice, u slučaju kada stranke prividno sklope ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju samo iz razloga da određenog nasljednika-e liše prava na nužni dio, a u biti se radi o darovanju, glede čega je u takvomu slučaju simulirani ugovor ništetan (jer ne odražava stvarnu ugovornu volju stranaka...), dok je disimulirani ugovor (obzirom da ga stranke uistinu žele sklopiti...) valjan, ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost,no ako prividan (simulirani) ugovor prikriva drugi (disimulirani) ugovor koji je ništetan, onda u takvomu slučaju oba ugovora nemaju pravnog učinka.
  2. 1 bod
    Matrix

    Pravo prolaza

    U konkretnom slučaju radi se o stjecanju posjeda prava stvarne služnosti puta, a ne o stjecanju prava stvarne služnosti puta – čl. 190. u vezi s čl. 228. ZV-a) Kad posjednik jedne nekretnine koju drugi posjeduje učini nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik nekretnine (povlasne), izvorno stječe posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini (poslužnoj) (čl. 16. st. 1. ZV-a). Za lakše razumijevanje vam dođe kao da posjedujete nekretninu čiji niste vlasnik, znači nema stvarnog prava, ali ima posjed nekretnine, tako i u konkretnom slučaju nema utvrđenog prava služnosti, ali ima posjed. Prema tome na pitanje je li bilo moguće odlučivati o posjedovnoj zaštiti u slučaju kada tužitelj u toj parnici nema utvrđeno pravo služnosti prolaza, treba odgovoriti potvrdno jer sud pruža zaštitu posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj ili poštenje posjednika (čl. 22. st. 2. u vezi s čl. 10. st. 5. ZV-a – odgovarajuća primjena odredaba o posjedu stvari) Pravomoćna odluka po pitanju konkretne parnice nema učinak "presuđene stvari" u odnosu na tužbu po pitanju zaštite prava vlasništva, što će reči da je nužna parnica sa vaše strane u svrhu ishođenja presude kojom će se zabraniti svojatanje prava služnosti. Bojim se da žalba neće imati učinka, izuzev odgodnog učinka da postupite po odluci suda.
  3. 1 bod
    Trinity14

    Sudski troškovi u kaznenom pravu

    Hvala dobri čovječe na svemu što činite kako bi ljudima, na ovom forumu, besplatno dali savjet...svako dobro želim
  4. 1 bod
    miroslav6

    Darovani ugovor

    Ima puno tema vec otvorenih i odgovorenih na tu tematiku, ali OK... Napravite darovni ugovor, ovjerite, uknjizite se na gruntovnici, biljeznik posalje na poreznu i platite 3% poreza na vrijednost koju porezna odredi. Ako su Vam roditelji zivi i zelite izbjeci placanje 3% poreza, neka prvo pokloni jednom od roditelja, postupak je isti, ali porezna nece odrezati porez, a nakon dvije godine, roditelji istim postupkom poklone Vama. Mora se cekati jer bi porezna mogla odrediti porez na dohodak ako se nekretnina otuduje u manje od 2 g.
  5. 1 bod
    Spitfire

    Uporabna dozvola

    Ja se u zadnje vrijeme suzdržavam od odgovora na ovakova pitanja poradi nekoliko činjenica. Zakonom o gradnji iz 2013 je sve nekako bilo jasno posloženo i točno određeno. Pa dođe promjena na vlasti pa tako i promjene zakona. Pa više onoga što je jasno određeno nema i stavlja se izraz "po pravilima struke" a ta će pravila svatko tumačiti na svoj način. Što se tiče same Uporabne i fasade, za nove građevine se traži ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, dakle nešto što nije određeno građ. dozvolom nego glavnim projektom. Pa ako ni tu nije određena fasada ili čak i je, investitor ima određeni rok da građevinu zgotovi u pogledu vanjskog izgleda građevine te uređenja okoliša. Kod starijih građevina taj rok se ne uzima u obzir, samo također ako je nešto projektom određeno, tako bi trebala izgledati i građevina pri zahtjevu za izdavanje Uporabne dozvole. Ako fasada nije oodređena, ja bih rekao da nije od važnosti za izdavanje dozvole. No svim tim izmjenama i dopunama zakona, zbunilo se i referente koji su znali svoj posao a kako neće i one koji baš i ne znaju. Pa kako se poradi navedenih činjenica dešava sve češće i ovo, "Predao sam zahtjev na temelju akta za građenje izdanog do 1.10.2007. međutim tu dolazi do velikog nesporazuma sa službenikom. Naime, doista prilikom predaje zahtjeva trebam priložiti samo građevinsku dozvolu i platiti pristojbe međutim on kaže kako će mi prilikom očevida tražiti 1. građevinsku, 2. geodetsku sliku izvedenog stanja, 3. završno izvješće nadzornog inžinjera, 4. izjava izvođača o izvedenim radovima. Ja međutim smatram prema informacijama od njegovih kolega u drugim ispostavama da ne trebam ovo pod 3. i 4. jer da bi on prema članku 182. utvrdio: a) namjenu, b) vanjske mjere, c) oblik i veličinu građevne čestice i d) smještaj građevine na građevnoj čestici dovoljno je samo vidjeti geodetsku sliku izvedenog stanja gdje su iscrtane sve mjere u horizontalnoj ravnini a i u visine zgrade do sljemena i oluka kako će biti u mom slučaju. Dakle došli smo do situacije u kojoj meni službenik kaže da ako želim neka se žalim nadležnima pa će se vidjeti tko je u pravu te bih volio čuti Vaša iskustva i preporuke kome da se obratim ako mislite da sam u pravu. Ako nisam u pravu onda moram ustvrditi da svaka sredina ima svoja pravila." a mišljenje i točno pojašnjenje zakona od MGiPU, koje se nekada moglo dobiti u kratkom roku, se čeka toliko da ispada da će se prije dobiti Eurojackpot nego isto...
  6. 1 bod
    drot13

    Napad

    Policija najčešće ipak objektivno sagleda situaciju za razliku od aktivnih sudionika... Na tvojoj snimci fali početak za objektivnu odluku te se ne vidi tvoj doprinos događaju, ali s obzirom da snimaš u lice čovjeka, hodaš za njim i vidljivo provociraš, smiješ se i ne činiš se uplašen njegovim riječima, vrlo je vjerojatno da si u bitnoj mjeri doprinio sukobu, pa i potpuno opravdano prijavljen. On je također narušavao javni red i mir, jer i ako je bio isprovociran, na ovaj način se to ne rješava. P.S.: Snimka ti je maknuta zbog zaštite osobnih podataka, pa ako ćeš ju ponovno stavljati, zamagli lica i natpise.
  7. 1 bod
    Matrix

    Svjesno ometanje posjeda - njive

    Pazite jednu stvar, vama tužbu može sastaviti odvjetnik, no to nije rješenje ako se vi samostalno kroz postupak nećete moći snalaziti u procesnom smislu. Što vam ovo pišem....., ma koliko bili upravu glede konkretnog slučaja, dovoljno je da tijekom postupka napravite određeni procesni propust koji vas u konačnici može koštati gubitka parnice, tim više što se ne možete uzdati u postupajućeg suca koji vas neće savjetovati u postupku,zbog čega vam u dobroj vjeri predlažem da potražite pomoć odvjetnika, osobito glede sljedećeg:
  8. 1 bod
    OK, mogu shvatiti da iako namjerno navedem članak zakona da bi ga korisnici pročitali pa ako ga baš ne shvačaju potraže pojašnjenje, mogu shvatiti i da se večini ne da pogledati slične već objavljene teme, ali ne mogu shvatiti da u nekim, nazvat ću ih tako, servisima građana još uvijek rade roboti kojima je teško kada pogledaju prijedlog reči stranci da im fali nešto i na koji način to ostvariti. Točka 2, stavka 1 navedenog članka govori o tome, pa što se tiče Saveznog sekretarijata za narodnu obranu, Uredbom iz 1990 pravni slijednik je RH, tj. kasnijim propisima Ministarstvo obrane. U istom ministarstvu postoji povjerenik za informiranje kojem se pošalje upit i zahtjev za pismenim očitovanjem je li MORH pravni slijednik i što se tiče ovoga imovinskog pitanja te ako nije da vam se ukaže tko je. Kako vjerovatno nisu a niti im je poznato tko je s takovim očitovanjem vi dokazujete da se ne može naći ovlaštenik ili njegov slijednik. Koliko se to kod nas znalo zakomplicirati dovoljno govori i poznat mi sličan slučaj kada je osoba čak pronašla pravnog slijednika u obliku banke u susjednoj državi, ishodovala očitovanje kojim ista banka nema nikakova potraživanja prema toj osobi, suglasna je sa amortizacijom i brisanjem, napravljen prijevod kod ovlaštenog sudskog vještaka i predano u ZK, međutim isti je odbijen jer se time ne dokazuje da nema pravnog slijednika u RH i na tome je ostalo jer povjerenici za informiranje nisu postojali a šetanje između MORH-a, Porezne uprave i Ministarstva pravosuđa nije dalo rezultata.
Ovaj popis predvodnika je postavljen na Zagreb/GMT+02:00


×
×
  • Napravi novi...