Jump to content

Najaktivniji članovi


Popularni sadržaj

Showing content with the highest reputation since 08.07.2020 u svim područjima

  1. 3 bodova
    atomic95

    Veca kolicina marihuane i duhana

    Ako bude kaznene osude, vjerojatno uvjetnu, iako prijeti i bezuvjetna, s obzirom na materijalne dokaze, mislim da neće biti sporno dokazati namjeru neovlaštenog stavljanja u promet opojnih droga. Vi se možete braniti sa ovim navodima, u prilog vam ide što ste kazneno neosuđivani, a i sve ostalo potencijalno što uspijete dokazati. Svakako bi savjetovao odvjetnika.
  2. 2 bodova
    Da to ispada mala nauka, odluciti kad u mirovinu: Sto se tice odlazka u mirovinu s 31.12. ili 01.01. sljedece godine, zavisi kolika ce ukupna bruto primanja imati u toj zadnjoj godini rada. Ako su ona na razini proslogodisnjih ili ce biti manja od prosle godine onda je bolje da ide sa 31.12., onda se placa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrdjivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosjecni vrijednosni bodovi razmjerno stazu osiguranja u toj godini. Kroz formulu kod izracuna mirovine ta se zadnja godina rada uprosjecuje i racuna kao prosjek ovih svih prijasnjih godina za broj dana koje je u toj zadnjoj godini radio (a to je na datum 31.12. skoro cijela godina). Ako su ukupna primanja u zadnjoj godini rada dosta veca (cca 10x) nego u godini prije onda bi mozda bilo dobro da ide sa 01.01. sljedece godine jer ce u tom slucaju place iz zadnje godine rada uzimati za utvrdjivanje vrijednosnih bodova. Znaci za tu zadnju godinu rada mora se procjeniti kolki bi bio "vrjednosni bod", to jest dali bi on bio jednaki - veci ili manji od "prosjecnog vrijednosnog boda" za sve godine rada i prema tome odluciti otici u mirovinu sa 31,12. ili 01.01. sljedece godine, ali ta razlika mora stvarno biti enormna da bi isli iza nove godine. Za zene je to ipak malo drugacije prema prijelaznom periodu za zene osiguraniku – zeni koja prvi put stjece pravo na mirovinu, polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon navrsene starosne dobi povecava se za postotak (0,34%) za svaki mjesec koji je protekao od navedene navrsene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina, znaci da bi na datum 31.12.2020. vasa izracunata mirovina s tog naslova bila povecana za cca 3,4%, a na datum 01,01,2021. to povecanje bi bilo 2,38%. Tako kao sto vam je postovani prof jednostavno napisao, pravi datum je 31.12.2020.god.
  3. 2 bodova
    Borbena7

    Obiteljsko pravo

    Trebalo bi značiti da trebate dobiti sudsku odluku s kojom je potvrđen Vaš zahtjev, a ovo ovisi o načinu na koji ste postavili svoja potraživanja. Tek pravomoćna i ovršna sudska odluka može biti osnova za provedbu ovrhe, odnosno prisilne naplate ukoliko otac po njoj ne bude dobrovoljno postupio.
  4. 2 bodova
    Nijemci imaju praksu na vozačku dozvolu zalijepiti naljepnicu u obliku prekriženog slova D. Ipak, njemački sudovi su presudili u nekoliko pojedinačnih slučajeva da je takva praksa protuzakonita. Nemaju oni šta lijepiti na dokumente tuđih država
  5. 2 bodova
    Pa isto nema više žalbe.
  6. 2 bodova
    Majka svakako treba pravnu pomoć, jer je potrebno što prije pokrenuti postupak pred nadležnim općinskim sudom (onaj na čijem području se nalazi nekretnina), te izvršiti zabilježeni spora u zk, da oni nipošto do okončanja postupka ne mogu raspolagati sa ovom imovinom koja je sporna i povodom koje je pokrenut postupak.
  7. 2 bodova
    Reći će Vam bolje pravnici koji imaju iskustva s naknadama štete iz prometnih nezgoda, ali neka osiguranja odbijaju trzajne ozljede, jer smatraju da se ne radi o tjelesnoj ozljedi u sudsko-medicinskom smislu, neka dodjeljuju odštete u iznosu od 5.000-10.000,00 kn. Sad se jesu udvostručili iznosi naknada šteta po kriterijima VSRH, ali s obzirom na navedeno još uvijek ne postoji sudska praksa koja bi rekla koja je s obzirom na to udvostručenje primjerena naknada. Dakle, trzajne ozljede su u praksi dvojbene. Činjenica da je u autu bilo dijete, ako dijete nije ozlijeđeno, za osiguravajuće društvo ne predstavlja niti otegotnu, a niti olakotnu okolnost. Razmak od 25 sati nije značajan ako postoji medicinska dokumentacija koja potkrepljuje ozljede, isprave su relevantne. Prijavu ozljede na radu morate napraviti u suradnji s poslodavcem, pa s njim iskomunicirajte taj dio.
  8. 2 bodova
    Pisat ti na vozačku ne mogu.Zabranu imaš samo u Njemačkoj.RH nema ništa kakve veze sa tom njihovom zabranom.
  9. 2 bodova
    Odmah prilikom prvog tretmana napomenuti stručnjacima za problem s lego kockama. Oni će znati kako pomoći djetetu, majka to neće sama moći riješiti. Otac bi pak svoje psihičke probleme trebao rješavati kod psihijatra jer način kako se ponaša prema djetetu - daj to meni, ti si nesposoban, evo gledaj kako se to radi - sigurno nije dobar način.
  10. 2 bodova
    Primite majku sebi. Oni neka čine što ih je volja. A majka neka pokrene postupak razvrgavanja suvlasništva.
  11. 2 bodova
    Po ovome što pišete, legići su iz nekog razloga okidač za lošu reakciju djeteta. S druge strane, legići su uistinu vrhunska igračka koja razvija kreativnost, maštu, finu motoriku kod djece ... Koristi su bezgranične, a osim toga, kako se radi o prilično skupom daru - za razumjeti je da akteri kojima bi se gospođa obratila za pomoć nemaju pretjerano sluha za tvrdnje o štetnosti legića. Dapače, moglo bi se dogoditi posve suprotno od onoga što očekuje - a to je da pokušava dijete "odvratiti" od poklona drugog roditelja. Međutim, bilo bi dobro da se gospođa o tom problemu savjetuje sa stručnjacima iz ustanove koju ste spomenuli. Zasigurno će joj znati dati dobar, primjenjiv i koristan savjet, ali i iskustvo iz prakse. Ono što gospođa samostalno može poduzeti jest da u za dijete primjerenom trenutku rasprostre legiće na stol, otvori upute i s djetetom zajedno složi LEGO set. Svaki pomak i uspjeh u slaganju bilo bi dobro popratiti nekom paradom koja će dijete veseliti (pljeskom, vikanjem "bravo", i slično). Tako će dijete legiće početi povezivati s uspjehom, veseljem i osjećajem postignuća, a taj osjećaj potreban je svakome, a pogotovo malome djetetu.
  12. 2 bodova
    Prema navedenom, nemate baš nikakvu osnovu za ovakvo traženje.
  13. 2 bodova
    samo ću dodati da sve što navodite (mirovina, uzdržavanje drugih ukućana i sl.) potkrijepite dokazima, jer će sud tada puno "lakše" uvažiti Vaš prigovor nego na samo navode u tekstu. Prigovor u roku od 8 dana podnesite postaji koja vam je izdala PN. Pozdrav
  14. 2 bodova
    Ako poslodavcu odgovarate i poslodavac vas zaposli zasto nebi mogli raditi. U vasem slucaju isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja radnog odnosa ili drugog svojstva na osnovi kojeg se stječe svojstvo osiguranika, a pravo na mirovinu se ne gubi. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine. Ili u vasem slucaju kad ostvarite potrebnih 15 godina staza i prekinete radni odnos mozete zatraziti izracun vase "starosne mirovine", zavisi od toga koja vam je mirovina veca mozete birati izmsedu obiteljske ili vase starosne mirovine.
  15. 2 bodova
    Borbena7

    Eos matrix

    Ovo je uredu, jer vjerovnik sam odlučuje što će napraviti sa dugovanjima. Opravdano očekuju povrat nepodmirenog duga, a Vaša suglasnost za ovaj pravni posao između njih nije ni bila potrebna. Recite im da Vas prestanu uznemiravati, i nemojte se više javljati i na ovaj način komunicirati s njima.
  16. 2 bodova
    Radno ste nesposobni, ali nisu utvrđeni uvjeti za invalidsku mirovinu? Trebali biste podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu, u tom postupku biti vještačeni, i onda ulagati žalbu na vještačenje vještaka. Koliko i ja čujem, svi zavodi za vještačenja u RH rade na isti način, tako da ovo nije neko iznenađenje. Prigovarati da je vještak nestručan ili da nesavjesno obavlja svoj posao možete samo Zavodu.
  17. 2 bodova
    Osnivanje prava služnosti puta ili prolaza svakako ograničava Vaše pravo vlasništva, iako ne u smislu da ne biste mogli prodati cjelokupnu parcelu, već da bi navedeno pravo služnosti pratilo nekretninu i kod novog vlasnika. Ako je već osnovano, dobro je i da se upiše u zemljišnu knjigu tako da kupcu ono mora biti poznato ili mu ne može ostati nepoznato. Služnosti se i dijele na osobne i na stvarne. Služnosti puta i nužnog prolaza su stvarne služnosti. To znači da one ne prate osobu, jedna nekretnina kao povlasna ima pravo služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. Dakle, stan te gospođe, zajedno s parkirnim mjestom kao pripatkom, bi bio povlasna nekretnina, a Vaša neizgrađena parcela bi bila poslužna nekretnina. Dakle, kada ona prodaje stan, služnost prati stan. Kada Vi prodajete parcelu, služnost prati Vašu parcelu. Ne znam odgovara li Vam ovo na Vaše pitanje.
  18. 2 bodova
    felixx

    Kupnja nekretnine od roditelja

    Obveznik ste poreza jer ste kuću kupili, a ne dobili na dar od roditelja. Ne znam detalje ugovora (često bude krivih formulacija) ali iz ovoga što opisujete jasno je da je većim djelom ovog iznosa zatvoren dug. Porezna uprava trebala je uzeti u obzir da je stvarna vrijednost nekretnine umanjena za nesporan dug, koji je štoviše upisan kao teret u zemljišnim knjigama. Oni često postupaju APP, i nitko ne snosi odgovornost. A trebao bi. Možete tako, ali onda vaša sestra jednog dana na ostavinskoj raspravi iza roditelja može postaviti pitanje nužnog djela za darovanu nekretninu. Ne vidim da bi išta od toga bilo nelegalno. Radi se o transakcijama među najbližim srodnicima po vertikalnoj liniji. Banku zapravo to i ne interesira previše. Imaju hipoteku na nekretnini, i imaju vas kao dužnika. Zar si niste do sada dovoljno zakomplicirai život? Što bi riješili ovom akrobacijom?
  19. 2 bodova
    Nema žalbe na to da se više nema pravo žalbe jer je tako napisano u zakonu. Kako kaže Lustitia_ZD može ići samo izvanredni pravni lijek. Ono za 200 kn nije bilo vještačenje (jer košta debelo više) nego skica koju je napravila policija.A i kad vještak dođe na sud i to košta.Zato prvo provjerite koliko bi vas vještak i odvjetnik i sud koštali. Po mojem skromnom mišljenju vaš doprinos nezgodi je neupitan tako da treba vidjet ima li uopće bilo kakvog + za vas.
  20. 2 bodova
    Svakako uzmite odvjetnika. Moguće da su povrijeđena prava na pošteno suđenje pogotovo ako su ispitivali vozača drugog vozila a Vi niste bili pozvani na to ročište. S obzirom da nema prava žalbe na ovu presudu, jedina moguća opcija je Ustavni sud RH (Ili neki izvanredni pravni lijekovi, o tome će Vas dalje upoznati odvjetnik)
  21. 2 bodova
    Mogu napisat i kad dobiju prigovor jer njega i kopiju naloga šalju sudu. Ako platiš onda je završena priča jer će nalog postati pravomoćan takav kakav je. Pazi jer imaš rok za plaćanje i predaju prigovora.
  22. 2 bodova
    Vaši prekršaji su stariji od 3 godine, što znači da ste rehabilitirani i kao takvi se smijete pozivati na nekažnjavanost. Smatra se da Vam je ovo prvi takav prekršaj. Malo je čudno da MUP nije predložio mjeru, jer to u pravilu rade, tako da postoji šansa da oni naprave rješenje o ispravku naloga. Ima smisla žaliti se na sud, ako priznate prekršaj u cijelosti onda Vam se ne može izreći viša kazna nego što ju je predložio MUP. Znači da možete napisati prigovor i sve priznati, izraziti kajanje, u tom slučaju se kazna ne može povisiti ili dodati mjera.
  23. 2 bodova
    Kratko pojašnjenje. Na mnogim područjima uz veće rijeke (Savu, Dravu, Dunav) nalaze se vodonosni slojevi šljunka i pijeska , u Zagrebu već na 3-5 metara dubine. Velike količine vode mogu oticati u taj sloj. Nadalje, vodovodne i kanalizacijske cijevi često su postavljene blizu, i voda otiče u kanalizacijsku cijev. U oba slučaja na površini nema naznake gubitka vode. Uostalom, vi ste vrlo lako mogli ustanoviti koliko vode iscuri u sat vremena. Očitate vodomjer, pa nakon sat vremena opet očitate. Ovo ocjenjujem kao najbolju osnovu za osporavanje potraživanja. U vašem slučaju radi se uistinu o ogromnoj količini vode. Da je ta voda curila tek nekoliko tjedana, to bi bio mlaz u rangu vatrogasnog crijeva, i teško je vjerovati da se voda ne bi probila na povržinu ili u podrumski prostor, ili da se ne bi takav mlaz čuo u noćnim satima. Dodano, trebalo bi utvrditi kako je vodomjerno okno zaštićeno - da li uopće stanari imaju pristup ili se otvara samo ključem-alatom koji ima djelatnik vodovoda. Ako stanari nemaju pristup, odgovornost za gubitak vode koji traje dulje od mjesec dana je na vodovodu. Dakle, ako je vodomjerbio pod vodom mjeseci, 5 mjeseci osoba iz vodovoda nije prijavila curenje i to je na njihovu štetu. Tek zadnji mjesec može biti vaša krivnja. Ovdje ste potpuno u pravu. Radi se o izvanrednoj šteti, koju moraju snositi svi suvlasnici, u skladu sa udjelom vlasništva. Ispravan obračun bi bio da se onika koji stanuju i troše vodu prvo obračuna potrošnja kakva je bila u prethodnom razdoblju, a razlika duga se raspodjeli svim suvlasnicima sukladno udjelu vlasništva, a ne prema broju osoba koje troše vodu ili prema kontrolnim vodomjerima. Tu vam ide klasično eskiviranje i prebacivanje odgovornosti. Šteta je nastala zbog nečije nebrige. Ipak, vi kao suvlasnici trebali biste upućivati na krivnju vodoopskrbe, jer oni mjesecima nisu dojavili curenje. Ako se odvjetnik ne želi ozbiljno prihvatiti posla, onda vam takav i ne treba. Ovdje se radi o uistinu ogromnoj cifri, i o okolnostima koje su specifične. Da se radi o mnogo manjoj cifri i da je curenje prijavljeno čim je primjećeno da je vodomjerno okno puno vode - savjetovao bih vam da prihvatite ponudu da platite pola. Ali ovdje osim već spomenutog argumenta ima i drugih elemenata za umanjenje ovog duga. Pogledajte recimo strukturu računa za vodu. Stvarna cijena vode nije ni stoti dio cifre, ovo drugo su razne naknade, troškovi održavanja mreže, itd. Dakle, ako je negdje iscurila tolika voda , to nije stvarni gubitak vodoopskrbe. Naplatom takvog računa javno poduzeće vi ostvarilo neprimjerenu dobit, a zapravo je dug neizmjerno narastao zbog njihove nebrige i (možda i namjernog) neprijavljivanja curenja u šahtu.
  24. 2 bodova
    Defendipax

    Jeli legalno.

    Puno vam hvala za informacije 👍
  25. 2 bodova
    prof

    usporedni izračun mirovina

    Dodao sam još malo staža ako radite, radi lakše donošenja odluke o nadnevku umirovljenja.
  26. 2 bodova
    felixx

    Internet - uvrede

    Razlika u objavama online komentara na stranici nekih dnevnih novina gdje se pristupa bez formalne registracije i foruma poput ovoga gdje postoji neki postupak registracije. Imate pravila na svakom portalu, i primjetit ćete da na forumima sa registracijom postoji ozbiljnija moderatura, dok u komentarima dnevnih novina stoji istaknuto da uredništvo ne odgovara za objave i komentare koji su osobno mišljenje komentatora. Pa tako tamo imate uobičajeno vrijeđanje a ovdje ne. Razlika je između javnog događaja i javnog prostora. Kada bi uvijek i svuda trebala dozvola za fotografiju sa javnog eventa, nikada nitko više i ne bi mogao objaviti takvu fotografiju. Dobrodošli u Vrli Novi Svijet gdje baš svatko nosi gadget koji je istovremeno sofisticirana kamera i sredstvo za objavu bilo kakvog slikovnog uradka i popratnog komentara. Nekad su tračale babe na placu, ljudi po birtijama, uredima... danas se to radi na društvenim mrežama. Priviknite se na to . Vaša slika će za par sati biti potpuno zaboravljena, čim 'udarna vijest' postane najnovija objavljena fotografija pozadine neke starlete ili vijest da se popularni nogometaš posvađao sa svojom curom...
  27. 2 bodova
    G-man

    Prijetnja smrcu i zle namjere

    Ovdje postoji nekoliko kaznenih djela prijetnje iz čl. 139. Kaznenog zakona (svaka prijetnja je zasebno kazneno djelo), vrlo vjerojatno i kazneno djelo nametljivog ponašanja iz čl. 140. KZ-a. Budući je Vaša djevojka bila u neformalnoj istospolnoj zajednici sa drugom ženom (ako sam Vas dobro shvatio), tada se prijetnje prema njoj tretiraju kao kvalificirani oblik (stavak 3.), a prema Vama bi išao stavak 2., što znači da imate rok od 3 mjeseca od zaprimljene prijetnje da podnesete prijedlog za progon (nakon proteka tog roka, DORH više neće imati mogućnost procesuirati je). Glede ovog - prema praksi, ovo bi više potpadalo pod stavak 1. prijetnje budući sama prijetnja nije dovoljno konkretizirana (znam da zvuči pomalo apsurdno, ali tako je kako je), a stavak 1. prijetnje progoni se privatnom tužbom, dakle nema DORH-a, već biste Vi morali podnijeti privatnu tužbu. Glede nametljivog ponašanja, Vaša djevojka bi to morala prijaviti, jer bez nje, kako dokazati to djelo? Ishod? Ukoliko bi ovo bila prva kaznena djela, najvjerojatnije uvjetna osuda (osim ako bi se radilo o stjecaju nekoliko djela, tipa preko 3, onda bi možda išla djelomična uvjetna osuda ili čak i bezuvjetan zatvor, iako ovo potonje ipak manje vjerojatno), zajedno sa sigurnosnom mjerom zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja, moguće i obveznog psihijatrijskog liječenja, jer ova druga žena očito ima ozbiljnih mentalnih problema. Međutim, sve to bez Vaše djevojke ne bude moguće, stoga je prvi korak nju uvjeriti u to. Imate i Udrugu za podršku žrtvama gdje se Vaša djevojka može obratiti za pomoć, pa je možda oni uspiju uvjeriti. Status quo neće riješiti ništa već samo eskalirati stvari do granice koju ste i sami spomenuli. A to nije rješenje, već novi i mnogo ozbiljniji problem.
  28. 2 bodova
    Od srca hvala na odgovoru. I opcenito, hvala sto postoji ova stranica i ljudi kao Vi sa kojima "mali" covjek moze komunicirati,. Ja Vas ne mogu dovoljno nahvaliti. Koliko pomoci se nade u forumima...TOP !!! Molim Vas, nemojte prestati postojati i primite obilje zahvalnosti s moje strane. Da, pretrage su bile zakonite, jos je mobitel sada na pregledu-sto ce odigrati vaznu ulogu. Imamo izabranog branitelja koji se jako trudi. Sto se mladica tice, imam osjecaj da je shvatio iako je to kod tinejdzera jako tesko dokuciti. Hormoni ih pucaju i ponekad kao da je za pet minuta vec drugacije. Iza sebe ima dugogodisnje problematicne obiteljske okolnosti i rastavu braka svojih roditelja a to itekako na njega utjece. Bude li upisan - jako ce mu biti tesko naci posao ( sto je i bez dosjea tesko ). Ali, ovaj tracak nade kojeg smo od Vas primili, veoma nas motivira jer smo od beskorisnog "googlanja" do sad imali jako crnu prognozu. Jos jednom hvala.
  29. 2 bodova
    Spitfire

    Žalba koja to (ni)je

    Stvarno zanimljivo pitanje zbog čega je i meni trebalo malo više konzultacija, no ni tu mišljenja nisu jednoznačna. Dakle da, stranka bi i u rješenju kojim se obustavlja postupak u povodu odustajanja od žalbe imalo pravo na pravni lijek-žalbu drugostupanjskom tijelu. Međutim nakon svega, mišljenja sam da bi u toj žalbi na rješenje o obustavi postupka ako stranka opet ne plati pristojbu imalo se osnova za čl.19 jer je tijelo koje je bilo nadležno postupiti po zahtjevu, u tome dijelu koji se tiče pristojbe postupilo tj., pozvalo je stranku da u određenom roku uplati pristojbu.
  30. 2 bodova
    Ne. Auto možete uvesti u Hrvatsku, platiti carinu, PDV i posebni porez, registrirati ga i onda smijete voziti.
  31. 2 bodova
    ...jer nikakvi troškovi zaštite na radu ne smiju teretiti radnika. Skladištar će vjerojatno biti posao sa posebnim uvjetima rada, ne bi mu rekao poslodavac inače da obavi pregled (iako mu nije dao ni odgovarajuće upute, ni išta slično, ja recimo ne bi ni radila kod takvog poslodavca, ali to je druga tema). Pa u skladu s tim MORA vratiti sredstva plaćena za pregled. U suprotnom je u prekršaju prema Zakonu o zaštiti na radu, čl. 17. st. 6.
  32. 2 bodova
    cromoto

    Optužni prijedlog (alkohol)

    Evo danas stigla presuda nakon sto sam na sudu iznio obranu, 6000kn +500kn troskovi suda i ocevida, te zabrana upravljanja vozilima B kategorije 1mj. Imam pravo platiti 2/3 od ovih 6000kn, tako da ukupni trosak iznosi 4500. Sad me zanima, od kada počinje teći zabrana voznje za mene? Od primitka ovd presude, ili moram jos odvojeno dobiti neki papir?
  33. 2 bodova
    Matrix

    Bračna stečevina

    Analogno citiranom bi se onda i prvi stan imao smatrati bračnom stečevinom, no osobnog sam mišljenja da bi takvo tumačenje bilo pogrešno. Naime, ako je djed iz vlastite imovine kupio dva stana, odnosno po jedan baka i djed, to se samo može izvesti zaključak da su baki od strane djeda darovana sredstva za kupovinu stana, a koji u takvoj situaciji predstavlja njenu osobnu imovinu. Ono što teta (bakina kćer) eventualno može potraživati je namirenje nužnog dijela iz imovine kojom je baka raspolagala oporukom, pod uvjetom da je doista povrijeđeno pravo na nužni dio.
  34. 1 bod
    "Davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, sve dok nije okončan postupak za povrat te imovine, nije došlo do stjecanja bez osnove na strani države." (VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).- ************* "Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada." (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).- ************ Glede ulaganje tuđeg rada i sredstava u odnosu na isti institut navodi se: „(…) zastara potraživanja za stjecanje bez osnove do kojeg je došlo ulaganjem tuđeg rada i sredstava u nekretnine tuženika (čl. 215. u svezi s čl. 210. ZOO) počinje teći od dana kada je neosnovano obogaćeni stekao mogućnost ubirati korist od izvršenih ulaganja (…), a ne kako to pogrešno cijene nižestupanjski sudovi od dana kada su ta ulaganja učinjena.‟ VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015. *************** "Kad je uplata u korist određenog žiro-računa izvršena zabunom, bez valjane pravne osnove, radi se o stjecanju bez osnove s pravom na povrat onog što je neosnovano plaćeno." (VSRH, Gzz-165/2005-2 od 24. studenoga 2005.).- *********** "Stjecatelj koji je naplatio tražbinu u ovršnom postupku, na temelju tada pravomoćne i ovršne presude koja je ukinuta u revizijskom postupku, u trenutku stjecanja bio je savjestan stjecatelj koji duguje zateznu kamatu od postavljenog zahtjeva za vraćanje onoga što je naplatio u ovršnom postupku." (VSRH, Rev -737/2002-2 od 21. rujna 2005.).- ************** "Kupac koji je platio razliku cijene temeljem potpisanog ugovora, a smatrao jeda tu razliku ne duguje, mogao bi tražiti povrat samo ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu." (VSRH, Rev-3443/1999-2od 21. siječnja 2004.) ************* Vrhovni sud RH u svojoj je odluci Rev-x 474/10 zauzeo stav da se u slučaju vraćanja onog što je primljeno na temelju ništavog ugovora primjenjuju odredbe ZOO-a o stjecanju bez osnove, pa tako i odredba čl. 214. kojom je određeno da u slučaju kada se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. U svakom slučaju, tužitelju pripada pravo na zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, jer se taj dan nedvojbeno može smatrati kao "dan podnošenja zahtjeva" u smislu navedene odredbe ZOO-a. Ima li tužitelj pravo na zatezne kamate i za razdoblje prije podnošenja tužbe ovisi o tome je li tuženik bio savjestan ili nesavjestan stjecatelj, kao i o tome je li zahtijevao vraćanje prije podnošenja tužbe. Vrhovni sud RH Rev-x 474/10 ************** Prema stavu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod brojem Pž-3584/11 nema pravo zahtijevati vraćanje onaj tko je izvršio isplatu znajući da nije dužan platiti. Tako i okolnost da je tužiteljev direktor imao protupravni interes sredstvima tužitelja namiriti obvezu treće osobe nije isplata nedugovanog. U ovom konkretnom predmetu nesporno je da je tužitelj u trenutku uplate novčanih sredstava na tuženikov račun točno znao (morao znati) što plaća, kome plaća i zašto to plaća, odnosno da je znao (morao znati) kako plaća tuđi dug. Nakon uplate 2000. godine tužitelj se tek 2001. godine obratio tuženiku sa zahtjevom za povrat uplaćenih sredstava. Kao razlog takvog zahtjeva navodi kako je tuženik uplaćena sredstva stekao bez osnove jer među društvima tužitelja i tuženika nije postojao vjerovničko dužnički odnos, pa nije bilo osnove plaćanja. Za ovaj sud navedene nesporne činjenice bile su dostatne za ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva i njegovo odbijanje. Okolnost na koju se tužitelj pozvao o tome kako je do predmetne transakcije došlo iz razloga što je bivši tužiteljev direktor imao protupravni interes tužiteljevim sredstvima platiti umješača jer je u tom društvu većinski član, ne dovodi u pitanje utvrđene činjenice.Ako je tome doista tako bilo, odnosno ako je član uprave - direktor tužiteljevog društva protivno interesu tog društva poduzimao određene radnje na štetu društva, onda je tužitelj mogao ustati protiv njega tužbom za naknadu štete na temelju odredbe čl. 273. ZTD-a. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske br. Pž-3584/11 ************ Kad je u revizijskom postupku ukinuta pravomoćna presuda na temelju koje je, u ovršnom postupku prisilno naplaćena tražbina, osnovan je zahtjev za vraćanje onog što je naplaćeno u ovršnom postupku, na temelju stjecanja bez osnove, neovisno o tome što između stranaka i dalje traje postupak o istoj tražbini. VSRH, Rev-737/2002-2 od 21. rujna 2005. godine. ********************* Kad je iznos dosuđen pravomoćnom presudom tuženik isplatio tužitelju, a ta je presuda odlukom revizijskog suda naknadno ukinuta uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje, tužitelj je u obvezi vratiti tuženiku primljeni iznos neovisno o tome kakav će biti rezultat ponovnog suđenja. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 516/2010-2 od 14.7.2010. ************* „Pravilno nižestupanjski sudovi zaključuju da u konkretnom slučaju zastara prava zahtijevati vraćanje stečenog po osnovi koja je kasnije otpala nije mogla početi teći prije no što je VSRH donio prije navedenu presudu i prije nego što je ta presuda dostavljena ovdje tužiteljici.‟ VS RH Revt-141/16-2 od 1. veljače 2017 ******************* "Prema ocjeni ovog revizijskog suda, a pravilnom primjenom materijalnog prava, u ovom predmetu radi se o stjecanju bez osnove, a takvo potraživanje zastarijeva za pet godina (opći zastarni rok – čl. 371. ZOO), a zastarijevanje u konkretnom slučaju počinje teći prvog dana poslije dana kada je tužitelj kao vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 361. st. 1. ZOO), a to je dan kada je tužitelju dostavljeno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gzz-333/03, Rev-1070/03 od 12. siječnja 2006.‟ VS RH Revr-1787/12-2 od 6. veljače 2013 ************* Kada vraća ono što je stekao bez osnove, nepošteni stjecatelj dužan je platiti zatezne kamate od dana stjecanja. Sažetak: Prema tome, s obzirom na nesporno utvrđene činjenice, sukladno navedenoj odredbi iz članka 1111. stavak 1. ZOO-a, tuženik je dužan tužitelju isplatiti utuženi neosnovano stečeni iznos od 25.465,64 kn sa zateznim kamatama od dana stjecanja (čl. 1115. ZOO-a). Tuženik ne spori činjenicu da se naplatio iako za to nije imao pravne osnove od samog početka, što znači da je bio nepošteni stjecatelj od trenutka stjecanja. VTs RH Pž-4079/10, od 13. svibnja 2014. ************** Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi s tim da je strana koja vraća novac dužna platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila. S obzirom na to da se radi o zahtjevu za vraćanje danog po osnovi stjecanja bez osnove (ugovor je raskinut pa je ta osnova prestala) primijenit će se opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima. Prema toj odredbi rok je pet godina. Odredbom članka 215. Zakona o obveznim odnosima, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1467/96 od 6. prosinca 2000 *********** Pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda od 20. studenoga 2006., na temelju koje je tužitelj isplatio tuženici utuženi iznos od 142.248,80 kn, a koja je kasnije ukinuta revizijskom odlukom uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje, u vrijeme plaćanja predstavljala je valjanu pravnu osnovu tuženičina stjecanja tih novčanih sredstava.Ukidanjem presude ta je osnova otpala, pa je na temelju odredbe čl. 1111. st. 3. ZOO-a tada nastala obveza vraćanja navedenog iznosa. Ta obveza je bezuvjetna pa tuženica neosnovano smatra da je za donošenje odluke o zahtjevu tužitelja za vraćanje tih sredstava od značenja daljnji tijek parnice u kojoj je ukinuta presuda na temelju koje je izvršeno plaćanje, jer je nakon ukidanja ta presuda bez učinka, a nova presuda kojom bi tužbeni zahtjev bio prihvaćen može predstavljati novu samostalnu osnovu na temelju koje će tužitelj biti dužan namiriti tuženici tražbinu u skladu s tom presudom." Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Rev 516/10-2, od 14. srpnja 2010 ************* Riječ je o stjecanju bez osnove ako dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nije utemeljen na pravnom poslu ili u zakonu. Time nastaje obveznopravni odnos koji djeluje inter partes i u kojem je stjecatelj dužnik, a osoba čiji je dio imovine prešao u imovinu stjecatelja jest vjerovnik. (Privredni sud Hrvatske, Pž–3437/93 od 28. prosinca 1993., Praxis, 2/36) **************** Osoba koja nije stanar, a koristila je i adaptirala stan, ne može od stanara tražiti povrat više uloženih sredstava s naslova stjecanja bez osnove budući da stanar nije vlasnik stana. (Vrhovni sud Republike Hrvatske,27 Rev–3097/91, od 12. lipnja 1991.) ************** Osnovanost zahtjeva za vraćanje isplaćenog po osnovi stjecanja bez osnove ne ovisi o krivnji stjecatelja već o tome ima li isplata osnove u pravnom poslu ili zakonu. (Županijski sud u Bjelovaru, Gž–1297/99, od 2. rujna 1999.) ************ Kada je vjerovnik naplatio zatezne kamate temeljem pravomoćne odluke suda, on je taj iznos stekao temeljem valjane pravne osnove te dužnik ne može osnovano tražiti u novoj parnici vraćanje iznosa zateznih kamata koje su plaćene preko propisane stope pozivom na institut stjecanja bez osnove. (VS HR, Rev–2/2000, od 13. travnja 2000.) *********** Potraživanje naknade koristi koju je imala osoba upotrebljavajući tuđu stvar u svoju korist zastarijeva u općem zastarnom roku. (VS RH, Gzz–6/85, od. 12. rujna 1985.) ********** Ako netko neovlašteno uporabi tuđu stvar u svoju korist, imatelj stvari može zahtijevati da mu naknadi protuvrijednost materijalne koristi koju je imao od uporabe tuđe stvari i to do isteka općeg zastarnog roka od pet godina. (Vps, Pž–303/82, od 29. lipnja 1982.) ********** Zastarijevanje potraživanja s naslova stjecanja bez osnove počinje teći od trenutka kada se imovina stjecatelja povećala, a ne od trenutka kada je vjerovnik saznao za povećanje. (VS RH, Rev–421/1992, od 25. lipnja 1992.) ************ Banka koja je u zabludi isplatila fizičkoj osobi svotu strane valute koja joj nije pripadala, može tražiti i vraćanje navedenih svota u istoj valuti. (VS RH, Rev–653/90 od 25. srpnja 1990.) *********** Zahtjev prodavatelja da mu kupac prije isporuke automobila isplati razliku do konačne cijene ne može se smatrati prinudom kad je takva obveza kupca predviđena ugovorom. Tužitelj stoga nema pravo na povrat onoga što je platio. (VS RH, Rev–1250/94, od 23. travnja 1997.) *********** Prijetnja raskidom ugovora ne mora imati značenje prinude odnosno prijetnje u smislu odredbe čl. 60. Zakona o obveznim odnosima i stoga tužitelj s te osnove nema pravo na povrat. (VS RH, Rev–2449/94, od 30. travnja 1997.) ************ Savjestan stjecatelj je onaj kojemu je temeljem pravomoćne sudske odluke isplaćena naknada nematerijalne štete, bez obzira na to je li ona isplaćena dobrovoljno ili u ovršnom postupku. (Županijski sud u Gradu Zagrebu, Gž–392/96, od 22. listopada 1996.) ******************* Tko plati znajući da nije obvezan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje novca osim ako je zadržao pravo traženja novca natrag ili ako je platio da bi izbjegao prisilu. (VS RH, Rev–953/82, od 13. siječnja 1983.) ************* Utvrđeno je da je tužiteljeva imovina smanjena u korist tuženikove pogreškom tužitelja kao osiromašene osobe. Ta se pogreška nikako ne može smatrati ispričivom zabludom, već očitim nemarom i neusklađenosti rada tužiteljevih službi. (VS RH, II Rev–86/87 od 22. listopada 1987., PSP–38/74) ****************** Procijenjeno je da nije savjestan pribavitelj osoba koja je nakon proteka roka određenog vremena mogla znati da joj je dva puta plaćena renta zbog izgubljene zarade. Zato takva osoba ne može osnovano zadržati drugi put plaćenu svotu za isti dug. (VS RH, Rev–214/89, od 4. listopada 1989.) ********** Zajmoprimatelj je obvezan zajmodavcu vratiti iznos koji je primio zajedno s kamatama. Dakle, ako je zajmodavac po akceptnom nalogu naplatio veću svotu, višak koji prelazi ugovoreni iznos zajma zajedno s kamatama stekao je bez osnove i obvezan je taj iznos vratiti zajmoprimatelju. (Visoki trgovački sud RH, Pž–938/94, od 11. travnja 1995.) ************ Tuženik je od tužitelja primio svotu od 30.000 DEM i to iznos od 23.000 DEM dana 4. ožujka 1994., a iznos od 7.000 DEM 25. ožujka 1994., sve u svrhu da tu novčanu svotu tuženik preda poduzeću M., a na ime troškova realizacije inozemnog kredita. Tuženik navedenu svotu nije predao poduzeću M. već ju je neovlašteno zadržao za sebe. Na temelju takvog utvrđenja, a primjenom odredbi čl. 210. st. 3. i čl. 214. ZOO-a, tuženik je obvezan tužitelju isplatiti navedenu novčanu svotu sa zateznom kamatom koju je Zagrebačka banka plaćala na devizne štedne uloge valute DEM, a koja teče od dana kada je tužitelj tuženiku predao navedene novčane iznose do isplate, sve u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju na dan isplate. (VRHS RH, Rev–1046/02, od 17. ožujka 2004.) ************ Osoba koja je u očekivanju sklapanja braka radila za svog zaručnika i time pridonijela povećanju njegove imovine ima pravo na naknadu na osnovi neosnovanog obogaćenja ako nije došlo do sklapanja braka. (VS RH, Gž–1796/79, od 20. ožujka 1979.) *********** Obveza vraćanja stečenog bez osnove nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnovu (u ovom slučaju ugovor o uzdržavanju) koja se nije ostvarila. (VS RH, Rev–686/88, od 26. listopada 1988.) ************ Kad je viši carinski organ ukinuo zaštitnu mjeru oduzimanja automobila koju je izrekao niži carinski organ na temelju čl. 386. Carinskog zakona, tada je prestala pravna osnova za plaćanje troškova dopreme, čuvanja i ležarine automobila. Stoga osoba koja je morala platiti te troškove prilikom preuzimanja vozila ima pravo zahtijevati njihovo vraćanje. (VS RH, Rev–2364/81, od 6. travnja 1982.) ************ Jedna od ugovornih strana može zahtijevati naknadu koristi koju je druga strana ostvarila neovlaštenom uporabom njezinih sredstava (strojeva) nakon raskida ugovora o ortakluku. (VS RH, Rev–2126/88, od 11. travnja 1989., PSP–44/96) ************ Ako je poništeno rješenje nadležnog upravnog tijela o obvezi plaćanja poreza na promet nekretninama i pravima, osoba od koje je naplaćen porez ima pravo na kamate na iznos vraćenog novca koji nije bila dužna platiti i to za razdoblje od izvršene uplate do isteka roka za uplatu razrezanog poreza prema novom rješenju. (VS RH, Rev–53/90, od 26. rujna 1990.) ************* Od osobe koja se protupravno koristila stambenim prostorom vlasnik može potraživati naknadu koristi koju bi ostvario njegovim iznajmljivanjem podstanarima samo ako dokaže da bi upravo na taj način ostvario prihod. (VS RH, Rev–948/89, od 14. prosinca 1989., PSP–47/82) ********* Suvlasnik koji se bez naknade koristi suvlasničkim dijelom nekretnine drugoga suvlasnika neosnovano se obogatio za visinu najamnine koju bi inače morao plaćati, pa je to korist koju je obvezan naknaditi i to u nominalnoj svoti najamnine kako bi ona dospijevala za naplatu. (VS RH, Rev–1881/91, od 28. studenoga 1991., Izbor–93/113) *************** Zahtjev vlasnika, kojemu je oduzimanjem posjeda onemogućeno korištenje njego- va stana, za naknadu troškova najamnine isplaćene za drugi iznajmljeni stan, predstavlja odštetni zahtjev, a ne zahtjev za naknadu koristi od uporabe tuđe stvari. (VS RH, Rev–2565/86, od 28. travnja 1987.) *********** 4. O zahtjevu podstanara ili osobe koja se bez pravnog osnova koristi stanom, o vraćanju sredstava koja je ta osoba uložila za poboljšanje uvjeta stanovanja valja odlučiti primjenom propisa o poslovodstvu bez naloga. (VS RH, Rev–948/89, od 14. studenoga 1989.) ************ Radnik koji je dokupio staž umjesto organizacije ispunjavajući njezinu zakonsku obvezu ima pravo na naknadu plaćenog iznosa. (VS RH, Rev–3221/93, od 25. studenoga 1993.) ********* Kada je poslodavac propustio platiti doprinose za mirovinsko osiguranje, pa osiguranik sam plati te doprinose, ali u vrijeme kada je već nastupila zastara potraživanja s naslova dužnih doprinosa, ne može od poslodavca zahtijevati povrat plaćenih iznosa. (VS HR, Rev–1736/90, od 21. ožujka 1991.) ******** Komunalno poduzeće dužno je platiti općini trošak popravka kanalizacije, jer je to poduzeće po zakonu dužno održavati kanalizaciju. (Visoki trgovački sud, Pž–1213/93, od 18. listopada 1994.) ************** Tuženik je bio u obvezi platiti porez na promet nekretnina, no platio ga je tužitelj koji je bio zakonski solidarni jamac. Tužitelju pripada pravo tražiti od tuženika naknadu plaćene svote, jer u toj situaciji vrijede pravila o vraćanju onoga što je plaćeno bez osnove. (VS RH, Rev–3595/93, od 4. svibnja 1995.) *********** U konkretnom slučaju tužitelj i ne tvrdi da je dio njegove imovine prešao u imovinu tuženika, nego da je treća osoba I. Č. izvršila uplatu određenih sredstava na žiro račun tuženika. Kako nikakav dio imovine tužitelja nije prešao u imovinu tuženika, to nije tužitelj aktivno legitimiran potraživati vraćanje uplaćenih sredstava. Eventualno bi I. Č., koji je sredstva uplatio, mogao u posebnoj parnici tražiti povrat navedenog iznosa, ali opet pod određenim uvjetima. Zato ovaj sud ocjenjuje da na strani tužitelja nema aktivne legitimacije. Ništa ne mijenja na stvari što je tužitelj bio vlasnik stana i da je kupac I. Č. cijenu pogrešno platio tuženiku umjesto tužitelju. (Privredni sud Hrvatske, Pž–3437/93, od 28. prosinca 1993.) ************* Postojanje mogućnosti protuovrhe ne isključuje pravo na podnošenje tužbe zbog stjecanja bez osnove. (VS RH, Rev–112/92, od 29. prosinca 1993.) *********** Bivši bračni drug, koristeći suvlasnički dio nekretnine drugog bivšeg bračnog druga, neosnovano se obogatio i to za razmjeran iznos najamnine koji bi se ostvario iznajmljivanjem tog dijela nekretnine. (VS RH, Rev–1419/98, od 9. svibnja 2001.) ******** Visina koristi koju su tuženici stekli, koristeći se radom i uslugama tužitelja bez osnova, utvrđuje se prema cijenama na dan donošenja prvostupanjske presude. (VS RH, Rev–686/88, od 26. listopada 1988.) ********** Onaj koji je stekao bez osnove obvezan je vratiti ono što je stekao na taj način i to prema cijenama na dan donošenja prvostupanjske presude. U konkretnom slučaju to znači da valja utvrditi za koliku je vrijednost ulaganjem sredstava tužitelja povećana prometna vrijednost stambenog objekta tuženoga u vrijeme presuđenja. Ako bi ulaganjem sredstava tužitelja u objekt tuženika porasla prometna vrijednost stambenog objekta tuženika, radilo bi se o stjecanju bez osnove na strani tuženika. (VS RH, Rev–227/93, od 3. studenoga 1993.) *********** Na iznos neosnovano više zaračunate cijene stana prodavatelj je kupcu obvezan platiti kamate koje teku od dana kada je kupac uplatio taj iznos. (VS HR, Rev–1486/86, od 28. listopada 1986.) ************* Zajmoprimac je obvezan zajmodavcu vratiti iznos koji je primio zajedno s kamatama.Stoga, ako je zajmodavac po akceptnom nalogu naplatio veću svotu, višak koji prelazi ugovoreni iznos zajma zajedno s kamatama stekao je bez osnove. (VS RH, Pž–938/84, od 11. travnja 1995.) ************* Obveza svake strane glede plaćanja zateznih kamata na iznos koji je primila na osnovi ništavog pravnog posla i koji je dužna vratiti procjenjuje se prema odredbama o opsegu vraćanja pri stjecanju bez osnove. (VS RH, Rev–999/92, od 7. srpnja 1993.) **************** Osiguratelj ne može tražiti vraćanje svote isplaćene u ime naknade štete zbog tjelesne ozljede, narušenja zdravlja ili smrti ako je isplata izvršena prema pravomoćnoj presudi, jer valja smatrati da je naknada izvršena savjesnom stjecatelju, pri čemu nije odlučujuće što je u revizijskom postupku oštećeni odbijen u tom dijelu tužbenog zahtjeva. (VS HR, Rev–1491/87, od 24. prosinca 1987.) ************* Dijete koje pridonosi uzdržavanju roditelja znajući da na to nije obvezno ne može zahtijevati vraćanje isplaćenih svota. S obzirom na takva utvrđenja nižestupanjski su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo zauzevši stajalište da je tužiteljica pridonosila uzdržavanju svoje majke smatrajući da je to moralna obveza kćeri prema majci, a da to nije bila obvezna. Stoga se tuženica nije neosnovano bogatila za svote koje je tužiteljica davala za njezino uzdržavanje. S obzirom na izneseno, tužiteljica je, znajući za raskid ugovora sa svojom majkom, pridonosila njezinom uzdržavanju, a da na to nije bila prisiljena ni obvezana (osim moralne obveze). Tako postupajući, tužiteljica je dobrovoljno pristala na smanjenje svoje imovine za svote koje je davala za uzdržavanje svoje majke. Stoga je neosnovano njezino traženje danih svota za majčino uzdržavanje i sudovi su pravilno odbili njezino tužbeno traženje. (VS HR, Rev–350/88, od 21. rujna 1988.) *************** U odnosu na nužne i korisne troškove koji se pojavljuju kod revindikacijskih zahtjeva, početak tijeka zastare jednako je uređen i odredbom članka 164. stavak 7.ZV-a, jer pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova zastarijeva od dana predaje stvari, s time da se u pretpostavkama iz odredbe članka 164. ZV radi o trogodišnjem a ne općem zastarnom roku koji se, za razliku u stvarnopravnim parnicama, primjenjuje kod instituta stjecanja bez osnove VS RH Rev-x 294/14-2 od 15. travnja 2015. i Rev-x 358/11-2 od 20. studenoga 2013. ************** Potraživanje ostavitelja na temelju stjecanja bez osnove prelazi na nasljednike neovisno o tome je li ostavitelj podnio tužbu radi ostvarenja tog potraživanja. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2510/2010-2 od 11.1.2012. ***************** Kada tuženik posjeduje nekretninu ili neku drugu stvar tužitelja ili posjeduje njegov suvlasnički dio, plaćanje vrijednosti postignute koristi prema čl. 1111. i 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN. 35/05 i 41/08) moguće je samo u slučaju kada je nekretnina ili neka druga stvar upotrijebljena na način da je promijenila identitet zbog čega nije moguće ili nije gospodarski opravdano vraćanje te nekretnine ili neke druge stvari. Kada je moguće vraćanje tj. kada je moguća predaja nekretnine ili stvari u posjed ili suposjed tada se naknada koristi prosuđuje prema odredbi čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00;114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09) ali samo u slučaju kada tužitelj uz platež koristi tužbenim zahtjevom traži i predaju nekretnine ili stvari u posjed. Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 04. rujna 2013. ****************
  35. 1 bod
    Mrljavac

    COVID-19

    Ipak, imamo dva poluraspadn MIG-a i oni će nas čuvati
  36. 1 bod
    to nije uopče točno,odnosno iz citiranog se zaključuje da oni mogu dici cijenu na pretplatnikovu štetu i da se potpisom pretplatnik s tim slaže.....oni mogu dići npr. cijenu ali onda pretplatnik ima pravo raskinuti ugovornu obvezu bez penala.... da ako nastavljaš korisiti uslugu......,ali imaš pravo raskinuti ugovor.........to oni rijetko rade jel su im raskidi ugovora preveliki troškovi...osim ako procjene da im je korist veća od mogućih raskida ugovora.... to je sad malo drugačija priča,ali u principu ni tad ti ne bi trebao imati probleme jer je to njihov propust.... osobno sam imao i slučaj kod raskida ugovorne obveze kod poskupljenja što je riješeno na način da sam ukinuo obvezu plaćanja pretplate,ali sam ratu za uređaj morao nastaviti normalno plaćanje po ugovoru.....a ne da raskineš ugovor i onda oni ukinu popuste i ti moraš platiti uređaj u punom iznosu.....znači onako kako piše u ugovoru za uređaj jer su oni krivi za raskid.. imao sam i slučaj njihove pogreške..gdje su se normalno svim silama izvlačili...prvi stupanj žalba,pa drugi stupanj žalba i onda na hakom...hakom riješio u moju korist...... uglavnom moraš se držati i vrijedi samo ono što piše u ugovoru,a ne šta je tebi rečeno ili crtano....primjer ako u ugovoru piše da si dužan za ratu uređaja 50 kn ,onda je 50 kn bez obzira što je netko pogriješio....ali ako je u ugovoru 100 kn ,a netko greškom naplaćivao 50 kn ,onda si im dužan.....
  37. 1 bod
    Molim nekoga tko se bolje razumije u ovo pitanje da odgovori jer se ja za sada nisam susrela da su mjere/presude sudovi dostavljali e-mailom, no, možda su to pojedini sudovi počeli raditi zbog korone? Ali tada bi i Vašoj prijateljici odnosno njenoj odvjetnici dostavili e-mailom da su se odlučili na takav način dostave - ne bi jednoj strani slali poštom, a drugoj e-mailom.
  38. 1 bod
    Ruby_Danderfluff

    ovrha po zadužnici

    Možete po čl. 210. Ovršnog zakona tražiti odgodu pljenidbe i prijenosa i proglašenje nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa, sve u roku od 60 dana od početka izvršenja izravne naplate. Međutim, ne znam s kojim argumentima, jedino činjenicom da se ovrhovoditelj već namiruje u stečajnom postupku. No osobna zadužnica je drugo sredstvo naplate, koje ovrhovoditelj ima pravo upotrijebiti.
  39. 1 bod
    sivko

    krađa do 1000 kn

    Policija će obavit svoj dio posla ali neće podnositi kaznenu prijavu nego to ide privatnom tužbom zbog visine štete.
  40. 1 bod
    Borbena7

    Prijava socijalnoj

    Ne, nipošto. Okretanje glave je zadnja opcija. Svaka sumnja na zlostavljanje i zanemarivanje djeteta se treba prijaviti, pa neka nadležne institucije procijene da li je isto u pitanju ili ne. Lažna prijava je nešto drugo. Znači, kada znate da nema nikakvog zlostavljanja i zanemarivanja djeteta, ali eto svjesno želite napakostiti nekoj osobi i izmislite "priču" koju upakirate u lažnu prijavu.
  41. 1 bod
    G-man

    Svjedočenje

    Moja sugestija vam je da nazovete uređujućeg suca i objasnite situaciju te zatražite da raspravu na kojoj bi vas se ispitalo zakaže za termin u kojem ćete vi ionako biti u RH (recimo vrlo mnogo naših ljudi dolazi za Sve svete i pred Božić, pa recimo negdje u tom terminu). Svjedočenje je obveza, no ne trebate se bojati uhićenja i problema u SR Njemačkoj zbog toga. No, kod nas biste mogli imati problema, zato sam vam dao gornju sugestiju. Svaki razuman sudac će poštovati to i prilagoditi se okolnostima. Tko zna, možda i odluči da se vas neće morati ponovno ispitivati već se samo pročita vaš raniji iskaz ukoliko su ispunjene zakonske pretpostavke. Putem Skypea ne možete davati iskaz, jedina similarna opcija bila bi da naš sud zatraži međunarodnu pravnu pomoć od nadležnih tijela SR Njemačke pa vas se ispita putem audio-video linka, a posredstvom njemačkog suda, no to je vrlo dugotrajna i komplicirana procedura, kojoj se pribjegava kada nema apsolutno nikakve druge mogućnosti. Uglavnom, javite se sucu, objasnite sve i dogovorite termin kada budete doma i problema ne bude.
  42. 1 bod
    Ruby_Danderfluff

    Prijetnja tužbom

    Po mom mišljenju, s obzirom da se branite sami, mora Vam se dopustiti da se branite na način na koji smatrate shodnim, pa ako je odvjetniku branitelju u tijeku postupka dopušteno da se u sudskom postupku obraća prisutnima malo žešće nego što je to inače slučaj, a da istovremeno ne bude odgovoran za povredu časti i ugleda, to bi trebalo dopustiti i Vama tijekom iznošenja obrane, jer navedene riječi, osim što nisu kleveta (jer je oštećenik osuđena osoba) - ali jesu uvreda, jer se to može reći i na blaži način, nisu niti izrečene radi povrede njegove časti i ugleda, već radi Vaše što učinkovitije obrane. No da se u daljnjem tijeku postupka ne biste izlagali daljnjoj odgovornosti za kaznena djela protiv časti i ugleda, ja bih se pokušala suzdržati od takvog izražavanja, tim više što suci to ustvari ne vole jer im remeti mir u sudnici.
  43. 1 bod
    sivko

    Udarac autom u ogradu ulje na cesti

    Do 7000 za bijeg (iako će na nalogu pisat 3000)+1000 za nezgodu+prom.prekršaj. Za ulje ti nitko neće vjerovati a za gume i uvjete si sama kriva. Tako i napišeš,nisi vidjela da si udarila i u ogradu.Noć+stres,strah....pa kako sudac odluči.I dosadašnja nekažnjavanost će smanit kaznu.
  44. 1 bod
    Ne treba te se izvinjavati. Za sva pitanja ili, nedoumice, Legalis.hr , je tu na raspolaganju.
  45. 1 bod
    Ruby_Danderfluff

    Veseljko

    Ne morate, ali dobro je za Vas. Ugovor u konkretnom smislu je već i ponuda koju Vi šaljete kupcu, a kupac odvraća: Prihvaćam (barem taj dio imajte mailom, da poslije ne bude sumnje oko toga što ste se dogovorili i na koji način). Taj prihvat ponude je sklopljen ugovor. Međutim, dobro je imati i pisani ugovor kojim biste definirali - posao koji ćete obaviti, svoje rokove, kupčeve uvjete podmirenja plaćanja, i sve neke druge stvari koje bi mogle biti sporno. Naravno da na kraju suradnje izdajete račun i da klijent plaća putem poslovnog računa.
  46. 1 bod
    felixx

    Dogovor oko alimentacije

    Postavite šturo pitanje, a tražite da vam se dade stručan i opširan odgovor? Zašto niste postavili pitanje prije nego ste napravili taj famozni 'ugovor'? Da, vaša bivša bi mogla biti optužena da je zanemarila 'interes djeteta' time što je dogovorila da ne prima alimentaciju. Tako će zapravo biti prisiljena da vas tuži, da izbjegne mogući progon, nadzor CZSS ili što bi već moglo uslijediti. Nama koji znamo kako takvi odnosi funkcioniraju u praksi jasno je da se ona nije odrekla alimentacije tek tako , nego da je to sasvim izvjesno dio jednog vašeg dogovora u kojem se rješava njihov ostanak u zajedničkom stanu, ili otplata kredita , ili slični aranžmani. Ali to se onda drugačije rješava.
  47. 1 bod
    Zoggy

    Pripravnik (vježbenik) na HŽ

    Hvala Vam na trudu i na iscrpnim odgovorima. Lp.
  48. 1 bod
    Borbena7

    Prosjek plaće za godišnji odmor

    Odredba ugovora nije važeća, jer nije u skladu sa čl. 81. Zakona o radu. Da je tumačenje poslodavca točno, tada nam zakoni ne bi ni trebali. Možete mu zaprijetiti inspekcijom rada, a u konačnici ako ne uskladi svoj rada sa Zakonom svoju pripadajuću, a neisplaćenu plaću ćete morati ostvarivati sudskim putem. Pa će na kraju osim isplate tog dijela plaće, trošak spora također pasti na njegov teret.
  49. 1 bod
    Skywalker007

    Privremeni status hrvi

    Piše u zakonu svašta ali to ne vrijedi za HZZO komisiju, uglavnom svakako vam vrijedi pokušati ostvariti 100% bolovanje ali osobno od nas 6 koji smo u postupku nitko nije dobio. Možete predati ali možda najbolji savjet je koji ja nisam poslušao je bio da ostanem raditi i da HRVI rješavam da nitko ne zna i kad ostvarim za trajno tek onda podnesem za ostvarivanje mirovine. Ovako vam se može dogoditi da odete na bolovanje ono može biti 100% ali i ne mora, vaš liječnik opće prakse vas je dužan poslati na medicinu rada nakon 1 godine bolovanja i onda ako još niste ostarii HRVI za stalno mogu vas poslati u invalidsku mirovinu ali profesionalnu nesposobnost koja je 20 % manja od bilo koje druge. A onda opet imate postupak takve invalidske prebacivati u invalidsku braniteljsku. Uglavnom dobro se raspitajte što je za vas povoljnije jer ja osobno nisam poslušao dobar savjet.
  50. 1 bod
    drot13

    Lokacije kamera za nadzor prometa

    Nemaš brige, kamere ne snimaju prolazak kroz crveno.
Ovaj popis predvodnika je postavljen na Zagreb/GMT+02:00
×
×
  • Napravi novi...