Spinn

Hvala na brzom odgovoru. Poslati ću podnesak prema svo troje, Midim-u, Županiji i Gradu.

Dakle, kako je navedeno u naslovu, nekretnina je još uvijek označena kao općenarodna imovina kojoj je upisan kao organ upravljanja NO Grada Zagreba. Kome se obratiti za eventualnu kupoprodaju nekretnine, RH ili Gradu Zagrebu?

Dakle, fizička osoba osniva d.o.o. u Srbiji, a već je osnivač jednog d.o.o.-a u RH. U RH je i direktor tog društva, dok u Srbiji ne bi bila zaposlena, samo osnivač. Gledajući Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nije mi jasno kako se tretira sudjelovanje u dobiti u tom društvu. Iz čl. 10. Ugovora proizlazi da dividenda ne označava sudjelovanje u dobiti društva, a čl. 7. mi se čini kao da uređuje samo pitanje oporezivanja dobiti društva. Pitanje bi bilo, gdje i kako bi se taj eventualno isplaćen udio u dobiti društva oporezivao?

Ruby, hvala na brzom odgovoru. Kao i uvijek

Dakle, pravna osoba bi kupila vozilo od fizičke osobe. Vozilo je uredno registrirano u RH, staro oko 2 godine. Koliko mogu shvatiti iz poreznih propisa, jedina obveza koja za pravnu osobu nastaje je uplata upravne pristojbe sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Propuštam li nešto u smislu drugih poreznih obveza?

Dakle, zaposlenik je otuđio nekoliko službenih mobitela te je štetu poslodavcu (nakon što je otkriven) nadoknadio na način da mu je uplatio iznos do kojeg je došao pregledom njuškala, a taj iznos je i nešto veći nego onaj za koje je direktor tog društva znao prodavati takve mobitele. Poslodavac je sada odlučio tužiti zaposlenika za razliku do cijene tih novih mobitela u trgovinama mobilne telefonije. Tvrdi da su mobiteli bili novi. Zaposlenik zna da mobiteli nisu bili novi, jedan je čak bio i zadužen na kolegu koji je dao otkaz nešto prije te utaje i neko vrijeme korišten, dok su drugi bili u skladištu kao dio velikog kontigenta mobitela dobivenih od pružatelja telefonske usluge. To društvo je registrirano za obavljanje građevinskih radova, mobiteli su bili dio paketa/usluge pružene od T-coma, dakle ulazna cijena im je 0 kn, a kako je već rečeno, direktor tog društva je počesto prodavao višak mobitela na njuškalu i to po prosječnim cijenama na tom oglasniku. Pitanje je, koja vrijednost će biti relevantna sudu?

Hvala na brzom odgovoru.

Po prometnoj nesreći u kojoj je pješakinja oborena pri prijelazu ceste a vozač vozila koje ju je oborilo se udaljio, pješakinja je zaprimljena u bolnicu i utvrđene su i teže tjelesne ozljede (potres mozga). Policija je nakon cca. 2 mjeseca izdala potvrdu kojom potvrđuje prijavu prometne nesreće ali vozilo i vozač su nepoznati. Uz prijavu kaznenog djela napuštanja prometne nesreće od strane nepoznate osobe, što još eventualno napraviti kako bi se došlo do imena vozača te mu se (i njegovom osiguranju) postavio zahtjev za naknadu štete? Može li se prijava podnijeti HUO-u, iako nisu sudjelovala 2 vozila u nesreći?

Dižem temu iz razloga što sam u praksi naišao na slučaj trgovačkog društva koje posluje bez ikakvog računa. Zatvorili su sve račune u bankama, Fina vraća rješenje o ovrsi s objašnjenjem da se nema na čemu provesti ovrha, a oni izbjegavaju stečaj činjenicom da nisu u blokadi te urednim slanjem gfi-a. Moram priznati da dvodnevnim proučavanjem nisam naišao na konkretan propis koji određuje da društvo mora imati otvoren račun da bi postojalo i poslovalo. Zakon o porezu na dohodak i Zakon o radu nisu relevantni, jer društvo ne mora imati zaposlenike da bi postojalo i poslovalo. Prije nego se ponove pitanja postojanja društva koje ne kupuje i prodaje robu, moram reći da bilo tko tko je poslovao u RH zna mnoštvo razloga. Trgovački sud nije od pomoći u ovom pitanju, bar neformalno su nam odgovorili da to nema veze s njima i da neće zbog toga brisati društvo.

Parničnom, pitanje utvrđenja vlasništva nekretnine.

Dakle, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu i odbio žalbu tužitelja, ali odluku o trošku nije donio u svojoj presudi. Treba li čekati naknadnu odluku o trošku ili...?

Radnik ima priznato pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po osnovi njege djeteta s težim smetnjama i ustao je zahtjevom da mu se odobri nekoliko mjeseci neplaćenog dopusta iz razloga što će dijete boraviti u bolnici u drugom gradu. Postoji li kakva prepreka za donošenje takve odluke, uzevši u obzir da HZZO takvom radniku isplaćuje naknadu za polovicu radnog vremena?

Bilježnik kaže da neće moći izdati rješenje, ali kako mu još nije ni dostavljen prijedlog, prihvatio je mailom poslan ispravak oznake adrese ovršenika. Još jednom, zahvale Ruby i Borbena na odgovorima.

Zahvaljujem na brzom odgovoru. Zvati ću bilježnika da vidim jeli već izdao rješenje.

Prijedlog za ovrhu je otišao javnom bilježniku s navedenom adresom na kojoj ovršenik posluje i na kojoj zaprima račune. No, u sudskom registru je kao jedina adresa navedena druga. U slučaju da prijedlog postane pravomoćan, hoće li kriva adresa biti prepreka provedbi ovrhe?

Borbena7, hvala Vam na brzom i konciznom odgovoru. Prijedlog i prigovor sam sastavio, te danas šaljem. Kako nigdje na dokumentaciji koju sam preuzeo iz FINA-e se ne vidi koji sud je objavio ROO, po činjenici da je Javni bilježnik iz Trogira donio ROO, pretpostaviti ću da je sud u pitanju Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru.

Sudu na čijoj oglasnoj ploči je objavljeno ROO? Jer riječ je o ROO na temelju vjerodostojne isprave.

Da, prva dostava je otišla na prebivalište, i to u trenutku dok nisam imao prijavljeno boravište. Ali nažalost, u poštanski sandučić mi nije stigla u vrijeme dok sam bio na toj adresi. Nakon 30 dana, ponovljena je dostava, također na adresu prebivališta. A boravište je već bilo prijavljeno. Žalio bih se na činjenicu da je vozilo temeljem punomoći koristila druga osoba (imam ovjerenu punomoć), ili podredno na troškove postupka koji su nastali, a ne bi da sam zaprimio Rješenje o ovrsi.

Dana 07.02.2019 godine sam prijavio promjenu boravišta pri MUP-u. Boravak na istoj adresi sam imao i od 9/2017 do 9/2018, pa kako je navedeno, ponovno nakon 2/2019. Rješenje o ovrsi radi naplate kazne parkinga je bilježnik donio 29.01.2019 godine. Poslan mi je na adresu prebivališta, na kojoj nije mogao biti uručen, ponovljena je dostava na istu adresu te je po tome Rješenje objavljeno na oglasnoj ploči i postalo je pravomoćno. Radi kazne od 100-tinjak kn, naplaćeno mi je cca. 1.200,00. Imam li ikakvu osnovu za žalbu, jer boravak je službeno prijavljen 8 dana nakon što je Javni bilježnik donio rješenje? Ima li bilježnik obvezu, sukladno čl. 8. st. 5. Ovršnog zakona, provjeriti prijavljen boravak u slučaju neuspjele dostave?

Zahvaljujem na brzom i kvalitetnom odgovoru.

Ukoliko je osnovano više sindikata pri istom poslodavcu, a koji nisu suglasni u nastupu prema poslodavcu, koji sindikat ima legitimitet sklopiti kolektivni ugovor?

S evidentinm kašnjenjem, zahvaljujem Ruby.

Valjalo bi vidjeti točnu odredbu KU. Uglavnom detaljnije propisuju što se smatra relevantnim stažem. Ovako, na prvu, nema logike da se priznaje staž kod drugog poslodavca, jer jubilarna nagrada je vid nagrade za vjernost poslodavcu, ne nagrada za dužinu staža, tj. općenitog radnog iskustva radnika. Dodatak na plaću od 0,5 % koji je jako često određen u Kolektivnim ugovorima u RH, služi tome, nagrađivanju radnika s dužim stažem.

Koliko znam, konkretnih problema nije bilo. U pitanju je tih i miran radnik, bez puno kontakta s kolegama. Psiholog je došao do inicijalnog zaključka na osnovu redovitog razgovora s njim, nakon čega je samostalno inicirao nekoliko razgovora s radnikom.

Kolege se boje da nemaju nikakvo pravo narediti zaposleniku stručni pregled i da se to može smatrati mobbingom. Dok ja smatram da sukladno ZOR-u koji dozvoljava poslodavcu o svom trošku poslati radnika na liječnički pregled, nema nikakvih problema s donošenjem takve odluke, pogotovo što je povod odluci mišljenje psihologa (dakle ne psihijatar, ali svejedno osobe školovane prepoznati određene znakove psihičkih smetnji) koji stoji iza tog mišljenja.