Spinn

Brzo i koncizno. Zahvaljujem.

Vodi se ostavinski postupak nakon osobe koja je umrla 1960-ih. Usmeno je između umrlog i nasljednika dogovoren način diobe, i nasljednica kojoj je pripala jedna kuća je u nesmetanom posjedu već tih 50+ godina. Tj., nasljednica pa njena kćer. Stanje u z.k. nije nikad sređivano, a sad kad je pokrenut ostavinski postupak u njemu sudjeluje 20-ak osoba od kojih 6 ili 7 polaže pravo i na gore navedenu kuću. Kako postoje izjave svjedoka, susjeda, o nesmetanom posjedu, i razni računi i izjave majstora koji su izvodili opsežne radove na kući, može li se već u ostavinskom postupku to priložiti i zatražiti utvrđenje vlasništva po osnovi dosjelosti ili se to svakako mora u parnici? Ako mora u parnici, može li se ista pokrenuti odmah, i prije završetka ostavinskog postupka?

U Ugovoru o doživotnom uzdržavanju krivo je navedena jedna čestica zemlje, očitom greškom, jer se jasno vidi iz z.k. da se čestica koja je vlasništvo primatelja uzdržavanja od ove navedene u ugovoru razlikuje u jednoj znamenci. Navedeni ugovor je ovjeren na sudu. Davatelji uzdržavanja su podnijeli tom sudu prijedlog za ispravu radi očite greške, ali sud je prijedlog odbio iz razloga što je samo ovjerio sadržaj ugovora, a nije ga i sastavljao. Koji bi sad bio pravi put za to riješiti, uzevši u obzir da je primatelj uzdržavanja davno umro?

Pozdrav, nisam vičan zemljišnoknjižnom pravu pa evo razjašnjenje pozadinske priče i možda malo tulavo pitanje; U ZK kao vlasnici upisani su čini mi se 9 ljudi, članovi šire obitelji. Od njih 9, 4-oro ima pravo vlasništva, a ostali to ni ne osporavaju. Problem je što je jedan od upisanih pokojnik, nije imao ženu ni djecu, a ostavinska je obustavljena (rješenje o obustavi postoji, razlog je sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju s članom obitelji koji je u taj ugovor unio krive brojeve čestica i nije se zbog toga uspio uknjižiti) i nisu utvrđeni svi njegovi zakonski nasljednici. Jedini zakonski nasljednici uz ovih 4-oro gore spomenutih koji se i planiraju uknjižiti za djelove koji ih pripadaju su negdje u Sjedinjenim američkim državama, i niti dolaze u RH, niti im se zna adresa. Kako sada postaviti tužbeni zahtjev, tko je pasivno legitimiran u opisanom slučaju, kada imamo pokojnika, dakle znamo da je pokojan jer smo rodbinski povezani, ali ne znamo tko su mu nasljednici? Tužba protiv njega kao osobe navedene u z.k. pa traženje da mu se postavi privremeni zastupnik? Nadam se da sam adekvatno opisao problem, tj. svoje neshvaćanje kako ga riješiti. Lp i zahvaljujem unaprijed na pomoći.

Dakle, dvoje osnivača društva, jedan je direktor(zaposlen u drugom društvu), a drugi bi bio prokurist bez naknade(jer ovaj prvi zbog zaposlenja u drugom društvu neće imati vremena za konkretno bavljenje poslovanjem svog društva). Da li je to moguće, tj. kako piše u naslovu, može li osnivač društva ujedno biti i prokurist? I kako stoje stvari s porezima na prokuru bez naknade, tj. postoje li ipak ikakva davanja i na takvu prokuru?

Ili je samo OIB dovoljan? Naime, prodavatelj se preselio i po promjeni prebvališta promijenio podatke u osobnim dokumentima, a u z.k. je navedena njegova stara adresa, pa se bojim potencijalnih komplikacija.

Također, skripte i/ili pitanja bih molio na mail: hrvoje983@gmail.com

Heh, nije mi ovo rješilo dilemu.

Je, moguće je, tj. dozvoljeno je.

Zaposlenica je na po donesenoj odluci o otkazu otvorila bolovanje u svibnju 2012. godine, i zaključila ga je tek u kolovozu 2013. Zaposlenica sada potražuje isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor, i to za 2011., 2012. i 2013. Nisam se dosad susretao s ovakvom situacijom, ako je godisnji za 2011. npr. morala iskoristiti do 30.06.2012., a nije ga ni iskoristila niti u tom periodu tražila naknadu za neiskoišteni godišnji, ima li uopće pravo tražiti tu naknadu sada? Ovaj godišnji za 2013. godinu mi nije sporan, svakako će imati pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji, ali ovi za 2 ranije godine me bune. Zahvaljujem unaprijed.

Više-manje sve piše u naslovu, traži li se i ta potvrda preko Općinskog suda ili jednostavno izjavom kod bilježnika?

Kratko pitanje u ime kolegice; Ima parcelu s nekretninom na obali Mrežnice, koja ograničenja bi imala da ogradi svoju česticu? Naravno, nesmetan prolaz bi bio osiguran, osim ograde ne bi se ništa gradilo, na koje propise bi trebalo obratiti pozornost?

Zahvaljujem.

Honorar je uplaćen na krivi račun, isti broj ž.r. ali druga banka. Čovjek na čiji račun je novac uplaćen odbija dati dopuštenje banci da novac vrati, a na upit kako dobiti podatke o vlasniku spomenutog računa radi eventualne tužbe radi stjecanja bez osnove, djelatnica banke odgovara da to mogu dati samo Mup-u. Kako mi to dosta čudno zvuči, zanima me na koji propis se pozvati pri traženju podataka o vlasniku računa od banke?

Imam u firmi čudnu situaciju s nekretninom u Splitu, za koju nitko nije siguran postoji li kompletna građevinska (sve šta sam uspio iskopati je dozvola za fazu 1, tj. polovicu zgrade). Prošli vlasnik nekretnine, koji ju je i gradio, ni ugrubo nema ideje koje su dozvole ishodovali, pa sam za svaki slučaj ustao prijedlogom za legalizaciju. Uglavnom, kome se obratim za uvid u dokumentaciju za tu nekretninu, resornom ministarstvu ili?

Imam na poslu situaciju u kojoj je zaposlenik preko odjela maloprodaje kupio nekih 1500 kn robe od tvrtke, i uredno potpisao suglasnot na obustavu. Ali sada je, nešto prije obračuna plaća stigao podnesak banke u kojemu traže isplatu, tj. pljenidbu odgovarajućeg dijela plaće tog zaposlenika kao njihovog korisnika kredita te su nam dostavili ovjerenu suglasnost o zapljeni primanja. Znam da ta suglasnost ima pravni učinak rješenja o ovrsi, ali kakav je status suglasnosti zaposlenika na obustavu na plaći koju je dao poslodavcu?

Heh..u svakom slučaju, zahvaljujem na odgovoru.

Da ne duljim, imamo u firmi nekakvu šprancu ugovora iz naslova, i s njom nema nekih problema. Ali danas je kolega donio takav ugovor u kojemu je jedna stranka naša firma, druga stranka 2 osobe, koje će zajedno održati jedno predavanje, ali svaka će biti plaćena posebno na svoj račun. Kada sam predložio da napravimo 2 ugovora, dobio sam odgovor da direktor iz nekog svog razloga zahtjeva da bude ovako, dakle s njih dvije kao strankom. Jeli to ok?

Za start zahvaljujem na odgovorima. A dalje, kao što rekoh, investitor je u 90-im godinama ishodio građevinsku dozvolu za razne promjene na zgradi, ali očito nije postupio po njoj, tj. dodao je to vanjsko stubište. Nisam siguran na koji način, ali zgrada je etažirana, citiram B list izvatka: "ETAŽA 5.8/100 1. Poslovni prostor oznake Pp- s nusprostorijama u prizemlju objekta, neto korisne površine 46,00 čm u etažnom elaboratu označeno žutom bojom." I postoji zabilješka kako je zgrada upisana bez priložene uporabne.... Ta cijela etaža je ista kao i 60-ih, bez ikakvih promjena. Dakle, invesitorova je krivica za grešku u startu, a moj dio čak nije ni diran. Ako i dođe do najgoreg, znači ne legalizira se taj dio, sankcija će biti rušenje stubišta, zar ne? Što opet mene, tj. nas iz prizemlja ne dira. Ne znam kako bi se odmjeravali troškovi rušenja, možda proporcionalno po svim suvlasnicima, ili možda čak i to samo po vlasništvu etaža?

Kako piše u naslovu, suvlasnik sam nekretnine izgrađene prije 68-e, koja je kroz 90-e renovirana. Kako sam ja suvlasnik samo dijela prizemlja, a promjene su izvršene na višim katovima (konkretno, stubište je dodano i ono je jedino izvan gabarita), moje pitanje je moram li ja sudjelovati u troškovima legalizacije? Kompletno prizemlje je isto kao i 68, promjene nisu nikad vršene, pa kako taj dio u mom vlasništvu ne traži nikakve nove dozvole, ne vidim razlog za plaćanje sukladno mom vlasničkom udjelu u cijeloj nekretnini?

Super, tako sam i pretpostavljao. Zahvaljujem na odgovoru.

Kolegica se ponovo udaje, i sad je primjetno opreznija nego prvi put , pa ju zanima može li imati problema pri eventualnom razvodu, tj. može li njen suprug tvrditi da je pola stana njegovo? Moje mišljenje je da ne, jer je kredit za taj stan podignut prije cca. 2 godine (a u brak će stupiti krajem ove godine), njeno vlasništvo je upisano u zk, ali nju brine kako će se tretirati to plaćanje kredita dok su u braku, iako će ona to sve i dalje isplaćivati...

U većini postupaka javne nabave naručitelj od ponuditelja traži jamstvo u vidu bankarske garancije i to u roku 8 dana od potpisa ugovora. Kako to u praski počesto znači da vi kao ponuditelj imate sve skupa 4-5 dana za nabaviti garanciju, a to nije jednostavno, zanima me jeli igdje propisan taj rok od 8 dana ili to naručitelji prizvoljno određuju? Jer u Zakonu o javnoj nabavi nigdje ne vidim u kojem roku se jamstvo mora dostaviti.

Hvala na odgovoru, ali nisam još baš načisto s tim.. Da malo proširim pitanje, vezano je uz provedbu antikorupcijskih propisa; Sukladno internom pravilniku(tvrtka je u vlasništvu stranaca) zabranjeno je davanje ikakvih poklona državnim službenicima. Može li se poklon liječniku smatrati poklonom državnom službeniku? Po tvom postu, zaključio bih da se ne smatra... A i Zakon o državnim službenicima ne navodi javne ustanove.

Ako je ima uopće.... Zakon o sustavu državne uprave mi ne pomaže pretjerano, a konkretno me zanima da li je bolnica državno tijelo, tj. da li je liječnik državni službenik?