lear

kaj baš nitko ne zna neki savjet?

I ispričavam se zbog glupih tipfelera, tipkovnica me zeza pa mi svašta ispadne dok pišem!!!

Gaius, ti si se referirao na moj post, a govoriš o operateru ?!? Ja nisam pinisam pitao za nikakvog operatera, nego za mirovinski dug. I kaj bi značilo to : Ako je podigao ...na vrijeme? Na koje vrijeme? To i je bilo moje pitanje: DO KADA vjerovnik može pokrenuti prisilnu naplatu? ZOO doduše ne poznaje apsolutnu i relativnu zastaru, ali zakon o obveznim doprinosima ih poznaje, pa me zanima što bi u tom slučaju značilo: Pokrenuti nešto NA VERIJEME. Da li samo do isteka relativne, ili može i nakon toga?

Puno ti hvala na odgovoru!

E, Rubens, a što ako nije bilo ničega od toga što su propisani uvjeti, dakle nije bilo pokušaja naplate, nije bilo ovršnog prijedloga, niko me nije obavijestio o dugu ... ?A od nastanka duga je prošlo osam godina. Da li su nakon isteka 5 godina izgubili pravo da bilo što i pokrenu? Daj, pliz, to mi je užasno važno, pitam to na ovom forumu već ne znam koliko puta, ali uvijek dobim uvijen i nepotpun odgovor. ! Dakle, molim precizan odogovor na to da li nakon 8 godina mirovinski može krenuti s prisilnom naplatom ako prije toga NIŠTA nisu poduzimali.

Pardon, krivo sam napisao, ne u Zakonu o obveznim odnosima (tamo se spominje samo jedna zastara) nego u Zakonu o obveznim DOPRINOSIMA, tamo su dvije, od 5 i od 10 godina.

I mene zanima ta razlika između dvije vrste zastare. U zakonu o obveznim odnosima se spominju dva roka, prvi je 5 godina (i za to se na kaže da je relativna, ali mislim da je to ono što većina spominje kao relativnu) i 10 godina, a to se naziva apsolutnom. E, sad, u Ovšnom zakonu, u dijelu koji se odnosi na žalbu stoji da se ona može uložiti ako je je nastupila zastara tražbine. E, a dajte mi recite KOJA zastara? Ova od 5 godina ili ona od 10 godina? Može li se pokrenuti ovrha na dug ako je prošlo sedam godina, bez da je ikakva parnica ili slično u tijeku? Ako može, koji je onda smisao ove zastare od 5 godina? MOLIM ODGOVOR!

U kojem zakonu piše da parnica prekida tečenje apsolutne zastare? Radi se od novčanom dugu mirovinskom, to me zanima. Ako parnica može dug produljiti na 30 godina, daj mi onda reci čemu uopće naziv APSOLUTNA i zašto u njenom objašnjenju u zakonu stoji da je to zastara prava naplate. Nigdje se ne spominje parnica.

U nekim prisilnim naplatama npr. poreza, doprinosa, propisan je rok zastarijevanja recimo 5 godina (relativna zastara) i uvjeti koji na neki način produžuju taj rok od 5 godina (npr. organ je donio rješenje ili pokušao naplatu) do apslolutnih 10 godina. - E, na ovo imam pitanje. Što se događa nakon tih 10 godina? Da li se nakon 5 godina može pokušati naplata, ako se prije nije?

I ja sam o d zbunjenih glede zastare. Interesirao sam se jedmom zbog jednog duga mirovinskom. I u zakonu o obveznim dopirnosima spominje se najprije samo zastara (5 godina) i ona, u članku 82, točka 6 apsolutna zastara. Moje je pitanje bilo, da li sam dobro shvatio da ako vjerovnik do isteka ove zastare (pretpostavljam da je to ta famozna relativna) nije pokrenuo ovršni postupak nakon isteka tih pet godina to više i ne može? A ako može, što se dogodi s dugom nakon isteka apsolutne zastare? Jer, pročitao sam negdje i da se tijek apsolutne zastare ničim ne prekida. MOLIM pojašnjenje. Vidim da se glavna rasprava vodi radi li se o kazenonom ili građanskom pravu .... Kod mene se radi o dugu mirovinskom i samo pitam, da li mirovinski fond, nakon što je prošlo devet godina, A DA NIŠTA nisu poduzeli, nisu podigli tužbu, pokrenuli ovrhu, ništa ... da li mogu još uvijek, jer nije prošlo 10 godina. Eto to je moje pitanje i bio bih zahvalan na odgovoru. Shvatite da je i nama laicima, ako je i vama pravnicima, to dosta složeno za razumjeti. Tenks!

Hm, nije to to. Ne vidim iz tih članaka koje su obaveze, kada, dokle ... Ej, ljudi, stvarno mi treba savjet! Moram brzo odlučiti! Radi se o starijoj ženi koja nema srodnika i kojoj sam pomogla da se smjesti u dom, i sad oni iz doma traže da se odredi skrbnik za slučaj da gospođa dođe u to stanje da joj skrbnik treba. E, sad to mene upravo zanima: koje je to stanje, kada nastupa, tko odlučuje kada će skrbnik početi za nju donositi odluke i slično. Ili, npr. kaj ako ja budem skrbnik i npr, liječnik meni kaže da ona mora u bolnicu, a ona neće ... Da li ja kao skrbnik nju trebam i mogu odvesti u bolnicu.... I sve druge stvari me zanimaju. Što je s njezinim stanom, tj. imovinom? Netko mi je savjetovao da potpišemo ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali to radije ne bi. Eto, molim vas stvarno, ako netko zna gdje da pogledam ili koga da pitam.... Jesu li možda centri za soc. skrb nadležni za to?

Molim da mi pomogne tko zna koje su obaveze skrbnika nad starijom osobom. I koji zakon to regulira/definira? Hvala

Kako ne znam u koje područje prava spada ovo pitanje, objavljujem ga ovdje. Molim da me netko uputi u koji zakon da pogledam nešto o skrbništvu nad starijom i nemoćnom osobom. Naime, u situaciji sam da me jedna stara gospođa zamolila da joj budem skrbnica ukoliko zatreba, a ja ne znam ništa o obavezama skrbnika, odnosu skrbnika i štićenika ... Gdje da pročitam. Ili , ako netko ima volje napisati mi nešto, zanima me što bi to točno značilo. Ona je naime još sasvim u redu, no u domu u kojem je smještena žele se osigurati da će netko, u slučaju da ona to više ne bude mogla, odlučuje za nju. O ćemu bi to ja trebala odlučivati? I tko će odrediti trenutak u kome ona prestaje odlučivati i to za nju počninje raditi skrbnik? Napominjem da gospođa nema rodbine. Što je s njenom imovinom? Da li i imovina ulazi na neki način pod skrbništvo? Uh, puno pitanja, no lijepo molim pomoć. Hvala!

Marko hvala, imate pravo, složena je situacija, to sam i pretpostavljala. Nemam namjeru tražiti ništa unazad, nego me zanimalo kada bi otprilike taj iznos koji sam dobila da tako kažem "bio potroše". Naime, mada velik, ne mogu se složiti da je taj iznos sve što će dati do punoljetnosti za dvoje djece, a ima od čega. Točno ste mi rekli da je to stvar ekonomske matematike, i to ću učiniti. Još samo pitanje, ako znate, koliko je sada iznos minimalnog izdržavanja za jedno dijete? Za dvoje djece se množi s dva ili je računica drugačija? Hvala unaprijed!

Znam, ZNAM da je ovdje upravo o alimentaciji najviše riječ i da ima puno postova na temu alimentacija, ali pročitala sam sve i nisam našla slučaj sličan mom, pa ipak molim savjet i odgovor jer za odvjetnika nemam novaca. Zaista, potrebno mi je, od srca molim nekog tko je upućen da me savjetuje. Dakle, evo činjenica: prilikom rastave suprugu je određeno uzdžavanje za dvoje djece u iznosu od 20% od plaće po djetetu. U to doba je još radio. Ni jednom nije uplatio iznos alimentacije. No, onda je prodao stan i isplatio meni iznos od 30.000 eura, no tražio je da mu kod bilježnika potpišem da je to iznos za djecu. To sam učinila, nisam imala izbora, mada sam smatrala da je to nepravedno, jer mislim da je taj novac trebao biti nekakav njegov dopirnos za stanovanje djece koje sam morala sama rješavati, budući da sam iz doma pobjegla zbog njegovog teškog i agresivnog alkoholizma, a ne nekakva alimentacija unaprijed. Ali, nisam tražila alimentaciju nakon toga, tim više što sam znala da ima problema s poslom. No, sada je odonda prošlo 7 godina i nikad ništa vše nije platio i sad ja računam ...Taj iznos od 220.000 kuna koji mi je jednokratno dao izgleda strašno puno, no kad se podjeli na 84 mjeseci ispada oko 2.600 kuna mjesečno, što i nije baš puno za dvoje školaraca. Da li bi ja sad u nekom trenutku mogla tražiti da on počne plaćati uzdržavanje? I kada? Za koliko bi vremena taj iznos koji i je platio mogao dostajati? Ima li nekakav minimalan iznos alimentacijie koji je obavezno plaćati? Kako da procijenim za koje vrijeme je dostatan taj iznos? Situaciju dodatno komplicira činjenica da je on u tih 7 godina više bio nezaposlen nego što je radio, ali je npr. iznajmljivao stan, dakle, imao prihod. I šta je sada, ako ne radi, a ima prihod od iznajmljivanja, a ja mislim i novac na računu ...da li mogu nešto postići? Gledala sam u obiteljski zakon, ali tamo ne spominju slućaj ako je osoba nezaposlena, ali ima nekakvu imovinu i primanja. Ako sam bila nejasna, objasnit ću dodatno. No, zaista vas molim za odgovor.

Objavila sam isto pitanje pod Obiteljski zakon, nitko mi nije odgovorio, možda to ipak spada ovdje...Dakle, molim za odgovor: ako je suprug umirovljenik, a ja nezaposlena, da li mogu naslijediti u slučaju njegove smrti njegovu mirovinu? Nemam godine potrebne za mirovinu. Hvala unaprijed.

Nitko mi nije odgovorio, molim ljubazno, jako mi je važno, barem na ovo prvo pitanje: Dakle, uložila sam mnogo novca u adaptaciju suprugovog stana. U slučaju da mi surpug sada napiše i ovjeri izjavu da sam mu dala taj novac za uređenje stana,da li bi time osigurala pravo na veći dio stana jednog dana ako dođe do podjele između mene i ostala dva nasljednika prvog nasljednog reda? Da li ima smisla pisati takvu potvrdu i ima li ona kakvu pravnu težinu i utjecaj na dijeljenje naslijeđenog stana? Još jednom molim odgovor i zahvaljujem unaprijed.

Vrlo zanimljiva tema koja je mnogoštošta pokazala. Interesantno je da je masa sudionika rasprave gospođi spočitnula to što sada želi odvojene financije, i to je prema njima znak pokvarenosti i proračunatosti, a da nitko nije niti jednom riječju iskomentirao činjenicu koju je vrlo jasno spomenula, a to je da je veliki dio svoje dobre zarade godinama ulagala upravo u taj isti stan. Što je s tim novcem? Velikodušni suprug bi zbog toga rekao - evo, ti si ulagala u MOJ stan godinama i ja ću zbog toga, svjestan toga i odgovoran, prepisati na tebe dio tog stana (u nekom odnosu, nije sad bitno kojem, ovisno o ulaganju), tako da i ti imaš sigurnost i spoznaju da time što si uložila zapravoulažeš i u svoju sigurnost i budućnost. Što bi vi dragi kritičari rekli da jednog dana taj suprug kaže, sori bejbi, bed lak, ja ti imam drugu...a ti sad lijepo izvoli otići iz MOG stana, u kojeg si doduše, ulagala sve ove godine, ali, ko ti je kriv kad si bedasta.... Nitko od sudionika nije spomenuo suprugovu obvezu da tu ženu na neki način osigura. Nego što drugo da ona pomisli,nego da kupi stan koji će biti samo njen.

Molim savijet JAKO MI JE VAŽNO: Ako sam uložila veliku sumu novaca u uređenje stana koji je vlasništvo supruga (NE bračna stečevina), da li postoji neki način da kod diobe tog stana, nakon suprugove smrti, moj udio bude veći od ostalih nasljednika koji nisu ništa ulagali? Kako bi to mogli osigurati? Da li bi bilo dovoljno da suprug sada napiše neku izjavu ili potvrdu da sam ja uložila toliko i toliko novaca, ima li to ikakvu pravnu vrijednost? Da li to treba ovjeriti, ili što...? I drugo pitanje: Ako neki stan naslijeđuje npr. 4 nasljednika i troje od njih odluči taj stan prodati kako bi podijelili novac, a četvrti to iz objesti ne želi, da li on može odgađati tu prodaju i što je u tom slučaju s pravima ostalih nasljednika? Hvala unaprijed.

Molim vas odgovor: u često ovdje spominjanom ugovoru o doživotnom uzdržavanju, postoje li i neke jasne obaveze o tom uzdržavanju? Znači, da li onaj koji dobiva imovinu nakon smrti ima za života uzdržavanog određene obaveze? Ne znam da li sam jasna s pitanjem, no buni me to što se ovdje spominje samo nasljeđivanje, a što je s UZDRŽAVANJEM? Zahvaljujem.

Lijepo molim odgovor na dva pitanja: 1. Da li u slučaju suprugove smrti, a on je umirovljenik, imam automatski pravo na njegovu mirovinu, ili moram imati neke uvijete? Nezaposlena sam,ali nemam dob za mirovinu. 2. Da li se obaveza otplate kredita za auto raspoređuje svim nasljednicima, ili bi ja kao supruga snosila sav teret kredita? Hvala unaprijed.

Puno hvala na iscrpnom odgovoru!

Molim za pomoć: Kako se dijeli bračna stečevina nakon smrti jednog bračnog druga između onog drugog bračnog druga i djece? Konkretno, kuća i auto koji su kupljeni za trajanja braka, da li se cjelokupna ta vrijednost dijeli između živog bračnog druga i dvoje djece, dakle na tri jednaka dijela ili je to tako da živi bračni drug naslijeđuje svoju polovicu bračne stečevine, a da se ona druga polovica, dakle, od pokojnika, dijeli na tri dijela? Molim hitno odgovor i ljubazno zahvaljujem unaprijed.