Jump to content

Spinn

Korisnik
  • Broj objava

    196
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

Sve što je Spinn objavio

  1. Konkretno, rijec je o stecaju Dalmacijavina, u kojem je RH Ugovorom o ustupu trazbine primila od svakog radnika nepodmirene trazbine prema Dalmacijavinu. Te trazbine se uglavnom svode na neisplacene place, pa pretpostavljam da se obracunavaju doprinosi i porezi kao na placu, ali kako nisam uspio naci konkretan odgovor googlajuci, nadam se da ovdje netko zna vise.
  2. Društvo iz RH je izvodilo radove u Republici Srpskoj. Tamo su za potrebe dovršenja radova kupovali razni sitni materijal (valjci za bojanje, odvijači, izolacijske trake i sl.), u ukupnoj vrijednosti malo ispod 1000 eura. Postoji li potreba prijave kupnje takve robe i računa nadležnim tijelima prije povratka u RH?
  3. Radniku se približava istek probnog roka od 6 mjeseci na kojem nije zadovoljio. Internim aktom je propisan otkazni rok od 2 tjedna. U kojem trenutku se radniku dostavlja Odluka o raskidu ugovora? 2 tjedna prije isteka otkaznog roka djeluje idealno, no ukoliko to nije moguće iz objektivnih razloga (godišnji odmor, bolovanje, nešto treće...), kako omogućiti radniku točno 2 tjedna otkaznog roka uz završetak radnog odnosa na dan isteka probnog roka?
  4. Pozdrav svima, nekoliko kolega je u situaciji da nakon radnog vremena (08:00-16:00) opet navečer budu pozvani odraditi nekakva testiranja sustava koji se mijenjaju (IT ekipa koja radi na promjeni valute iz kn u eur), pa je sada pitanje kako im omogućiti dnevni odmor u trajanju od 12 sati? Na dane kada vrše spomenuta testiranja, od otprilike 20:00 pa do 00:00 rade. Kako sam naveo, sljedeći dan im radno vrijeme opet kreće od 08:00, a posla trenutno imaju i previše da bi im se davao slobodan dan( a ni oni sami to ni ne traže), što posljedično poslodavca stavlja u situaciju kažnjivu po ZOR-u. Ima li tko iskusniji kakav savjet?
  5. Zanimljivo. Ne bis in idem mi je jasno načelo, no nisam mislio da mu ovdje ima mjesta. Ali da, u biti je rješenje još uvijek tu tu, ukinuta je samo potvrda. Borbena, hvala puno na pomoći. Sad mi čak situacija izgleda nepotrebno loše za ovrhovoditelja. Ne vidim ni koji bi njegov bio daljnji manevar.
  6. Da, to mi već ima logike. Ovako je pravomoćnim rješenjem potvrda jednostavno ukinuta. Pa ni ne vidim drugi način za ovrhovoditelja nego da mi vrati cijeli iznos i ponovo ustaje prijedlogom za ovrhu. Ili možda pametnije, pozivom na plaćanje samog iznosa kazne.
  7. To razumijem. No, bez potvrde pravomocnosti i ovrsnosti nije moguce provesti ovrhu, pa ni ovrhu na racunu putem Fine. A meni je ovrha provedena 2019-e godine, bez da sam na ikakav nacin obavijesten o dugovanju. Prva vijest mi je bio manjak na racunu. Kako rekoh, ovrsno pravo mi nije forte, za zahtjev za ukidanjem potvrde sam cuo tek kad sam krenuo konkretnije citati propise o ovrsi i provedbi iste. Sastavio sam ga bez vecih ocekivanja, ali sada kada je pravomocan, nisam siguran sto je sljedeci korak. I dodatak: maloprije mi se javio odvjetnik ovrhovoditelja, naveo je da ce isplata biti izvrsena najkasnije sutra. Bumo videli. Ali neovisno o tome, bar profesionalne znatizelje radi zanima me odgovor na pitanje sto dalje nakon ukidanja potvrde?
  8. Izgleda da koroniram, pa malo i kasnim s traženim informacijama. Rješenje je pravomoćno, a izreka glasi: "Ukida se potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika xx, posl. broj xx od siječnja 2019." Ovrhovoditelj (nakon što sam ga pozvao na plaćanje nekoliko mjeseci nakon pravomoćnosti rješenja) mi već tjednima odgovara da će izvršiti uplatu čim mu dostavim podatke za uplatu. Koji su mu dostavljeni u prvom mailu, pa ponovo u trećem.
  9. Pozdrav, ovrsen sam zbog kazne za parking, od strane drustva koje otkupljuje takva potrazivanja od komunalnih poduzeca u Slavoniji. Uspio sam sa zahtjevom za ukidanje potvrde pravomocnosti i ovrsnosti, no ovrhovoditelj (cornix grupa d.o.o), unatoc mailu kojim me pozvao na dostavu broja racuna za uplatu, ne izvrsava uplatu. Nisam pretjerano vican ovoj grani orava, pa nisam siguran u sljedeci korak. Tuzba radi isplate stecenog bez osnove? Nesto trece?
  10. Nažalost (ili nekome na sreću), zaposlenici agencije nisu javni službenici. Čini mi se da je isključivo prekršen interni pravilnik.
  11. Borbena, hvala na brzom odgovoru, ali po kojoj odredbi kojeg zakona bi inspektor imao pravo to odrediti?
  12. Kolegica se javila na natječaj za zaposlenje u jednoj državnoj agenciji, i nekih mjesec dana od prijave samo je dobila obavijest da je natječaj zaključen i da je odabrana kandidatkinja koja je na testiranju imala najbolji rezultat. Na njen upit zašto nije uopće pozvana na testiranje, a zadovoljava uvjete propisane natječajem, dobila je odgovor da je bilo puno prijava i da su na testiranje pozvani samo oni za koje je procijenjeno da su najbliže traženom profilu. Kako ta kolegica ima poznanike u toj agenciji, zna da je internim pravilnikom o radu propisano da se svi kandidati koji zadovoljavaju uvjete moraju pozvati i sada razmišlja o prijavi inspektoratu. No, brzim pregledom Zakona o radu, ne vidim u prekršajnim odredbama da je tako nešto kažnjivo. Što mi je malo i nevjerojatno. Prekršaj je zaposliti osobu koja ne zadovoljava uvjete, ali nije prekršaj postupiti protivno internom aktu koji regulira postupak zapošljavanja. Što onda taj inspektor rada može utvrditi, da je prekršen pravilnik o radu, ali da sankcije nema?
  13. Pozdrav svima, u smislu prodaje dijela poduzeća kao samostalne gospodarske cjeline, koja bi bila razlika između javnog poziva zainteresiranima na dostavu ponuda i natječaja kojim bi se oglasila prodaja? I u jednom i u drugom slučaju bi bila određena okvirna pravila navedena (da će visina ponude i rok zadržavanja svih radnika biti ključni pri odabiru), pa ovako na prvu, ne vidim praktičnu razliku. A pitanje za iskusnije je, postoji li ikakva pravna razlika?
  14. Pozdrav, riječ je o smetnji vlasništva na način da je zid obiteljske kuće, od strane susjeda iskorišten kao zid njegove montažne garaže. Jednostavno je ubušio par nosača u spomenuti zid kuće, i složio konstrukciju za garažu. Susjed koji je to napravio živi u kućanstvu sa svojom ženom i ocem, a svo troje su suvlasnici te svoje čestice (na kojoj je i ta garaža) i nekretnine na njoj. Pitanje je, tuži li smetani vlasnik svo troje suvlasnika ili samo ovoga koji je garažu i podigao (po svoj prilici garažu koriste svi suvlasnici)?
  15. Matrix, puno hvala na linku. A i na sastavu članka
  16. Pozdrav, u ostavinskom postupku pokrenutom 1998 godine (ostavitelj umro u Južnoj Americi bez svoje djece, 20-ak je nasljednika u RH) doneseno je rješenje u kojem su sve nekretnine označene brojem čestice zemlje i k.o., ali jedna je samo navedena kao: kuća u Splitu, na predjelu Kamen. S obzirom da se prvi put s takvom oznakom susrećem, zanima me kojim putem ići da bi se precizno identificirala i ta nekretnina, tj. kuća? Nisam još stigao provjeriti stanje u z.k., ali ako je ta kuća trenutno adekvatno upisana u zk, jeli dovoljno sudu poslati podnesak s priloženim zk izvatkom da dopuni spomenuto Rješenje ili postoji neki drugi, bolji način?
  17. Fizička osoba je vlasnik čestice na kojoj bi pravna osoba izgradila manju zgradu s 2 stana i većim poslovnim prostorom. Za investiciju u izgradnju pravna osoba bi dobila 20-godišnje pravo zakupa poslovnog prostora. Postoje li kakve porezne obveze za fizičku osobu po tom pravnom poslu?
  18. Plaće navedenih Uprava bile su ograničene Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ali članak 13.b koji to regulira je Ustavni sud ukinuo. Nakon toga, Odluka Vlade o utvrđivanju plaća i drugih primanja.... je tu materiju regulirala do 2014 godine, kada je donesena zadnja. Novi propis ne mogu naći, a nekako mi je ipak nevjerojatno da regulativa ne postoji. Ako je tko vičniji propisima javnog sektora, bio bih zahvalan na ažurnijim informacijama. Ako ikoga zanima, pitanje je relevantno za jedan magistarski rad i postavljeno je većini Uprava javnih društava, ali neke od njih na takvo pitanje postavljeno po osnovi Zakona o pravu na pristup informacijama jednostavno odgovore da im je plaća određena sukladno svim propisanim ograničenjima. I dok Povjerenik za informiranje, koji je stava da se točan iznos mora dostaviti, ne provede svoj postupak, možda netko ovdje zna više i olakša pisanje rada.
  19. Hvala na brzom odgovoru Ruby. Mišljenje vam se poklapa s mojim, najviše me kopkao odnos odredbi o rasporedu g.o. i prenošenju g.o. u sljedeću godinu. Zaključak mi je bio da je poslodavac ipak u prednosti. No, poslodavac je također dužan donijeti rješenja o g.o. za svakog radnika najmanje 15 dana prije početka korištenja...ovdje mi se čini da to nije moguće.
  20. Dakle, poslodavac je, protivno KU i ZOR-u, a pozivajući se na višu silu (corona,) donio Odluku kojom određuje da zaposlenici godišnje odmore moraju potrošiti u istoj kalendarskoj godini u kojoj su stekli pravo na taj g.o. Zanima me mišljenje kolega vičnijih radnom pravu, dali je trenutna situacija adekvatno opravdanje za pozivanje na višu silu? I to bez konkretizacije, samo paušalno se navodi da pandemija predstavlja višu silu?
  21. Po zahtjevu za mirnim rješenjem spora u kojem je ODO-u dostavljena dokumentacija koja potvrđuje vlasništvo fizičke osobe i podnesak stečajne upraviteljice društva koje je upisano u c listu kao nositelj prava korištenja kojim navodi kako to društvo nije u posjedu niti je vlasnik čestice, ODO odgovara kako je nevaljan upis društvene imovine te je to čestica spomenutog društva u stečaju (sada već i brisano iz registra). Ima li logike dopisivati se i dalje s ODO-m, ili odmah krenuti tužbenim zahtjevom?
  22. Frenki, hvala na odgovoru, ali mislim da smo se krivo razumjeli. Konkretno, isplata dobiti vlasniku firme registrirane Srbiji, a koji vlasnik je porezni rezident u RH gdje ima registriranu firmu kojoj je direktor?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija