Spinn

Možda nije idealan podforum, pa unaprijed isprike ukoliko postoji adekvatan. Psiholog, zaposlen kod istog poslodavca kao i zaposlenik kod kojeg je utvrdio potencijalno opasno ponašanje (prijetnja samoubojstvom, po mišljenju psihologa postoji osnova za konkretnije liječenje) je to svoje mišljenje dostavio poslodavcu. Poslodavac je mišljenja da se ne može reagirati dok taj zaposlenik ne počini kakav čin kojim bi dao osnovu za postupanje policiji prema njemu, a koja policija bi dalje trebala reagirati na njegovu potencijalnu psihičku bolest i eventualnu opasnost za sebe i okolinu. Moje mišljenje je bitno drugačije, sumnja psihologa, dakle osobe školovane za prepoznati takve indicije, bi ipak bila valjana osnova za nekakvo daljnje postupanje. No, nemam iskustva sa sličnim postupcima pa me zanima sljedeće: ukoliko osoba ne pristane svojevoljno podvrgnuti se psihijatrijskoj procjeni (poslodavac je imao slučaj gdje je jedna zaposlenica pristala na pregled stručnjaka u kojem su utvrđeni određeni problemi i osoba je hospitalizirana na nekoliko mjeseci. Po prestanku hospitalizacije je vraćena na posao uz dogovor redovitih razgovora s "kućnim" psihologom), koji su koraci, tj. kojim tijelima bi se poslodavac trebao obratiti?

Pri određivanju naknade za rodiljni dopust, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kao osnovu izračuna navodi prosjek od 6 plaća isplaćenih prije mjeseca u kojem HZZO "otvara" rodiljni. Prvo, i možda i glupavo pitanje, plaće isplaćene prije mjeseca u kojem se otvara rodiljni dopust mi nije jasno kako protumačiti; npr. početkom veljače trudnica krene na rodiljni, njoj je zadnja plaća isplaćena tokom siječnja i to za prosinac prošle godine. Čeka li se obračun plaće sa mjesec siječanj i isplata istog u veljači(uzmimo da se plaća isplaćuje 15-og u mjesecu za protekli mjesec) ili se jednostavno uzme u obzir plaća isplaćena u siječnju kao zadnja relevantna? Nadalje, u slučaju tzv. čuvanja trudnoće, tj. privremene nesposobnosti za rad, koliko shvaćam propise, iako je naknada ograničena na 4.2xx kn, to ne utječe na iznos naknade za rodiljni, tj. trudnica ne mora ponovo dostavljati svoje obračune plaća, već se koristi izračun dobiven prije odlaska na čuvanje trudnoće?

Dakle, nema obveze iako je nadležan i za takvo postupanje. Zahvaljujem na odgovorima.

Ako je vjerovati osuđeniku, on je voljan naknaditi štetu, ali realan iznos je bitno manji nego što oštećenik potražuje. Mislim da je ovo pokušaj oštećenika da iskoristi situaciju i eventualnim neprigovaranjem ovršenika dođe do pravomoćnosti rješenja. U slučaju prigovora, sud koji će odlučivati o prigovoru i provodi postupak u kojem će se dokazivati vrijednost?

Oštećenik je trgovačko društvo kojem je osuđenik (zaposlenik) ukrao auto dijelove. Osuđenik je uredno priznao krivnju. Društvo nije registrirano za obavljanje poslova prodaje auto dijelova (građevinska industrija), ali je ustalo prijedlogom za ovrhu po vjerodostojnoj ispravi, a isprava je račun koji su izdali koristeći cijene s oglasnika njuškalo kao osnovu za iznos. Na koji način je uputno prigovoriti prijedlogu?

Koliko znam, navode samo Odluku Uprave. A da malo bolje formuliram pitanje, ima li pravo Agencija osnovana od strane RH oglasiti takav podatak tajnom svojom odlukom? I usput, zahvaljujem na linku, moram priznati, tek sam sad saznao za taj Zakon.

Fina na upit o plaćama i ostalim naknadama svojih direktora odgovara da je to poslovna tajna. Imaju li pravo oglasiti takav podatak tajnom i po kojoj osnovi?

Da ne filozofiram nepotrebno; Propisan je neoporezivi iznos dnevnice. Minimalan, koliko vidim, ne. Ukoliko je tome tako, ništa ne priječi poslodavca da odlukom odredi tuzemnu dnevnicu u iznosu manjem od najvišeg neoporezivog?

Tako dakle. Zahvaljujem oboma na odgovorima.

Hvala na brzom odgovoru. Takav sam dojam i sam stekao. No, malo zbunjuje da fininfo bez posebne pretplate te podatke izbacuje za neka d.d. S navedenim SKDD kao izvorom.

Nemam puno iskustva s d.d.-ima, ali brzinski pregled sudskog registra i stranica klirinškog depozitarnog društva mi nisu pomogli. Može li se, bez neke posebne pravne osnove, dobiti uvid u vlasničku strukuturu d.d.-a?

Radnik se ozlijedio početkom 2015 godine prilikom pada. Nadzorom nadležne inspekcije utvrđeno je da Programom osposobljavanja za rad na siguran način nije predviđena radnja koju je radnik obavljao, te je zaključeno da je poslodavac kriv za ozljedu. HZZO je danas dostavio poslodavcu poziv na plaćanje troškova liječenja, a koji troškovi su svi nastali tokom 2015 godine, u kojem poziva i na plaćanje kamata. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju HZZO je obvezan naknadu troškova u ovakvom slučaju tražiti od poslodavca, ali taj poslodavac ima prigovor na kamatu. S obzirom da je trošak nastao 2015 godine, nejasno je zašto HZZO toliko čeka s dostavom zahtjeva na naknadu. Svjesni smo da su unutar zastarnog roka, ali nekako nije logično da je posljedica njihove sporosti sustava kamataranje domaćih privatnih trgovačkih društava. Dakle pitanje je, ukoliko itko ima iskustva s ovakvim predmetima, na koji način osporiti kamate? Pokušati ćemo sa zamolbom HZZO-u, ali....

Trebao sam proučiti bar malo materiju prije pitanja, vidim da se svi pokrenuti postupci prekidaju. Zanemarite thread, carry on

Dakle, kako piše u naslovu, 5 zadužnica je poslano FINA-i na naplatu i tokom 60 dana potrebnih da FINA provede naplatu dužnik je ušao u postupak predstečajne nagodbe. Koji bi bio status tog duga i postupka prisilne naplate?

Nemam iskustva s naplatama bankarskih garancija, a situacija je sljedeća: Garancija, dana kao osiguranje za kvalitetno izvršenje posla (građevinski radovi), je izdana na 10 godina i valjana je još nekoliko mjeseci. Garancija je na poziv, i mora se uputiti putem svoje banke banci koja je izdala garanciju. Društvo koje je radove izvelo i dalo garanciju ne spori da treba popraviti neke stvari, a to i priznaju, kako usmeno tako i mailom. Problem je što je već prošlo preko 4 godine od prve prijave nedostataka, i kako bankarska garancija ističe brzo, pokušati će se izvršiti naplata putem nje. Pitanje je kako izgleda postupak naplate bankarske garancije? Garancija je na 1 milijun kuna, ali ne znam točne vrijednosti potrebnih radova za otklanjanje nedostataka. Da zatražim ponude nekih drugih izvođača pa po njima odredim iznos koji ćemo pokušati naplatiti? Nelogično mi je tražiti puni iznos na koji je garancija izdana, ali kako rekoh, nemam iskustva s tim pa molim iskusnije kolege savjet.

Zahvaljujem na odgovoru.

U slučaju prodaje nekretnine koja je kulturno dobro prodavatelj ju je dužan prvo ponuditi RH/JLS. Za pretpostaviti je da to mora napraviti svakodobni vlasnik, neovisno o činjenici da je prije zadnje, nedavne prodaje, to napravljeno i Grad se očitovao da nema interesa u kupnji?

Radi se o društvu, pa ću pretpostaviti da je nadležna HGK. Zahvaljujem na brzom odgovoru.

Osnivanje podružnice u De za potrebe izvršenja građevinskog projekta. Dobio sam popis dokumentacije potrebne za to, i kako rekoh, za većinu stvari smo se brzo uspjeli snaći u prijevodima s De na Eng pa Hr, ali ovo još uvijek ostaje nejasno. Ni bilježnik koji mi je ovjeravao prvi dio dokumentacije nije znao razjasniti...

Kako piše u naslovu, od partnera iz DE sam dobio popis dokumentacije koji im treba dostaviti, i sve je više-manje jasno osim ovoga. Zna li tko što bi taj Certificate bio u HR?

Pozdrav, na konkretnom primjeru ću precizirati pitanje: Prodavatelj je kupcu isporučio veći broj uređaja za satelitsko praćenje vozila. Kratko nakon isteka 2-godišnje garancije došlo je do kvara nekolicine tih uređaja. Poslani su prodavatelju radi utvrđenja kvara i popravka, a prodavatelj je samo napisao da su uređaji nepopravljivi jer je problem u bateriji koja je nezamjenjiva, a taj tip uređaja se prestao proizvoditi. Drugi tip uređaja koji nudi je bitno skuplji (više nego dvostruko). Pretpostavljam da ne (ne vidim neku osnovu), ali zanima me ima li kupac ikakva prava u ovoj situaciji ili jednostavno mora sada kupiti skuplji uređaj?

Dakle, zaposlenik je zatrazio zajam od poslodavca a vec mu se ovrhom skida najveci dio place dopusten zakonom. Zaposlenik pristaje sklopiti sporazum kojim ce dozvoliti da mu se s place koju prima na zasticeni racun skida dio svaki mjesec dok ne isplati dug, tj. zajam. Jeli takav sporazum i nacin naplate sukladan zakonu?

Dakle, dio zaposlenika jednog trgovačkog društva ima odluke o stalnoj stimulaciji plaće. Bez puno filozofije, to je praktički povećanje plaće ali na način koji poslodavcu daje mogućnost samovoljno oduzeti isto. Neki od tih zaposlenika će biti izaslani na rad u povezano društvo u inozemstvu, a za odluku o osnovici za obračun doprinosa izaslanog radnika (čl. 37. Zakona o doprinosima) upitno je smatra li se i ta stimulacija plaćom?

Nastavak teme, u istom predmetu poslodavac je zaprimio novi podnesak, sad upućen od strane faktoring društva, u kojem objašnjavaju da su po osnovi ugovora o cesiji postali vlasnik u prvom postu navedenog potraživanja, te da je poslodavac sukladno čl. 176. OZ-a, dužan na zaštićeni račun uplaćivati zaštićeni dio i dalje, a nezaštićeni dio, umjesto na redovan račun dužan uplaćivati ovrhovoditelju, tj. tom faktoring društvu. I dalje mi to nije logično, ali molio bih iskusnije da daju komentar.

Hvala Ruby.