Jump to content

renvoi

Korisnik
  • Broj objava

    319
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    2

Sve što je renvoi objavio

  1. Vi ćete moći tražiti jedino nužnu okućnicu, a koliko to iznosi morate pitati u uredu za prostorno uređenje. samo mi nije jasno kako ćete etažirati kuću ako nemate uporabnu.
  2. Ako vas u postupku zastupa odvjetnik, cijena razvoda braka iznosi minimalno 2.500,00 kuna.
  3. Treba razlikovati dvije stvari - kaznenopravnu i građanskopravnu odgovornost. Agencija za promet nekretnina ne odgovara za materijalne nedostatke stvari već prodavatelj. Agencija nije ugovorna strana niti je Agencija sagradila građevinu da bi Vam odgovarala za nedostatke stvari. Tako Vam je mogao i poštar ili dimnjačar garantirati da nema vlage u kući. Odgovoran su prodavatelj i izvođač radova (ovaj drugi ako nije prošao rok). To je građanskopravna odgovornost. Agenciju možete kazneno prijaviti radi počinjenja kaznenog djela prijevare iz čl. 236. Kaznenog zakona.
  4. (... može li ona potpisati da tom kućom "garantira" za moj hipotekarni kredit...) Može. Ona je u tom slučaju hipotekarni dužnik a Vi ste korisnik kredita. U slučaju neplaćanja kredita, banka će biti ovlaštena naplatiti svoje potraživanje prodajom založene nekretnine.
  5. Inače, VIP 97. godine nije ni postojao u RH.
  6. Mislim da je Vama puno već problem pitanje uknjižbe od plaćanja poreza. Kako se planirate upisati kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama?
  7. Poštovani, Prije svega trebate razlikovati pojmove "kultura zemljišta" i "namjena zemljišta". Da bi mogli znati da li možete graditi na parceli, morate izvršiti uvid u prostorni plan grada/općine na čijem području se nalazi nekretnina. Tek tada ćete znati koje Vam je namjene zemljište te da li se na njemu može graditi. Ako vam se zemljište nalazi unutar građevinskog područja, za bilo kakvu gradnju potrebna Vam je dozvola nadležnog ureda za graditeljstvo. Kod vas je jedna specifičnost što vam se zemljište vodi pod kulturom šuma, pa se u vašem slučaju pored svih drugih propisa primijenjuje i Zakon o šumama. Moram priznati da je riječ o dosta rigoroznom zakonu koji se primijenjuje na sve vrste šuma bilo da su u vlasništvu RH ili privatnom vlasništvu, odnosno, bez obzira da li se šume nalaze unutar ili izvan granica građevinskog područja. Sukladno tom zakonu izričito je zabranjena tzv. čista siječa šume, pustošenje tj. krčenje šume (čl. 32. Zakona o šumama). Ako se pak radi o građevinskom zemljištu, a da bi mogli izvršiti krčenje šume, potrebna Vam je suglasnost tijela državne uprave u županiji nadležno za poslove šumarstva (čl. 35. Zakona o šumama). Također, da bi mogli odvesti debla s nekretnine, potrebno je od Hrvatskih šuma d.. pribaviti tzv. "popratnicu". Šume su (opravdano) od posebnog interesa za RH, i za njih vrijedi posebna procedura. Prije nego bilo što poduzmete, predlažem da se raspitate o proceduri kod nadležnih tijela. Nepostupanjem po tim odredbama činite ne samo prekršaj već i kazneno djelo iz čl. 209. Kaznenog zakona, kojim je za počinitelje propisana kazna zatvora do čak dvije godine. Što se tiče radova na kući, bilo bi najbolje da se o tome konzultirate sa arhitektima. Naime, riječ o pitanju koje zahtijeva opsežan odgovor.
  8. Morate dati više podataka; O kojoj imovini govorite? Nekretninama ili o nečem drugom? Gdje se nalazi imovina? Gdje je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza djeda?
  9. Mislim da će Vam biti puno jasnije ako upotrijebim neki primjer; Ako kuća ima npr. 8 apartmana (stambenih jedinica) onda će se Vaša mama upisati kao samovlasnica 5 apartmana, a Vi ostali (djeca) ćete dobiti u samovlasništvo svaki po jedan apartman. Ako kuća ima npr. 4 apartmana tada će se Vaša mama upisati kao samovlasnik na 2 apartmana, a na ostala 2 apartmana ćete svi (zajedno s mamom) biti suvlasnici svatko u 1/4 dijela. Ako npr. imate 4 apartmana možete se upisati i kao suvlasnici na svih 4 apartmana i onda bi Vaša mama bila suvlasnik svih apartmana u 5/8 dijela, a Vi ostali (djeca) bi bili suvlasnici u 1/8 dijela svih apartmana u kući. Dakle, možete se podijeliti kako želite, ali bitno je da postoji suglasnost svih suvlasnika.
  10. Može. Prije sklapanja ugovora, arhitekt Vam mora napraviti etažni elaborat kojim će svaka stambena jedinica dobiti svoju oznaku. Nakon toga, ugovorom definirate kome što pripada (ovjerite potpise kod javnog bilježnika) i sve to date na uknjižbu. Ako postoji dogovor, ne morate ići na razvrnuće kod suda.
  11. Vještak će procijeniti stan i utvrditi tržišnu cijenu stana.
  12. To vrijedi za motorna vozila. Međutim, kod nekretnina se ne plaća porez ali je stjecatelj dužan prijaviti porez u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, kod nadležne porezne uprave.
  13. U tom slučaju ste suvlasnici stana. Tada se morate dogovoriti kako ćete koristiti stan.
  14. Upravo tako. Ali svejedno na ročištu zatražite odgodu ročišta. Ukoliko bi se druga strana složila s odgodom ročišta, ne vidim razlog da sud ne prihvati Vaš prijedlog.
  15. Nema tu nikakva posebna punomoć osim one koju ste već potpisali. Vi ovlašćujete odvjetnika da Vas zastupa u nekom predmetu i da poduzima sve radnje koje su potrebne za postizanje što boljeg uspjeha u sporu. Bilo bi poželjno da Vas ubuduće odvjetnik upozna sa sadržajem radnji koje poduzima i koje namjerava poduzeti (i da Vam kaže cijenu za tu radnju), tako da Vi možete odlučiti da li da se te radnje poduzmu ili ne. Bilo bi poželjno da se komunikacija vrši preko e-maila tako da ostane pisani trag.
  16. Nemate baš puno izbora. Ili možete Vi isplatiti strica (pod uvjetom da on na to pristane) ili se ide u civilnu diobu tj. stan se prodaje na dražbi.
  17. Ovo što ste naveli nije razlog za odgodu ročišta. Ovisi o sucu da li će prihvatiti Vaš prijedlog za odgodu ročišta.
  18. I kada vas uhvate, ne mogu vam ništa jer ni jedan zakon ne zabranjuje da poslodavac isplaćuje plaću radniku u gotovini umjesto na tekući račun, naravno, pod uvjetom da taj iznos koji se isplaćuje, odgovara iznosu koji stoji u obračunu plaće. Nisam siguran da li je šta promijenjeno ovim zadnjim Zakonom.
  19. Zanimljiv čovjek je taj Vaš odvjetnik. U ovako složenom predmetu tako nešto obećati stranci je dobar znak da si potražite drugog odvjetnika.
  20. Sukladno odredbi čl. 72. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona postoji isključiva nadležnost suda u RH, što bi značilo da o tome ne može odlučivati švedski sud. Dakle, morate pokrenuti ostavinski postupak kod nadležnog hrvatskog općinskog suda, a postupak će voditi hrvatski javni bilježnik. Sukladno odredbi čl. 30. st. 1. istog Zakona, u ostavinskom postupku se primjenjuje švedsko pravo, budući je djed bio švedski državljanin. Unatoč toj kogentnoj normi, hrvatski suci/javni bilježnici (pogrešno) primijenjuju hrv. pravo, jer im je to puno jednostavnije. Ukoliko Vam "ne odgovara" primjena švedskog prava, tada se možete eventualno pozvati na pravni institut "renvoi" (čl. 6. st. 2. ZRSZ-a), pa ukoliko za to postoje pretpostavke, tražiti primjenu hrvatskog prava. Ukoliko je djed imao i hrvatsko državljanstvo tada se postupak vodi uz primjenu hrvatskog prava. Uglavnom, dužni ste pokrenuti postupak u RH (ne u Švedskoj!) bez obzira što se u Švedskoj već vodi ostavinski postupak iza djeda. Kada bi švedski sud raspravio o nekretnini koja se nalazi u RH, takvu odluku ne bi priznao naš sud, zbog isključive nadležnosti hrvatskih sudova.
  21. Nema smisla podnijeti tužbu zbog smetanja posjeda jer bi sud takvu tužbu odmah odbio, iz razloga koje je naveo matrix. Treba podnijeti tužbu radi predaje posjeda (tzv. rei vindicatio) i to prema onome tko koristi tu zemlju. Naravno, bilo bi pametno da pokušate s ljudima koji koriste Vašu zemlju vansudskim putem riješiti problem, dakle, dogovorom. Iako ta gospođa ima ispravu o ugovoru, ona nema nikakva prava na toj nekretnini sukladno odredbi čl. 125. st. 1. ZV-a. (višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine), kao i sukladno odredbi čl. 130. st. 2. ZV-a.
  22. Prema čl. 50. st. 1. ZC-a (koji se primijenjuje kao lex specialis), za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Čini mi se da je tom odredbom zakonodavac još malo zakomplicirao i onako kompliciranu stvar.
  23. Ako u policijskom zapisniku stoji da je do štete došlo uslijed naleta vozila na dabra, tada se odgovornost utvrđuje prema odredbama spomenutih zakona. Jer da ste npr. udarili u psa i razbili auto, tada bi se odgovornost prosuđivala po odredbama drugog zakona. Da se razumijemo, mogla bi se tražiti naknada štete po toj osnovi i da u policijskom zapisniku ne piše da je do štete došlo uslijed naleta na divljač, ali tada biste to morali posebno dokazivati. Okolnost da je lovoovlaštenik, kako kažete "naručio" postavljanje znaka, i da je znak postavljen, oslobađa odgovornosti jedino pravnu osobu koja gospodari cestom i to izričito stoji u čl. 50.st.2. ZC-a. Ali ta ista odredba ne oslobađa odgovornosti lovoovlaštenika, ne znam od kuda to odvjetnici. To ne proizlazi iz dikcije te odredbe. Ali puno veći je problem što ni jedna odredba (jasno i precizno) ne utvrđuje odgovornost lovoovlaštenika za slučaj naleta vozila na divljač. Sad da li je to bio namjerni ili slučajni propust zakonodavca teško je reći. U svakom slučaju, nema mi smisla da Vam nitko nije dužan nadoknaditi štetu, pogotovo kada ste vozili unutar ograničenja brzine. Iako smatram da je jedino logično da Vam štetu naknadi lovoovlaštenik jer je on odgovoran za divljač unutar lovišta, bilo bi pametno da pričekate sa tužbom dok naši sudovi ne zauzmu neki stav glede tog pitanja. Zastara je tri godine.
  24. Prije svega, sućut dabru. Dabar je po čl. 3. st. 1. Zakona o lovstvu divljač (sitna divljač). Županijska uprava za ceste nije odgovorna jer je poduzela ono što ju ekskulpira od odgovornosti po čl. 50. st. 2. Zakona o cestama (postavila znak "divljač na cesti"). Smatram da bi Vam lovačko društvo bilo dužno naknaditi štetu, ali morate dokazati da ste poduzeli sve da do sudara ne dođe (vozili unutar ograničenja brzine, bez utjecaja alkohola...). I odredba čl. 83. st. 1. Zakona o lovstvu ide tome u prilog. Ali vidjet ćemo što će reći sudska praksa. P.S. jako je važno da u policijskom zapisniku stoji da ste sudarili dabra.
  25. Slažem se. Ne znam od kuda tim vrebačima podaci o ozlijeđenim osobama.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija