krester

Ako je 2002. godine tražbina dobavljača (R-1) po zaprimljenom računu podmirena u cijelosti od strane obrtnika(R-2) banke po osnovu odobrene glavnice kredita obrtniku, tada je obrtnik ostvario pravo na odbitka sveg pretpora iskazanom na računu dobavljača. Tražbina dobavljača je podmirena ako i netko drugi u ime i za račun obrtnika podmiri dio ili cijeli iznos tražbine. Dakle, ako banka uplati glavnicu kredita izravno dobavljaču predmeta leasinga smatra se da je tražbina/račun podmiren. Razlika je u tomu, što obrtnik može priznavati kamatu kao poslovni izdatak u KPI, iskazanu u dospijelom anutitetu prema otplatnom planu, ako je taj anuitet platio banci. U hipotetskom slučaju da je 2002. godine bio zaključen ugovor o poslovnom zakupu (ugovor o "operativnom leasingu") gdje zakupodavac (leasing društvo) mjesečno zaračunava zakupninu obrtniku tada je obrtnik mogao odbijati pretporez iskazan na mjesečnom računu koji se odnosio na kamatu i po preračunanoj stopi 18,32% iz dijela mjesečnog anuiteta koji pripada glavnici (nabavna vrijednost predmeta leasinga) postepeno odbijati pretporez koji se odnosi na glavnicu. Financijski najam ("leasing") je u svojoj biti prodaja na kredit gdje pravno vlasništvo nad predmetom najma prelazi na korisnika po isteku ugovora. Primjereno je da ovaj slučaj smatrate kupnjom na kredit.

Fizička osoba može se baviti djelatnošću socijalne skrbi kao profesionalnom djelatnošću putem poslova savjetovališta. To proizlazi iz odredbe članka 121. i 122.-135. Zakona o socijalnoj skrbi. Iz navedenih odredbi proizlazi da se fizička osoba bavi samostalnom djelatnošću. U smislu oporezivanja dohotka, bavljenje djelatnošću poslova savjetovališta djelatnosti socijalne skrbi uvjetuje vođenje poslovnih knjiga sukladno Zakonu o porezu na dohodak (ili čak "dobitaš"). Dakle, ovu djelanost se ne može obavljati temeljem ugovora o djelu. Iz prethodno navedenog proizlazi da naknada zaračunana za pruženu uslugu savjetovanju (članak 135. st. 1 Zakona o socijalnoj skrbi) u okviru djelatnosti socijalne skrbi prema Zakona o socijalnoj skrbi (poseban propis) je oslobođena oporezivanja PDV-om sukladno odrebi članka 11.g) Zakona o PDV-u. Ako se ne bavite samostalnom djelatnošću poslova savjetovališta djelatnosti socijalne skrbi uz odobrenje Ministarstva, nažalost, vaš bruto primitak temeljem ugovora o djelu nije oslobođen od obračuna i plaćanja PDV-a tj. primjenjuje se osnovno načelo iz čl. 2. Zakona o PDV-u.

trebate platiti 5% posebnoh poreza na promet rabljnih automobila osim ako niste kupili automobil čiji se promet oporezuje PDV-om. Porezna osnovica za 5% poreza je kupoprodajna cijena iz ugovora ili procjena PU temeljem praćenja cijena Centra za vozila Hrvatske. Sukladno odrebi članka 8. stavak 3. Zakona, obveznik posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila mora nastanak porezne obveze prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom sjedištu ili prebivalištu u roku od 15 dana od dana kupnje ili stjecanja.

Pretpostavljam da je posrijedi obračun poreza na dohodak za 2009. godinu. Ako ste obrascu DOH za 2009. naveli da koristite uvećanje svog osobnog odbitka i za svoje jedno djete (0,5) imate pravo koristiti ukupan godišnji osobni odbitak u iznosu od 32.400 kuna neovisno o tomu je li koeficijent osobnog odbitka dijeteta bio naveden na obrascu PK (porezna kartica), koji se nalazi u posjedu vašeg poslodavca, isplatitelja primitka od nesamostalnog rada. Ako ste u svojoj poreznoj prijavi naveli samo prvo dijete (0,5), a Porezna uprava vas privremenim poreznim rješenjem obavještava da ne možete koristiti njegov koeficijent za uvećanje osobnog odbitka, može biti posljedica: 1. da je vaša supruga koristila i taj koeficijent tijekom godine ili u svojoj prijavi ili 2. da je uzdržavano dijete ostvarilo primitke veće od 10.800 kuna godišnje tijekom 2009. godine, te se iznimno za 2009. ne može smatrati uzdržavanim djetetom.

Prema odredbi članka 53. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od 10.800,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici . prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. Dakle,nažalost, stipendija bez obzira tko je isplatitelj ulazi u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji.

Točno ste sve naveli vezano za upravni postupak porezno-dužničkog odnosa poreznog tijela i poreznog obveznika. Sukladno odredbi članka 116. stavak 6. Općeg poreznog zakona (NN,br. 147/08.), ako je povodom pokrenutog upravnog spora u pravomoćno dovršenom postupku poništeno, izmijenjeno ili ukinuto rješenje ili drugi akt o zaduženju na temelju kojeg je plaćen porez, tada obračun kamata počinje teći od dana uplate poreza. U vašem slučaju to bi značilo da vam je porezno tijelo dužno platiti kamate od dana uplate poreza, kad bi Upravni sud presudio u vašu korist. Ako bi Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak poništila izmijenila ili ukinutila prvostupanjsko rješenje, tada vam porezno tijelo neće biti dužno isplatiti kamate. u razdoblju od 01.01.2001. do 31.12.2008., prema odredbi 116. stavak 5. prethodno važećeg OPZ-a (NN, br. 127/00), i u prethodno navedenom slučaju PU bi vam trebala isplatiti zatezne kamate od dana uplate poreza.

vi osobno možete prijaviti oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina po osnovi kvadrata za sebe, supruga i djecu. u vašem slučaju, za oslobođenje od plaćanja poreza nebitno je li vaš suprug suvlasnik. Prema odrebama čl. 11. stavak 9.5. i 9.6. Zakona bitno je da vaš suprug nema drugu nekretninu koja zadovoljava vaše stambene potrebe, odnosno stan, kuću za odmor i druge nekretnine znatnije vrijednosti.

Nažalost ako u ugovoru stoji, npr. sljedeće: ...Primatelj leasing snosi sve pristojbe, poreze, takse, kazne i sva druga davanja i obveze koje terete objekt leasinga za vrijeme trajanja ugovora o leasingu i/ili proizlazi i samog ugovora o leasingu... može se zaključiti da ste dužni podmiriti navedenu tražbinu.

Da. temeljem odluke člana društva isplaćujete si predujam udjela u dobiti i priznajete tražbinu (potraživanje) vašeg društva od vas za isplaćeni iznos. Problem, nakon 01.07.2010. godine, postoji kod primjene odredbe članka 10.a Zakona o porezu na dobit.

Pretpostavljam da obavljate samostalnu djelatnost - uzgoj kućnih ljubimaca. Ako je tako, trebate voditi poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak i upisati se u registar obveznika poreza na dohodak - RPO. Dužni ste izdavati račune za isporuke kućnih ljubimaca svom kupcu. Ako niste u sustavu PDV-a, izdajte račun br. xxx bez navođenja oznake R-2. Ostali elementi su propisani odredbom članka 15. stavak 3. Zakona o PDV-u. Na računima obvezno navedite da niste u sustavu PDV-a sukladno odredbi članka 22. st. 1. Zakona o PDV-u.

Istražite rješenja o licencama, certifikatima i dozvolama glase li na ime i prezime, odnosno mogu li glasiti na pravnu osobu, ili će uvijek glasiti na ime i prezime neovisno bavi li se fizička osoba samostalnom djelatnošću ili je zaposlena u trgovačkom društvu. Moguć je slučaj i dozvola izdavatelj licenci, certifikata i dozvola za se one prenesu na pravnu osobu. Znači, sve ovisi što piše u rješenjima i propisima koji uređuju izdavanja licenci, certifikata i dozvola.

Ne. Niste obveznik plaćanja poreza na dohodak od otuđenja nekretnine jer prodajete nekretninu 5 godina nakon stjecanja. To proizlazi iz odredbi članka 27. stavak 5. i stavak 6. Zakona o porezu na dohodak.

Prema odredbi članak 13. stavak 2. Zakona o PDV-u, na izvozne isporuke iz stavka I. točke 1. ovoga članka koje nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju, plaća se porez na dodanu vrijednost. od 01.01.1998. do 17.06.2003., prema odrebi članka 7. stavak 6. Zakona o PDV-u, obveza za porez je nastala u slučaju iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona istekom obračunskog razdoblja u kome je protekao propisani rok. 18.06.2003. godine stupio je snagu Zakon o deviznom poslovanju (NN, br. 96/03.). Stupanjem snagu prestale su važiti odredbe prethodnog Zakona i odredbe Odluke o produženju roka za naplatu izvoza robe i usluga. Dakle, od 18.06.2003.godine nije propisan rok naplate potraživanja. To za posljedicu ima da od tada ne nastaje obveza obračuna i plaćanja PDV-a na nenaplaćena potraživanja po osnovi izvoza roba i usluga.

banka nije obveznik obračuna i plaćanja posebnog poreza, već dioničar. nažalost, smatram da je datum isplate dividende datum kada je inozemno dioničko društvo isplatilo dividendu.

Nažalost, poseban porez se plaća istodobno s isplatom dividende od strane isplatitelja (čl. 6. st. 1. Zakona). Porezna uprava je izdala uputu 06.08.2009. prema kojoj se porez plaća u roku od 8 dana od primitka - 8 dana od isplate inozemnog isplatitelja.

Savjetujem vas da podnesete žalbu protiv predmetnog poreznog rješenja. Vi ste u pravu jer u postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje. (čl. 5. OPZ-a) Ovim postupkom su povrijeđena vaša prava kao poreznog obveznika:"Prije donošenja poreznog akta kojim se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika, porezno tijelo mora poreznom obvezniku omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje poreznog akta." (čl. 7. OPZ-a) Porezni nadzor u smislu OPZ-a je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba.(čl. 102. OPZ-a) Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora. (čl. 107. OPZ-a) Dakle, ako niste zaprimili obavijest o poreznom nadzoru osobnom dostavom prema adresi sjedišta pravne osobe, porezno tijelo krši odredbe OPZ-a

da. jedanko se postupa kao i kod hrvatskih građana. radna i poslovna dozvola s time nemaju veze jer stranac, u biti, ne treba doputovati u Hrvatsku radi potrebe zaključenja ugovora o zakupu, prijave ugovora PU, plaćanja poreza. Razlika je u tomu da stranac treba prehodno zahtjevati dodjelu OIB-a od strane ispostave PU gdje se nekretnina nalazi.

Ugovor o djelu je imenovani ugovor prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. On je pojmovno "širi" od ugovora o radu. Da bi se zaštitila prava radnika, poseban propis - Zakon o radu je propisao postupanja ugovornih strana temeljem ugovora o radu. Točno je da je porezni obveznik poreza na dohodak kod ugovora o djelu isporučitelj djela. Međutim, poreznim propisom, Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se u Hrvatskoj predujmi poreza na dohodak po većini izvora dohotka (nesamostalni rad, drugi dohodak, dohodak od osiguranja, dohodak od kapitala) oporezuje na izvoru (porez na dohodak po odbitku). Dakle, isplatitelj naknade temeljem ugovora o djelu smatra se obveznik obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka. To proizlazi iz odredbe čl. 48. stavak 2. Zakona. Na jednak način isplatitelj drugog dohotka postupa prema odredbama Zakona o doprinosima obračunavajući, obustavljajući i uplaćivajući doprinos na primitak (ZO) i doprinos iz primitka (MIO). Razlika je samo u tomu što je obveznik MIO doprinosa isporučitelj djela, a obveznik ZO doprinosa je isplatitelj. To proizlazi iz odredbi članka 111. Zakona o doprinosima. Dakle, u Hrvatskoj porezna vlast "ne vjeruje" poreznim obveznicima da će sami obračunati i plaćati javna davanja, umjesto kako je rješenje u Britaniji. Tamo, naime, isplatitelji isplaćuju bruto iznose primitaka, a građani samo obračunavaju i uplaćuju javna davanja. To je pitanje "porezne kulture i morala".

prema odredbi čl. 7. st. 1 Zakona o zadrugama, zadrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. prema odredbi čl. 11. Zakona, pravila zadruge koje donosi osnivačka skupštima moraju sadržavati način podjele dobiti. prema odredbi čl. 15. st. 3. Zakona, skupština odlučuje o raspodjeli dobiti. prema odredbi čl. 20. st. 1. Zakona, dobit pripada zadrugarima sukladno odredbama ugovora o osnivanju i pravilima zadruge.

dakle, nema odbitka pretporeza kod nabave automobila. Nabavna vrijednost je ukupan iznos računa. Priznajete trošak amortizacije kao izdatak na godišnjoj razini. račun za mjesečni anuitet pozajmice (dio glavnice + kamata) nakon 01.01.2010. g. ne treba sadržavati PDV na kamatu jer se izmijenio Zakon o PDV-u.(čl. 11.a st. 1.b)Zakona) članak 78. stavak 1. Pravilnika o PDV-u Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeno je odobravanje i ugovaranje kredita. Kreditima se u smislu članka 11.a stavka 1. točke b) Zakona smatraju i zajmovi, uključujući potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, zajmove osigurane pokretnom imovinom ili zalogom, zajmove dane kao element financiranja u vezi s isporukama dobara ili usluga pod uvjetom da element financiranja nije sastavni dio naknade. Oslobođenje se odnosi na upravljanje kreditom odnosno usluge u vezi s kreditom kao što su usluge vođenja kredita, vođenja evidencije, dogovaranje i praćenje otplate kredita ako to radi osoba koja odobrava kredit. Da. automobil treba biti korišten 100% u službene svrhe. To se dokazuje evidencijom o prijeđenim kilometrima.

Temeljem računa dobavljača i odluke o unosu automobila u popis dugotrajne imovine možete unijeti automobil u obrt. Ako je automobil kupljen u 2010. godini, a obveznik se PDV-a, možete odbiti 70% pretporeza iskazana na računu dobavljača u 2010. godini, kroz naredni PDV obrazac odnosno obrazac PDV-K. U popis dugotrajne imovine (obrazac DI) početno priznajete trošak nabave u iznosu nabavne vrijednosti (cijena bez PDV-a) i eventualno i 30% neiskorištenoh pretporeza. To vam je osnovica za obračun amortizacije. Možete si priznati u izdatke 70% iznosa računa, i odbiti 70% pretporeza iskazanog na računima dobavljača goriva, održavanja. (ako ste obveznik PDV-a) Trebate voditi evidenciju da su svi prijeđeni kilometri prijeđeni u sl. svrhe. izdaci cestarina, mostarina, tulenarina na sl. putu su 100% priznati izdaci uz uredne putne naloge. Otplata zajma nema nikakvog učinka na primitke i izdatke, tj. dohodak. Ne možete si priznati kamatu kao izdatak.

nažalost nije moguće primati mirovinu i biti zakonski predstavnik društva. To proizlazi iz odredbi članka 13. i članka 90. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, obvezno su osigurani članovi uprave trgovačkih društava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Kada ste umirovljenik onda niste osigurani po drugoj osnovi. Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja osim u slučaju iz članka 16.a ovoga Zakona, isplata mirovine se obustavlja. Dakle, ne možete biti u istom trenutku korisnik mirovine i obveznik plaćanja mirovinskog doprinosa. U praksi najčešće umirovljeni bivši direktori, članovi društva, imenuju blisku osobu novim direktorom, a potom ta bliska osoba (novi direktor) imenuje člana društva prokuristom društva.

Prema prethodnom i sada važećem Zakonu o obveznim odnosima, protekom roka zastare od 3 godine od dospijeća tražbine vjerovnika protekao nastupila je zastara. nadležnost suda ovisi kako je ugovoreno.

U točki 59. stavak 1. članka 630. ZTD-a je propisano da pravna osoba čini prekršaj ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga zakona. Za ovaj prekršaj za pravnu osobu se može izreći kazna do iznosa od 50.000 kuna, a za odgovornu osobu do 7.000 kuna. Smatra se da ovaj prekršaj postoji u slučajevima kada je iznos isplaćenih predujmova udjela u dobiti za tekuću godinu veći od iznosa neto dobiti koji je utvrđen u financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu. U ovom se slučaju primjenjuju odredbe o nedopuštenim primanjima za članak 407. ZTD-a. U stavku 1. ovoga članka je propisano da su članovi društva dužni primljene isplate vratiti društvu ako im je društvo isto isplatilo protivno propisima ZTD-a i odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva. Smatra se da se ova odredba odnosi i na iznos isplaćenih predujmova udjela u dobiti koji nisu mogli biti pokriveni iz dobiti tekuće godine. Smatra se da se na ove iznose ne primjenjuje odredba stavka 2. članka 407. ZTD-a u kojoj je propisano da član društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri osim u dijelu u kome je ono što je primio potrebno za podmirenje vjerovnika društva. prof. F.Spajić, RIF br. 3/2007, str. 14 Od 01.07.2010. godine, kada je stupila na snagu zadnja novela Zakona o porezu na dobit, odredbom članka 10a. je propisano: "Ako je tijekom poreznog razdoblja dioničaru, članu društva i fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, isplaćen predujam dividende ili udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma ili isti nije podmiren do dana podnošenja prijave poreza na dobit, tada se razlika koja je ostala nepodmirena, smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak." Osobno smatram da je ta odredba neustavna jer se njome u nejednak odnos svrstavaju pravne i fizičke osobe koji su članovi društva. Postupak je: 1. temeljem probnog/privremenog RDiG član društva donosi odluku o isplati predujma dobiti (u novcu, naravi, usluga) 2. priznaje se potraživanje od člana društva

Nažalost, kod darovanja automobila roditeljima, roditelji plaćaju poseban porez na promet automobila (vidi čl. 7. Zakona o posebnom porezu na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove).