220120221732

Osoba je skrivila prometnu nesreću zbog okolnosti na cesti(poledica) te se utvrdilo da je imala alkohola u krvi. Prilikom prometne nesreće, automobil se usljed kočenja zbog izgubljenja kontrole nad vozilom okomito okrenuo preko 2 trake i tako 6 metara klizio ukoso prema 3 parkirana vozila. Stigao je odštetni zahtjev za popravak ograde i samo jedan auto, koji je bio propisno parkiran, duž ograde na privatnoj čestici. Druga dva parkirana auta bila su parkirana na udaljenosti od ceste od oko max.50 cm. Cesta nije imala ''rinzol'' za pješake, već samo kolnik, na koji su stanari kuće povukli asfalt skroz do ograde(vlastite čestice). Kako je spomenuto, odštetni zahtjev dolazi samo za popravak na ogradi(u vlasništvu osoba za čija 2 automobila odštetni zahtjev nije došao) koji je dogodio prilikom udara te za samo jedan auto, koji je bio propisno parkiran, odnosno uz ogradu na djelu koji spada pod privatnu česticu i 2 metra udaljen od kolnika. Za ostala 2 auta odštetni zahtjev ne dolazi već duže vrijeme, ali po zadnjim saznanjima djelatnice osiguranja-još uvijek su u obradi. Međutim, ta druga dva vozila bila su parkirana na javnoj površini koja u katastru nosi naziv ''ulica'' te prema tom izvatku i usporedbi automobila prije i nakon nesreće(postoje fotografije i nadzorna kamera), sporna dva automobila bila su parkirana-''na ulici'', max.50 cm udaljeni od samog kolnika te van vlastite čestice(''na ulici'') ili možda samo u 1/5 automobila na djelu koji ulazi u privatnu česticu. Obzirom da su ti auti parkirali na mjesto koje nije označeno kao parkirno, katastru pripada gradu te su bili od kolnika parkirani na udaljenosti svega max.50cm, slijedi pitanje: 1. obzirom na način parkiranja (nepropisno) preostala dva automobila, postoji li vjerojatnost da osiguranje ne namiri zahtjev za naknadu štete u punoj visini vlasnicima tih automobila, odnosno da se odgovornost osobe koja je skrivila prometnu nesreću umanji zbog nepropisnog parkiranja tih vozila?

Osoba je skrivila prometnu nesreću zbog okolnosti na cesti(poledica) te se utvrdilo da je imala alkohola u krvi. Prilikom prometne nesreće, automobil se usljed kočenja zbog izgubljenja kontrole nad vozilom okomito okrenuo preko 2 trake i tako 6 metara klizio ukoso prema 3 parkirana vozila. Stigao je odštetni zahtjev za popravak ograde i samo jedan auto, koji je bio propisno parkiran, duž ograde na privatnoj čestici. Druga dva parkirana auta bila su parkirana na udaljenosti od ceste od oko max.50 cm. Cesta nije imala ''rinzol'' za pješake, već samo kolnik, na koji su stanari kuće povukli asfalt skroz do ograde(vlastite čestice). Kako je spomenuto, odštetni zahtjev dolazi samo za popravak na ogradi(u vlasništvu osoba za čija 2 automobila odštetni zahtjev nije došao) koji je dogodio prilikom udara te za samo jedan auto, koji je bio propisno parkiran, odnosno uz ogradu na djelu koji spada pod privatnu česticu i 2 metra udaljen od kolnika. Za ostala 2 auta odštetni zahtjev ne dolazi već duže vrijeme, ali po zadnjim saznanjima djelatnice osiguranja-još uvijek su u obradi. Međutim, ta druga dva vozila bila su parkirana na javnoj površini koja u katastru nosi naziv ''ulica'' te prema tom izvatku i usporedbi automobila prije i nakon nesreće(postoje fotografije i nadzorna kamera), sporna dva automobila bila su parkirana-''na ulici'', max.50 cm udaljeni od samog kolnika te van vlastite čestice(''na ulici'') ili možda samo u 1/5 automobila na djelu koji ulazi u privatnu česticu. Obzirom da su ti auti parkirali na mjesto koje nije označeno kao parkirno, katastru pripada gradu te su bili od kolnika parkirani na udaljenosti svega max.50cm, slijedi pitanje: 1. obzirom na način parkiranja (nepropisno) preostala dva automobila, postoji li vjerojatnost da osiguranje ne namiri zahtjev za naknadu štete u punoj visini vlasnicima tih automobila, odnosno da se odgovornost osobe koja je skrivila prometnu nesreću umanji zbog nepropisnog parkiranja tih vozila?

Opis situacije: Trenutno nezaposlena osoba dužna je nadoknaditi štetu u iznosu od cca. 25 000Eura prema potraživanju osiguravajućeg društva zbog skrivljene prometne nesreće. Obzirom da je osoba nezaposlena, nema nikakvih primanja niti ušteđevine kao niti ikakvu nekretninu ili pokretninu na sebi, od nje trenutno nije moguće naplatiti dug. 1. Koja je najveća kamata koja bi mogla biti naplaćena za godinu dana? 2. Koliko su osiguranja flexi što se tiče dogovora oko rata, tipa, je li moguće i na takav iznos dogovoriti mjesečno cca.1oookn? 3. Može li budući supružnik biti odgovoran i snositi posljedice za obveze i dugovanja nastala prije sklapanja braka ili bi ih snosio tek u slučaju smrti supružnika, ili pak nebi mogao niti u slučaju smrti jer je to dugovanje koje je nastalo prije braka na ime preminulog supružnika/dužnika? Hvala.