krester

opozivam navedeno. suklado zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (NN 119/09) najmodavac plaća "harač" prema poreznom rješenju Porezne uprave na iznos neto primitak (umanjen za predujam poreza na dohodak i prirez). to znači: bruto primitak najamnine = 100 Porezna osnovica = 70 porez na dohodak = 17,50 prirez (18%)= 3,15 ukupno porez i prirez = 20,65 neto primitak ili porezna osnovica za "harač" = 100-20,65= 79,35 3000<"harač">6000 = 79,35 x 2% 6000>"harač" = 79,35 x 4%

ako je posrijedi naknada troškova prijevoza na posao i s posla, poslodavac je dužan nadokanditi taj izdatak zaposlenom ako pravo zaposlenika na naknadu proizlazi iz ili iz granskog kolektivnog ugovora (ako se primjenjuje), pravilnika o radu (ako postoji), ugovora o radu ili odluke uprave (ako postoji). U suprotnom, poslodavac nije dužan nadoknaditi taj izdatak zaposlenika. ako je posrijedi korištenje privatnog automobila za službene potrebe kada zaposlenik po nalogu poslodavca ide na službeni put ili koristi za lokalnu vožnju u krugu od 30 km od sjedišta poslodavca tada temeljem obračuna putnog naloga (poslodavac odobrava korištenje privatnog automobila) ili obračuna locco-vožnje(poslodavac odobrava korištenje privatnog automobila)zaposlenik ima pravo na naknadu. Najčešće ta naknada je do neoporezivog iznosa - 2kn/km. Njome se pokriva izdatak goriva i amortizacija privatnog automobila. Potvrda o cijeni autobusne karte je relevanta za određivane iznosa isplate naknade prijevoza na posao i s posla ako postoji pravo zaposlenika na naknadu. vidi članak 13. stavak stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Autokuća plaća posebni porez u ime i za račun poreznog obveznika, kupca automobila. Posebni porez je dio porezne osnovice pored tvorničke cijene i marže autokuće za PDV. Kada dobijete račun posebnu porez je iskazan na računu. Vi plaćate ukupnu naknadu autokući po računu. To proizlazi iz odredbi članka 4. stavak 2. i članka 9. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na osobne automobile....

nema "harača" na dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno odredbi članka 4. stavak 1. Zakona o posebnom porezu jer predujam poreza na dohodak se ne obračunava i plaća na izvoru (po odbitku) - od strane isplatitelja već paušalno temeljem poreznog rješenja neovisno o tomu plaća li najmoprimac ili zakupnik najamninu ili zakupninu na vrijeme ili je uopće ne plaća. Najamnina ili zakupnina su i režijski izdaci koje temeljm ugovora podmiruje najmoprimac ili zakupnine u ime i za račun najmodavca ili zakupodavca.

vidi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 143/06.)

ukupno plaćeni predujam poreza na dohodak od imovine po osnivi iznajmljivanja stana je konačan iznos poreza osim ako porezni obveznik dragovoljno ili obvezno ne podnese godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak. Ovisi hoćete li ostvariti povrat više plaćenog poreza ili ne od drugim činjenicama navedenim u poreznoj prijavi. najmoprimac može sukladno odredbi članka 36. stavak 23. Zakona o porezu na dohodak uvećati svoj osobni odbitak iskazan u svojoj godišnoj poreznoj prijavi za iznos plaćene slobodno ugovorene najamnine. Ugovor o najmu stana zaključuje se temeljem odredbi Zakona o najmu stanova i Zakona o obveznim odnosima. Mora biti u pisanoj formi. Najmodavac u roku od 8 dana od zaključenja ugovora dužan je prijaviti ugovor Poreznoj upravi kako bi mu poreznim rješenjem bilo određeno plaćanje paušalnog predujma poreza na dohodak od imovine. (članak 58. stavak 1. Zakona).

jednostavnije je da vi sami iznajmljujete smještaj i uđete u sustav pdv-a. naravno da bi vi trebali zaključiti ugovor o zakupu poslovnog prostora svom suprugu. naknadu utvrdite u visini varijabilne zakupnine (režije koje dolaze na vaše ime) i fiksne zakupnine (u visini iznos procijenjenog poreza na dohodak od imovine - 15% po rješenju PU). Takav zakup bi bio poslovni najam. Režijski troškovi (voda, struja, odvoz otpada) su zakupnina koju plaća zakupnik umjesto zakupodavca. Ulaganja u prostor je moguće temeljem ugovora o zakupu pratiti kao ulaganje u tuđu imovinu, međutim pdv bi se odbio i zaračunao - postao dio troška ulaganja jer PU nezakonito smatra da je došlo do isporuke zakupnika zakupodavcu. Isporuka nastaje kada zakupnik napusti poslovni prostor.

ako je posrijedi plaćanje poreza na dobit po odbitku sukladno odredbi članka 31. zakona o porezu na dobit zastara poćinje teći od isteka godine od kada je trebao porez biti obračunan i plaćen. Porez po odbitku dospijava s dan isplate naknade. Prema tomu, pravo poreznog tijela za utvrđivanje poreza po odbitku iz dd.mm.2005. zastraijeva s 01.01.2009. godine. Zaključuje se da zastara počinje teći od 01.01.2006. godine.

sukladno odredbi članka 27. Zakona o porezu na dohodak niste dužni platiti porez na dohodak od imovine poradi otuđenja nekretnine koja je vama - poreznom obvezniku služila za stanovanje. Kako se iskoristili pravo oslobođenja od poreza na promet nekretnine za 1. nekretninu, bit ćete dužni platiti porez na promet nekretnina kod stjecanja druge nekretnine. Istražite s PU zašto vam nije dosad dostavljeno porezno rješenje za plaćanje poreza na promet nekretnina. Relativni rok zastare nastupa 3 godine od utvrđivanja porezne obveze od strane PU a ne od dana predaje prijave poreza na promet nekretina od strane poreznog obveznika za stjecanje 2. nekretnine.

U Hrvatskoj primitak od divedende fizičkoj osobi se smatra primitkom koji se ne smatra dohotkom neovisno je li ostvaren u tuzemstvu ili inozemstvu. To proizlazi iz odredbe članka 9. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak. Iznimno, ako je isplaćena dividenda za razdoblje od 2001. do 2004. godine podliježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15%. Od 01.08.2009. rezident fizička osoba bi trebala sama u roku od osam dana od primitka dividende obračunati i sama uplatiti posebni porez na dividendu - harač.

Svaki prijevod je zasebna isporuka djela. Primjereno je za svaki takav prijevod zaključiti ugovor o autorskom djelu. Prijevodi su,u pravilu, autorska djela sukladno odredbi članak 6. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Ugovori se zaključuju u pisanom obliku.

Porezni propis (Pravilnik o porezu na dohodak) određuje da ako se dnevnica isplaćuje ona ne podliježe oporezivanju porezom na dohodak ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 13. Pravilnika. Taj propis ne određuje ima li zaposlenik pravo na dnevicu ili ne. Pravo na dnevnicu zaposlenika ovisi o granskom kolektivnom ugovovoru (ako je u primjeni), pravilniku o radu (ako postoji), ugovoru o radu ili odluci poslodavca (ako postoji). Ograničenja su još definirana Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN 8/06)(primjena proširema za sve u Hrvatskoj),Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvu, koji se korisnicima državnoga proračuna priznaju u materijalne troškove (NN 50/92) 73/93. Dnevnica je naknada za osobne troškove na službenom putu. To znači, dnevnica nije naknada za rad.

Bilanca je financijski izvještaj na koja se sastavlja na određeni dan u kojem se istinito i objektivno iskazuje imovina i izvori imovine. Prema tomu, ne knjiži se u bilancu već u poslovne knjige. Salda konta glavne knjige na određeni dan koriste se za iskazivanje imovine i izvora imovine u bilanci. Primjereno je da se predmet dugotrajne imovine prizna po trošku nabave i evidentira na kontu glavne knjige. Kako je trošak nabave predmeta dugotrajne imovine u potpunosti ispravljen temeljem obračuna amortizacije i umanjenja vrijednosti, na pomoćnom kontu ispravka vrijednosti na potražnoj strani je iznos jedank iznosu troška nabave. Prema tomu, sve dok se predmet dugotrajne imovine ne otuđi ostaje otvoren konto troška nabave sa dugovnim saldo i konto ispravka vrijednosti s potražni m saldom. U bilanci, financijskom izvještaju, iskazuje se trošak nabave i (ispravak vrijednosti) - prevedeno nula sve dok se predmet imovine ne otuđi.

Da. Leasing društvo je vlasnik automobila. Obveznik poreza na CMV je vlasnik automobila sukladno odredbi članka 17. stavak 1. Zakona o financiranju jednica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Prema tomu, Porezna uprava poreznim rješenjem zadužuje leasing društvo za obvezu poreza. Prema ugovoru o najmu (leasingu), najmodavac (leasing društvo) tereti najmoprimca za financijski učinak poreza na CMV. To znači da je u poslovnim knjigama najmodavca porez na CMV - trošak poreza koji ne ovisi o rezultatu dok je naknada po računu najmodavca u poslovnim knjigama trošak najma (leasinga) jer je prema odredbi članka 550. Zakona o obveznim odnosima najmoprimaca dužan platiti najmodavcu samo najamninu. Kako je najamnina naknada za uslugu najma, ona podliježe oporezivanju PDV-om sukladno odredbi članka 2. Zakona o PDV-u.

tvoje prebivalište je na području PPDS. To proizlazi iz odredbe članka 38. stavak 1. OPZ-a. Iako bi se moglo zaključiti da je tvoje uobičajeno prebivalište ZG (članak 38. stavak 4. OPZ-a) jer živiš preko radnog dijela tjedan u ZG,ne vjerujem da će evenutalni porezni nadzor kod poslodavca provjeravati tu činjenicu. Promjeni podatke u obrascu PK vezano za promjenu Samobor - područje PPDS-a.

vidi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti 'Narodne novine' br. 143/06

to je ok. to je darovanje. porez na darovanje se plaća na iznos preko 50.000 kuna - čl. 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

imaš pravo na cijeli g.o. sukladno čl. 55. st. 1. pročišćenog teksta Zakona http://www.legalis.hr/uploads/icon_smile.gifo radu (NN 137/04.)

što točno radiš za strance?

tvoj slučaj je ok, jer je logično da možeš svaki dan putovati na posao iz Samobora u ZG. Tu nema problema. Problem nastaje kada je objektivno za zaključiti da osoba sigurno neće svaki dan u jednom smjeru odvailiti neprimjerenu kilometražu. Slučaj osoba ima prebivalište u Poreču a radi u Zagrebu. Nije Hrvatska USA.

Bili ste dužnu u roku od 30 dana od zaključenja ugovora o radu s poslodavcem u Splitu promijentiti podatke na obrazcu PK u Poreznoj upravi kako bi vaš poslodavac sukladno ispravnim podacima s obrasca PK točno obračunao predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez. To proizlazi iz odredbi članka 46. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak, člankla 58. stavak 1. OPZ-a i članka 6. stavak 1. Pravilnika o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine. Poslodavac uplaćuje predujam poreza na dohodak od nesamostalnog na predviđeni račun Državnog proračuna sukladno Naredbi o uplatnim računima. Kako ćete biti na bolovanju 3 mjeseca neće se iskoristiti mjesečni osobni odbitak i moći ćete podnošenjem godišnje prijave ostavariti povrat poreza. Stopa prireza za Split je 10%.

Kako je riječ o obvezama za javna davanja iz razdoblja 2001. do 2003. godine prema odredbama članka 5. OPZ-a (NN 127/00-152/02.) i članka 5. OPZ-a (147/08) primjenuje se stari OPZ koji je bio na snazi do 31.12.2008. godine jer se u postupku oporezivanja primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje. Kako je porezno rješenje donijeto 01.12.2003. godine i odnosi se na razdoblje od 01.01.2001. do 01.12.2003. apsolutni rok je 6 godina od dana kada zastara 1. puta počela teći. (članak 92. OPZ-a). Zastara 1. puta počinje teći od isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu.(članaj 90. stavak 2. OPZ-a) Dostava poreznog rješenja je službena radnja poreznog tijela kojom se prekida relativni rok zastare od 3 godine sukladno odredbama članka 91. i članka 90. stavak 1. OPZ-a, ali nikako ne prekida apsolutni rok zastare.

vidi članak 92. u svezi članka 90. stavak 2. starog Općeg poreznog zakona. Zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze. Porez na dohodak za 2003. utvrđuje se u 2004. (DOH do 29.veljače 2004.) i PDV-K isto.

zastara za MIO iz 2002. je 5 godina od kraja godine prema odredbi članka 151. stavak 1. Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 102/08) zastara za ZO iz 2002. je godina od kraja godine prema odredbi članka 65. stavak 1. Zakonu o zdravstvenom osiguranju (NN 94/01) osima ako za pojedini doprinos nije posebnim propisom drugačije određeno. od 01.01.2003. primjenuje se Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02.) - apsolutni rok zastare je 10 godina - članak 82.

primjereno je reći da se ne slažeš sa mnom. Međutim postoji sudska praksa koja je potvrdila ispravnost da fizička osoba, koja se bavi samostalnom djelatnošću, odogovara cijelokupnom imovinom neovisno o tomu je li njegova imovina u poduzetničkoj sferi ili ne. Ovr-3074/07 od 21. rujna 2007.g., potvrđeno odlukom VTS RH Pž-1304/08-3 od 14. travnja 2008.g.: "...Obzirom da se ovrha ranijim sredstvom ili predmetom nije mogla provesti kako je to propisano čl. 5. Ovršnog zakona , to ovrhovoditelj ima pravo tražiti nastavak ovrhe. Ovrhovoditelj je zatražio nastavak ovrhe na nekretnini ovršenika i kao dokaz o vlasništvu prema čl. 77. st. 1. OZ-a dostavio izvod iz zemljišnih knjiga. Primjenom odredbe čl. 1. Zakona o obrtu sud je odredio ovrhu na privatnoj imovini ovršenika koji je vlasnik obrta. Naime, obzirom da je prema toj odredbi obrtnik osoba koja je obavljala određenu djelatnost moguća odjava djelatnosti ili nedostatak imovine obrta nije od utjecaja na njegovu osobnu odgovornost. Zbog toga on odgovara sa svojom cjelokupnom imovinom za obaveze obrta..." izvor: Trgovački sud u Zagrebu, www.tszg.hr