Jump to content

Najaktivniji članovi

Popularni sadržaj

Showing content with the highest reputation since 03.08.2012 u Članci

  1. Matrix

    Obilježja fiktivnih ugovora

    Često puta se susrećemo sa pravnim terminom fiktivan, prividan ili simulirani pravni posao, a da nam pri tome nije jasno koja su to obilježja fiktivnog pravnog posla, odnosno ugovora. Prividan, simulirani ili fiktivan je onaj ugovor kod kojega postoji prividna (neistinita) glavna namjera, cilj ili osnova, obzirom na opstojnost svjesnog sporazumnog nesklada volja ugovornih strana u trenutku sklapanja takvoga ugovora, jer takav ugovor nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana već je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se samo stvori privid o sklapanju ugovora, glede čega isti ug
    2 bodova
  2. Matrix

    Nužni dio u sudskoj praksi

    „Pravilan je pravni stav nižih sudova da to što bi tužitelji eventualno bili povrijeđeni u svom nužnom nasljednom dijelu … nije razlog za utvrđenje ništavosti darovnog ugovora.“ – odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 925/1993-2 od 18. svibnja 1994. ********* - „Nužni nasljednik može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku samo ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednici pristaju dobrovoljno vratiti stvar, a u protivnom zahtjev za vraćanje dara može se ostvariti jedino u parnici.“ - odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 252/1994-
    1 bod
  3. Matrix

    Fiktivan ugovor u sudskoj praksi

    Nije u pravu tužitelj kada smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a. Kada je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa s osnova povrata kredita jer je utvrdio da je predmetni ugovor o kreditu prividan ugovor, onda nije prekoračen tužbeni zahtjev pa iako tuženica nije postavljala protutužbeni zahtjev za utvrđenje da bi taj ugovor bio prividan. Prividnost ugovora može se isticati prigovorom u parnici, a bez da se postavlja tužbeni ili protutužbeni zahtjev za utvrđenje da bi taj ugovor bio
    1 bod
  4. Matrix

    Zastara u sudskoj praksi

    „Na temelju odredbe iz čl. 361. st. 1. ZOO (sada čl. 215) zastarijevanje je počelo teći prvog dana poslije dana kada je tužitelj imao pravo zahtijevati od tuženice ispunjenje obveze‟. VS RH Rev 1795/11-2 od 10. lipnja 2015 ********************** Zastara potraživanja za stjecanje bez osnove do kojeg je došlo ulaganjem tuđeg rada i sredstava u nekretnine tuženika (čl. 215. u svezi s čl. 210. ZOO) počinje teći od dana kada je neosnovano obogaćeni stekao mogućnost ubirati korist od izvršenih ulaganja (…), a ne kako to pogrešno cijene nižestupanjski sudovi od dana kada su ta ulagan
    1 bod
  5. Matrix

    Dosjelost u sudskoj praksi

    Nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću. VS RH Rev 1519/09-2, od 23. ožujka 2011 ********************* U rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991. g. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1227/97 od 10.1.2001 ****************** Sudska praksa se u svom radu dotaknula i pitanja stjecanja prava služnosti putem dosjelosti te je Županijski sud u Rijeci utvrdio da pravo služnosti dosjelošć
    1 bod
  6. Ne predmnijeva se da je osoba upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine ujedno i njen posjednik. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1446/2008-2 od 11.3.2009. *********************** Tuženik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio nakon dostavljanja tužbe treba je o svome trošku predati tužitelju ako tužitelj nije tražio prodaju od pravog posjednika. Županijski sud u Zagrebu Gž 4738/2010-2 od 31.8.2010. ********************** U sporu radi predaje stvari vlasniku u posjed, sud je dužan raspraviti prigovor posjednika o njegovom pravu na posjed, na te
    1 bod
  7. Smetanje suposjeda stana jest čest slučaj u našoj sudskoj praksi. Iako nije u teorijskom smislu nešto problematičan, katkad je u činjeničnom smislu težak za dokazivanje. Čin smetanja najčešće je promjena brave na ulaznim vratima stana od strane tuženika i odbijanje da novi ključ preda tužitelju. Tuženik najčešće prigovara da se tužitelj prije utuženog čina nije nalazio u suposjedu stana, odnosno da je taj suposjed izgubio jer da u stanu nije dulje vrijeme boravio. U tom slučaju na tužitelju je teret dokazivanja činjenice da se nalazio u suposjedu. Sudska je praksa zauzela stajalište da tužitel
    1 bod
  8. Još prema rimskom pravu nije bilo moguće steći posjed na stvarima koje se nalaze izvan pravnog prometa, a među njima su i javna dobra, uključujući i javne putove. Pa kako se ne može steći posjed, nema ni njegove zaštite. stoga je sudska praksa u RH zauzela praksu da odlučivanje u takovim postupcima za smetanje posjeda ne ulazi u sudsku nadležnost te takove tuže trea odbaciti. Iz sudske prakse: "Pružit će se posjedovna zaštita na zemljištu koje je u ZK upisano kao javni put, ali je izgubilo svojstva i svrhu javnog puta." VsRH, Rev-67/98 od 26. studenoga 1998. "Naime, ako z
    1 bod
  9. Posjedovna zaštita korištenja energije, vode, plina i sl. ostvaruje se zaštitom posjeda stvari u funkciji kojoj služe, kuće, stana, poslovne prostorije itd. Iz sudske prakse: "U situaciji kada tužiteljice koriste električnu energiju u posebnom dijelu kuće, pri čemu sve troškove zbog nerazdvojenih instalacija podmiruje tuženik, jer tužiteljice neće u tome sudjelovati, nisu ostvarene pretpostavke za posjedovnu zaštitu tuženika, a slijedom toga ni za dopuštenu samopomoć, već su ostvarene pretpostavke za traženje sudske zaštite prema ZOO o stjecanju bez osnove. Na pravilno i potpuno utvr
    1 bod
  10. Radnja smetanja posjeda može biti počinjena i verbalnom prijetnjom kao i fizičkim napadom. Verbalna prijetnja Oblik smetanja kada tuženik prijeti tužitelju da će mu nauditi ako ne prestane provoditi faktičnu vlast nad nekom stvari ili ako se ne prestane koristiti nekim stvarnim pravom. Ona postoji ako je počinjeno tako ozbiljnom prijetnjom koja je onemogućila i pokolebala tužitelja da se koristi svojim pravom. Obična izjava tuženika tužitelju da se prestane koristiti sa stvari ili pravom nije dovoljna ako nije popraćena ozbiljnom prijetnjom koja kod tužitelja proizvede posljedicu.
    1 bod
  11. "Ako samo jedan bračni drug otplaćuje dug (obročna otplata od 360 mjesečnih rata po ugovoru o otkupu stana iz 1994. na kojem je tužiteljica imala stanarsko pravo) nastao kupnjom stana (povećanjem imovine), taj se dug neće uzeti u obzir kod udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini samo ako drugi bračni drug pruži osiguranje da će prilikom isplate duga namiriti odgovarajući dio (čl. 291 st. 2 i 3 ZBPO-a)." VsRH , Rev-973/05-2 od 18. svibnja 2006. "Prvostupanjskom presudom usvojen je zahtjev tužitelja, bivšeg supruga, u kojem se utvrđuje da je kako je on vlasnik 96,5/336 dijela sp
    1 bod
  12. Kada se u postupku koji se vodi radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe na predmetu ovrhe utvrdi da je ovršni postupak iz kojeg je tužitelj upućen na parnicu obustavljen, smatra se da tužitelj u tom slučaju više nema pravni interes za tužbu na utvrđenje i takav tužbeni zahtjev treba odbaciti. ŽS u Koprivnici, Gž 1177/99 od 9.3.2000. ********** Ovisno o tražbinama prema stečajnom dužniku radnici se u stečajnom postupku pojavljuju kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici stečajne mase. Ako potraživanje radnika prema stečajnom dužniku proizlazi iz bivše odredbe čl. 86. Zakona o radu (k
    1 bod
  13. Kad stranka s odvjetnikom koji je kao punomoćnik zastupa u parnici ugovori da će svoju obvezu iz ugovora o zastupanju ispuniti tek nakon što parnični troškovi budu naplaćeni od protustranke, takvu ugovornu odredbu treba tumačiti tako da je stranka svoju obvezu dužna ispuniti u razumnom roku. VS, Rev 418/07 od 30.5.2007 *********** Sudska pristojba na odgovor na tužbu u smislu Tar.br. 1. Tarifa sudskih pristojbi – Zakona o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 – pročišćeni tekst) plaća se uvijek, neovisno o tome je li pisani odgovor na tužbu dostavljen na poziv suda ili je usmeni odg
    1 bod
  14. Matrix

    Oporuka u sudskoj praksi

    Ovaj sud slaže se sa ocjenom nižestupanjskih sudova da je oporuka sada pok. B. M. od 11. svibnja 1995. godine pravovaljana. Oporučitelj je oporuku napisao svojom rukom i vlastoručno ju potpisao, te dodao i datum kada je sastavljena, pa su ispunjene sve pretpostavke pravovaljanosti vlastoručne oporuke predviđene odredbom čl. 68. ZN. Činjenica da je ostavitelj uz svoj potpis dodao i otisak kažiprsta ne čini vlastoručnu oporuku nevaljanom.” VSRH Rev 436/2003-2 ***************** Isključenje iz nasljedstva mora u oporuci biti izraženo na nesumnjiv način. VSRH Rev 156/2001 *
    1 bod
  15. Matrix

    Opasna stvar u sudskoj praksi

    Opasne stvari su one „koje po svojoj namjeni, osobinama,položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću.“. Vrhovni sud Republike Hrvatske, br. Rev 190/2007-2 od 27. ožujka 2007 ***************** Opasnu stvar između ostalog predstavlja: - Pas koji se kreće javnim putem bez kontrole vlasnika (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž-2997/15-3 od 10. ožujka 2016.) ************* - Konj koji se bez ikakvog nadzora i noću kreće javnom prometnicom (Županijski s
    1 bod
  16. "Davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, sve dok nije okončan postupak za povrat te imovine, nije došlo do stjecanja bez osnove na strani države." (VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).- ************* "Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada." (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).- ************ Glede ulaganje tuđeg rada i sredstava u odnosu na isti institut navodi se: „(…) zastara potraživanja za s
    1 bod
  17. U slučaju kada zakonski nasljednik ospori pravovaljanost oporuke ostavitelja ne navodeći niti jednu činjenicu, odnosno razloge, samim time što je osporio oporuku to ne znači da postoje pretpostavke za upućivanje na parnicu. Županijski sud u Rijeci Gž 1283/01 od 20.6.2001. **************** Kada žalitelj tvrdi da u ostavinu spada manji iznos novaca, upućuje se u parnicu radi utvrđenja da određeni novčani iznos ne spada u ostavinsku imovinu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 619/03-2 od 27. svibnja 2003. ************ Sudovi su odbili tužbeni zahtjev radi utvrđenja pravne valjan
    1 bod
  18. U praksu se događa da u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije identificirana jedna od nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, već je navedena samo opisno, bez oznake katastarskog broja i općine, slijedom čega na temelju takvih podataka u zemljišnoj knjizi nije moguće provesti upis prava vlasništva na nasljednike, pa se postavlja pitanje; - na koji način ispraviti podatke o nekretnini koje su navedene opisno i ishoditi upis? U jednom takvom slučaju na konkretnu pravnu situaciju izjasnio se Županijski sud u Varaždinu, u predmetu Gž-702/06-2, od 10. VIII. 2006 Naime
    1 bod
Ovaj popis predvodnika je postavljen na Zagreb/GMT+02:00
×
×
  • Napravi novi...