Jump to content

Spinn

Korisnik
  • Broj objava

    173
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Po zahtjevu za mirnim rješenjem spora u kojem je ODO-u dostavljena dokumentacija koja potvrđuje vlasništvo fizičke osobe i podnesak stečajne upraviteljice društva koje je upisano u c listu kao nositelj prava korištenja kojim navodi kako to društvo nije u posjedu niti je vlasnik čestice, ODO odgovara kako je nevaljan upis društvene imovine te je to čestica spomenutog društva u stečaju (sada već i brisano iz registra). Ima li logike dopisivati se i dalje s ODO-m, ili odmah krenuti tužbenim zahtjevom?
  2. Frenki, hvala na odgovoru, ali mislim da smo se krivo razumjeli. Konkretno, isplata dobiti vlasniku firme registrirane Srbiji, a koji vlasnik je porezni rezident u RH gdje ima registriranu firmu kojoj je direktor?
  3. Spinn

    Općenarodna imovina

    Hvala na brzom odgovoru. Poslati ću podnesak prema svo troje, Midim-u, Županiji i Gradu.
  4. Dakle, kako je navedeno u naslovu, nekretnina je još uvijek označena kao općenarodna imovina kojoj je upisan kao organ upravljanja NO Grada Zagreba. Kome se obratiti za eventualnu kupoprodaju nekretnine, RH ili Gradu Zagrebu?
  5. Dakle, fizička osoba osniva d.o.o. u Srbiji, a već je osnivač jednog d.o.o.-a u RH. U RH je i direktor tog društva, dok u Srbiji ne bi bila zaposlena, samo osnivač. Gledajući Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nije mi jasno kako se tretira sudjelovanje u dobiti u tom društvu. Iz čl. 10. Ugovora proizlazi da dividenda ne označava sudjelovanje u dobiti društva, a čl. 7. mi se čini kao da uređuje samo pitanje oporezivanja dobiti društva. Pitanje bi bilo, gdje i kako bi se taj eventualno isplaćen udio u dobiti društva oporezivao?
  6. Ruby, hvala na brzom odgovoru. Kao i uvijek
  7. Dakle, pravna osoba bi kupila vozilo od fizičke osobe. Vozilo je uredno registrirano u RH, staro oko 2 godine. Koliko mogu shvatiti iz poreznih propisa, jedina obveza koja za pravnu osobu nastaje je uplata upravne pristojbe sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Propuštam li nešto u smislu drugih poreznih obveza?
  8. Dakle, zaposlenik je otuđio nekoliko službenih mobitela te je štetu poslodavcu (nakon što je otkriven) nadoknadio na način da mu je uplatio iznos do kojeg je došao pregledom njuškala, a taj iznos je i nešto veći nego onaj za koje je direktor tog društva znao prodavati takve mobitele. Poslodavac je sada odlučio tužiti zaposlenika za razliku do cijene tih novih mobitela u trgovinama mobilne telefonije. Tvrdi da su mobiteli bili novi. Zaposlenik zna da mobiteli nisu bili novi, jedan je čak bio i zadužen na kolegu koji je dao otkaz nešto prije te utaje i neko vrijeme korišten, dok su drugi bili u skladištu kao dio velikog kontigenta mobitela dobivenih od pružatelja telefonske usluge. To društvo je registrirano za obavljanje građevinskih radova, mobiteli su bili dio paketa/usluge pružene od T-coma, dakle ulazna cijena im je 0 kn, a kako je već rečeno, direktor tog društva je počesto prodavao višak mobitela na njuškalu i to po prosječnim cijenama na tom oglasniku. Pitanje je, koja vrijednost će biti relevantna sudu?
  9. Po prometnoj nesreći u kojoj je pješakinja oborena pri prijelazu ceste a vozač vozila koje ju je oborilo se udaljio, pješakinja je zaprimljena u bolnicu i utvrđene su i teže tjelesne ozljede (potres mozga). Policija je nakon cca. 2 mjeseca izdala potvrdu kojom potvrđuje prijavu prometne nesreće ali vozilo i vozač su nepoznati. Uz prijavu kaznenog djela napuštanja prometne nesreće od strane nepoznate osobe, što još eventualno napraviti kako bi se došlo do imena vozača te mu se (i njegovom osiguranju) postavio zahtjev za naknadu štete? Može li se prijava podnijeti HUO-u, iako nisu sudjelovala 2 vozila u nesreći?
  10. Dižem temu iz razloga što sam u praksi naišao na slučaj trgovačkog društva koje posluje bez ikakvog računa. Zatvorili su sve račune u bankama, Fina vraća rješenje o ovrsi s objašnjenjem da se nema na čemu provesti ovrha, a oni izbjegavaju stečaj činjenicom da nisu u blokadi te urednim slanjem gfi-a. Moram priznati da dvodnevnim proučavanjem nisam naišao na konkretan propis koji određuje da društvo mora imati otvoren račun da bi postojalo i poslovalo. Zakon o porezu na dohodak i Zakon o radu nisu relevantni, jer društvo ne mora imati zaposlenike da bi postojalo i poslovalo. Prije nego se ponove pitanja postojanja društva koje ne kupuje i prodaje robu, moram reći da bilo tko tko je poslovao u RH zna mnoštvo razloga. Trgovački sud nije od pomoći u ovom pitanju, bar neformalno su nam odgovorili da to nema veze s njima i da neće zbog toga brisati društvo.
  11. Parničnom, pitanje utvrđenja vlasništva nekretnine.
  12. Dakle, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu i odbio žalbu tužitelja, ali odluku o trošku nije donio u svojoj presudi. Treba li čekati naknadnu odluku o trošku ili...?
  13. Radnik ima priznato pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po osnovi njege djeteta s težim smetnjama i ustao je zahtjevom da mu se odobri nekoliko mjeseci neplaćenog dopusta iz razloga što će dijete boraviti u bolnici u drugom gradu. Postoji li kakva prepreka za donošenje takve odluke, uzevši u obzir da HZZO takvom radniku isplaćuje naknadu za polovicu radnog vremena?
  14. Bilježnik kaže da neće moći izdati rješenje, ali kako mu još nije ni dostavljen prijedlog, prihvatio je mailom poslan ispravak oznake adrese ovršenika. Još jednom, zahvale Ruby i Borbena na odgovorima.
×
×
  • Napravi novi...