Spinn

Već sam kolegama iz Financija postavio to pitanje Zahvaljujem na odgovoru.

Pozdrav, trgovačko društvo je osnivač novog trgovačkog društva, i među ostalim, hoće nekoliko svojih teretnih vozila unijeti u temeljni kapital tog novog društva. Pitanje je vezano uz registraciju i korištenje vozila: prebacuje li se vlasništvo na novo društvo pa ih ono nakon registracije može koristiti u poslovanju bez problema?

Zahvaljujem na brzom i konciznom odgovoru.

Da ne otvaram novu temu, ova je adekvatna skroz da vidim jesam li korektno shvatio: Dakle, ukoliko privremena nesposobnost za rad nastupi tek nakon početka toka otkaznog roka, zaustavlja otkazni rok na max 6 mjeseci. Ukoliko tokom privremene nesposobnosti za rad poslodavac odluči raskinuti ugovor o radu, onda nema vremenskog ograničenja, tj. otkazni rok se produljuje dok god traje privremena nesposobnost za rad?

Hasko, hvala na brzom odgovoru, ali mislim da se nismo najbolje razumjeli, tj. da ja nisam bio dovoljno precizan. Pokušavam izbjeći dobivanje radne dozvole (jer je u praksi ju gotovo nemoguće dobiti,pokušali smo), i to na način da se tim državljanima treće države odobri privremeni boravak u RH i to zbog toga što ga njegov poslodavac iz BiH upućuje na rad u svoje povezano društvo u RH. U Njemačkoj neće raditi, 95% vremena će biti u RH tako da te njemačke partnere nije bilo potrebe ni spominjati.

Postavio sam pitanje i u podforumu Upravno pravo, nadam se da nije problem što ga ponavljam u Radnom; ŠT d.. iz Zagreba je osnivač 2 d..-a u BiH i Srbiji. ŠT je od poslovnog partnera u Njemačkog dobio ponudu kratkotrajnog povećanja posla za skoro 50%. Kako se radi o specifičnim poslovima (auto industrija) nove djelatnike ŠT d.. ne može pribaviti u roku koji bi omogućio obavljanje ponuđenog posla. Ali ŠT d.. ima u svojim društvima u SRB i BiH cca 10 već osposobljenih djelatnika, koji nisu državljani EGP-a pa ne mogu bez radne dozvole raditi u RH (koju nije moguće dobiti u ovom slučaju, još nema ni Odluke o kvoti radnih dozvola ali očekuje se jako mal broj istih), i koje bi onda na 6 mjeseci uputio na radno mjesto u RH te potom vratio u BiH i SRB. Dakle, pitanje je jeli to u praksi izvedivo, i ako je, koliko vremena traje procedura. Pokušao sam telefonski dobiti odgovor od nekog iz MUP-a, ali svaki put dobijem odgovor da postavim službeni upit, što i jesam, ali kako sam rekao u uvodu, još čekam odgovor.

Pozdrav, ako netko ima iskustva s upućivanjem radnika iz povezanih trgovačkih društava biti ću zahvalan na uputama, jer još čekam službeni odgovor MUP-a na sljedeći upit: (u kratkim crtama)- ŠT d.. iz Zagreba je osnivač 2 d..-a u BiH i Srbiji. ŠT je od poslovnog partnera u Njemačkog dobio ponudu kratkotrajnog povećanja posla za skoro 50%. Kako se radi o specifičnim poslovima (auto industrija) nove djelatnike ŠT d.. ne može pribaviti u roku koji bi omogućio obavljanje ponuđenog posla. Ali ŠT d.. ima u svojim društvima u SRB i BiH cca 10 već osposobljenih djelatnika, koji nisu državljani EGP-a pa ne mogu bez radne dozvole raditi u RH (koju nije moguće dobiti u ovom slučaju, još nema ni Odluke o kvoti radnih dozvola ali očekuje se jako mal broj istih), i koje bi onda na 6 mjeseci uputio na radno mjesto u RH te potom vratio u BiH i SRB. Dakle, pitanje je jeli to u praksi izvedivo, i ako je, koliko vremena traje procedura. Pokušao sam telefonski dobiti odgovor od nekog iz MUP-a, ali svaki put dobijem odgovor da postavim službeni upit, što i jesam, ali kako sam rekao u uvodu, još čekam odgovor.

Slažem se da je poslodavac u velikoj većini slučajeva jača strana. Ali mišljenja sam da zakonodavac u slučaju izjavljivanja otkaza ide na ruku drugoj strani, onoj koja nije inicirala raskid ugovora o radu. Kad poslodavac daje otkaz radniku, otkazni rok služi radniku da pokuša pronaći novi posao. Kad otkaz izjavljuje radnik, otkazni rok služi poslodavcu da pronađe zamjenu za radnika koji odlazi.

Hvala na brzom odgovoru. Dakle, inspektor rada nije u pravu. Da, svjestan sam da bi bilo potrebno i dokazati i precizirati štetu, ali u biti me interesira koji mehanizam ima poslodavac da zadrži radnika tokom tog otkaznog roka? U praksi se često dešava da radnik usmeno izjavi otkaz i ode. Ako i nije nastala neka konkretna šteta poslodavcu, ipak je prekršena ugovorna i zakonska obveza poštivanja otkaznog roka?

Za početak kratak opis situacije; Ugovorom o radu je određen otkazni rok u trajanju od mjesec dana. Radnik je zaposlen kod tog poslodavca nekih 6 mjeseci, i daje otkaz. Poslodavac zahtjeva odrađivanje otkaznog roka od mjesec dana. Radnik inzistira na otkaznom roku od 2 tjedna sukladno čl. 122. st. 1. tč. 1. ZOR-a. Pravni odjel objasni radniku da krivo tumači odredbu, i da je 2 tjedna najkraće trajanje otkaznog roka, i nema zapreke ugovaranju dužeg (uz izuzetak iz st. 7 gore navedenog članka). Radnik je u bliskom rodbinskom odnosu s jednim inspektorom rada, koji ekspresno dolazi kod poslodavca i u nalazu navede kako je poslodavac u prekršaju s inzistiranjem na otkaznom roku. Ima li tko konkretnog iskustva sa sudskom praksom u ovakvim slučajevima? I ako da, i ako je odgovor da je poslodavac ovdje u pravu, ima li poslodavac pravo na naknadu štete zbog nepoštivanja ugovorenog otkaznog roka od strane radnika?

I mislio sam, ali zahvaljujem na informaciji svakako.

Bilo bi super da imam objektivan razlog. Čisto pitanje gužve na poslu (završetak sezone, hotel u Istri) i činjenice da su stručne službe u Zagrebu.

Kolegica koja radi u dislociranom uredu nije na vrijeme poslala rješenje o ovrsi koje je zaprimila. Rok za prigovor je protekao, dakle rješenje je pravomoćno i ovršno. S obzirom da ima osnova za osporavanje tog duga, ostaju li nam ikakve mogućnosti da problem riješimo?

Da, krivo smo se razumjeli. Ali kužimo se sad, to ne bi bilo primjenjivo u ovom konkretnom slučaju, trgovačko društvo bi bilo osnovano prvenstveno radi bavljenja turističkom djelatnošću. Ovo drugo je bio usputni prijedlog jednog kolege koji se bavi javnom nabavom, a nitko od nas nije znao dali je uopće to izvedivo.

Da, upoznat sam sa zakonom o odvjetništvu, pa sam takav odgovor i očekivao, ali svakako dobro dođe potvrda. No, sad me iz vašeg odgovora nešto novo zbunilo, tj. nova mi je informacija; pravnik s pravosudnim ispitom, kao član Odvjetničke komore, može zasnovati radni odnos u nekom trgovačkom društvu, dakle ne odvjetničkom uredu, nego trgovačkom društvu registriranom za obavljanje više djelatnosti? Svjestan sam da je pitanje malo glupavo, ali nisam nikad radio u odvjetništvu pa se nisam ni susretao previše s takvim situacijama.

Zaboravio najbitniju stvar navesti...ne, ne radi se o odvjetnicima, potencijalni osnivač i zaposlenik su pravnici s položenim pravosudnim ispitom, ali nisu odvjetnici.

Znam da zastupati stranke pred sudom ne može, ali ostale razne pravne djelatnosti, kao pravno savjetovanje, sastav ugovora ili pisanje žalbe na odluke u postupcima javne nabave?

Imate pravo tražiti ukinuće služnosti u slučaju da služnost izgubi razumnu svrhu. A i u slučaju da postoji drugi jednako prikladan ili prikladniji prolaz. Sudeći po napisanom, ne bi trebali imati problema s ukinućem i eventualnim brisanjem služnosti iz z.k.

Nije etažirana još uvijek. Elaborat će biti napravljen u što kraćem roku i priložen tužbi... Najveći problem mi je kako postaviti tužbeni zahtjev. Ideja je priložiti etažni elaborat i tražiti 1/2 vlasništva...ali sam daleko od sigurnog u takav način postupanja.

Da, bilo bi dobro kad bi svi sunasljednici bili složni.. Ovdje je riječ o staroj kući u Zagorju, gdje je podjela izvršena prije 40-ak godina na način da je vlasnik kuće, prije smrti odredio kome od njegove djece pripada što od njegove imovine. Među ostalim, tu kuću je ostavio sinu i kćeri koji su dogovorno živjeli svaki na svom katu. Njihovi nasljednici ne žive tu, ali koriste kuću kao vikendicu. Ostavinska je ponovo otvorena (poništeno je staro rješenje), i sadašnji vlasnik, tj. u ovom slučaju sad samo korisnik/posjednik prizemlja, želi tu kuću izdvojiti iz ostavine. ostatak ostavine ga ne zanima i odreći će ga se. Nasljednika je sada puno, 15-ak čini mi se. Upućen je u parnicu, a jedan od dva posjednika gornje etaže ne želi sudjelovati u postupku. Dio s ulaganjima sam spomenuo usput, ideja je svakako tužbu temeljiti na dosjelosti, jer taj posjed je do nedavno bio nesmetan već dugi niz godina, uz prednika preko 40. A po mom mišljenju, posjed je istinit, zakonit i pošten. No, sve da sud i ne bude smatrao tako, u svakom slučaju je pošten. Da vas ne zamaram s puno detalja, zanima me kako to izvesti u slučaju da se ne uspije nagovoriti ostale suposjednike da sudjeluju u parnici?

Dakle, radi izdvajanja iz ostavinske mase kolegini roditelji bi ustali tužbom radi stjecanja vlasništva dosjelošću. U pitanju je stara obiteljska kuća, u kojoj su oni preuredili prizemlje, dok kat koristi njihova rodbina i tako već dugo, u svakom slučaju preko 40 godina. Kako oni niti pretendiraju na cijelu nekretninu, može li se tužbom zahtijevati utvrđenje vlasništva samo na prizemlju te kuće, iako nije etažirana?

Kolega koji se bavi turizmom je zaprimio otkaz rezervacije par dana prije termina dolaska tog turista. Kako je rezervacija zaprimljena preko Bookinga, primjenjuje se pravilo da se otkazati rezervaciju mora 2 tjedna prije datuma dolaska, inače se plaća puni iznos. Preko kartice koju je turist ostavio bookingu naplata je bila neuspješna, nema sredstava na njoj. Proučio sam malo Uredbu o europskom platnom nalogu, i on se odnosi na nesporne tražbine. Ova tražbina nije utvrđena odlukom nikakvog nadležnog tijela, ali datumi rezervacije i otkaza su nesporni, pravilo o naplati cijelog iznosa u slučaju otkazivanja u navedenom roku je također nesporno, čak ga Booking navodi na rezervaciji koju im dostavi. Može li se naplata pokušati na taj način ili postoji i neki drugi, možda i efikasniji način?

Zahvaljujem na brzom odgovoru.

Kolega je stranka u ostavinskom postupku koji se vodi od 89-e godine. Ostavitelj je živio i umro u J. Americi, ali svi potencijalni nasljednici su u RH. Kažem potencijalni, jer je kroz postupak otkriveno više oporuka, a i dosta je zakonskih nasljednika. Da ne duljim, već je jednom, prije 10-ak godina, podnesen predmetni zahtjev, usvojen je, i strankama je isplaćeno po cca. 2000 kn. Kako predmet još uvijek nije riješen, može li se opet ustati istim zahtjevom?

Nije odgovor koji sam htio čuti, ali bojao sam se da će biti takav. Zahvaljujem svakako.