Jump to content

Spinn

Korisnik
  • Broj objava

    176
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Plaće navedenih Uprava bile su ograničene Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ali članak 13.b koji to regulira je Ustavni sud ukinuo. Nakon toga, Odluka Vlade o utvrđivanju plaća i drugih primanja.... je tu materiju regulirala do 2014 godine, kada je donesena zadnja. Novi propis ne mogu naći, a nekako mi je ipak nevjerojatno da regulativa ne postoji. Ako je tko vičniji propisima javnog sektora, bio bih zahvalan na ažurnijim informacijama. Ako ikoga zanima, pitanje je relevantno za jedan magistarski rad i postavljeno je većini Uprava javnih društava, ali neke
  2. Hvala na brzom odgovoru Ruby. Mišljenje vam se poklapa s mojim, najviše me kopkao odnos odredbi o rasporedu g.o. i prenošenju g.o. u sljedeću godinu. Zaključak mi je bio da je poslodavac ipak u prednosti. No, poslodavac je također dužan donijeti rješenja o g.o. za svakog radnika najmanje 15 dana prije početka korištenja...ovdje mi se čini da to nije moguće.
  3. Dakle, poslodavac je, protivno KU i ZOR-u, a pozivajući se na višu silu (corona,) donio Odluku kojom određuje da zaposlenici godišnje odmore moraju potrošiti u istoj kalendarskoj godini u kojoj su stekli pravo na taj g.o. Zanima me mišljenje kolega vičnijih radnom pravu, dali je trenutna situacija adekvatno opravdanje za pozivanje na višu silu? I to bez konkretizacije, samo paušalno se navodi da pandemija predstavlja višu silu?
  4. Po zahtjevu za mirnim rješenjem spora u kojem je ODO-u dostavljena dokumentacija koja potvrđuje vlasništvo fizičke osobe i podnesak stečajne upraviteljice društva koje je upisano u c listu kao nositelj prava korištenja kojim navodi kako to društvo nije u posjedu niti je vlasnik čestice, ODO odgovara kako je nevaljan upis društvene imovine te je to čestica spomenutog društva u stečaju (sada već i brisano iz registra). Ima li logike dopisivati se i dalje s ODO-m, ili odmah krenuti tužbenim zahtjevom?
  5. Frenki, hvala na odgovoru, ali mislim da smo se krivo razumjeli. Konkretno, isplata dobiti vlasniku firme registrirane Srbiji, a koji vlasnik je porezni rezident u RH gdje ima registriranu firmu kojoj je direktor?
  6. Spinn

    Općenarodna imovina

    Hvala na brzom odgovoru. Poslati ću podnesak prema svo troje, Midim-u, Županiji i Gradu.
  7. Dakle, kako je navedeno u naslovu, nekretnina je još uvijek označena kao općenarodna imovina kojoj je upisan kao organ upravljanja NO Grada Zagreba. Kome se obratiti za eventualnu kupoprodaju nekretnine, RH ili Gradu Zagrebu?
  8. Dakle, fizička osoba osniva d.o.o. u Srbiji, a već je osnivač jednog d.o.o.-a u RH. U RH je i direktor tog društva, dok u Srbiji ne bi bila zaposlena, samo osnivač. Gledajući Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nije mi jasno kako se tretira sudjelovanje u dobiti u tom društvu. Iz čl. 10. Ugovora proizlazi da dividenda ne označava sudjelovanje u dobiti društva, a čl. 7. mi se čini kao da uređuje samo pitanje oporezivanja dobiti društva. Pitanje bi bilo, gdje i kako bi se taj eventualno isplaćen udio u dobiti društva oporezivao?
  9. Dakle, pravna osoba bi kupila vozilo od fizičke osobe. Vozilo je uredno registrirano u RH, staro oko 2 godine. Koliko mogu shvatiti iz poreznih propisa, jedina obveza koja za pravnu osobu nastaje je uplata upravne pristojbe sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Propuštam li nešto u smislu drugih poreznih obveza?
  10. Dakle, zaposlenik je otuđio nekoliko službenih mobitela te je štetu poslodavcu (nakon što je otkriven) nadoknadio na način da mu je uplatio iznos do kojeg je došao pregledom njuškala, a taj iznos je i nešto veći nego onaj za koje je direktor tog društva znao prodavati takve mobitele. Poslodavac je sada odlučio tužiti zaposlenika za razliku do cijene tih novih mobitela u trgovinama mobilne telefonije. Tvrdi da su mobiteli bili novi. Zaposlenik zna da mobiteli nisu bili novi, jedan je čak bio i zadužen na kolegu koji je dao otkaz nešto prije te utaje i neko vrijeme korišten, dok su dru
  11. Po prometnoj nesreći u kojoj je pješakinja oborena pri prijelazu ceste a vozač vozila koje ju je oborilo se udaljio, pješakinja je zaprimljena u bolnicu i utvrđene su i teže tjelesne ozljede (potres mozga). Policija je nakon cca. 2 mjeseca izdala potvrdu kojom potvrđuje prijavu prometne nesreće ali vozilo i vozač su nepoznati. Uz prijavu kaznenog djela napuštanja prometne nesreće od strane nepoznate osobe, što još eventualno napraviti kako bi se došlo do imena vozača te mu se (i njegovom osiguranju) postavio zahtjev za naknadu štete? Može li se prijava podnijeti HUO-u, iako nisu
  12. Dižem temu iz razloga što sam u praksi naišao na slučaj trgovačkog društva koje posluje bez ikakvog računa. Zatvorili su sve račune u bankama, Fina vraća rješenje o ovrsi s objašnjenjem da se nema na čemu provesti ovrha, a oni izbjegavaju stečaj činjenicom da nisu u blokadi te urednim slanjem gfi-a. Moram priznati da dvodnevnim proučavanjem nisam naišao na konkretan propis koji određuje da društvo mora imati otvoren račun da bi postojalo i poslovalo. Zakon o porezu na dohodak i Zakon o radu nisu relevantni, jer društvo ne mora imati zaposlenike da bi postojalo i poslovalo. Prije
  13. Parničnom, pitanje utvrđenja vlasništva nekretnine.
×
×
  • Napravi novi...