Gago23

Jesam li ovo dobro shvatio? Ukoliko sud djedu i baki odredi obavezu uzdržavanja zbog očevog neplaćanja, automatizmom će ta obaveze prestati ocu? Hoće li sud ocu ukinuti pravomoćnu obavezu, odnosno, prelazi li obaveza u potpunosti s roditelja na djeda i baku?

Nema pokretnina na svoje ime. Mogućnosti neke imaju, imaju vlastitu nekretninu, dvije mirovine i nemaju drugih obveza uzdržavanja. Pod odricanje mislim da će uzdržavanje vjerojatno biti u osjetno manjem iznosu nego da dijete čeka da se eventualno jednog dana naplati od oca kojem će uskoro biti dosuđen iznos od 250 eura jer je izjavio da se neće odazvati na ročište povodom prijedloga povećanja uzdržavanja.

Ovrha je na novčanim sredstvima kod FINA-e već godinama. Imovine nema, radi u fušu za sebe tako da otpada ovrha na plaći. Dakle, ako se tuži djeda i baku, vjerojatno će se morati pristati na iznos značajno manji od minimalnog iz tablice potreba djeteta i to je to? Nema načina da dijete preko bake i djeda dobije koliko sud odredi da mogu platiti bez da se dijete odrekne onoga što ga po tablici minimalno pripada?

Dakle, roditelj već godinama ne plaća dosuđeno uzdržavanje, pod ovrhom je i radi na crno. Ns pada mu na pamet pridonositi uzdržavanju i nakupio se solidan dug. U toku je postupak za povišenje iznosa uzdržavanja za roditelja jer se godinama nije mijenjao. Budući nije izgledno da će plaćati uzdržavanje, priprema se tužba i protiv djeda i bake za buduće uzdržavanje. Kako su djed i baka umirovljenici, izgledno je da sud presudi manji iznos uzdržavanja od minimalnog koji se očekuje donijeti za roditelja u postupku za povišenje sukladno tablici minimalnih djetetovih potreba. Da li je moguće tužbom protiv djeda i bake solidarno obuhvatiti i roditelja kako bi se potencijalno manji dosuđeni iznos naplatio od djeda i bake, a razliku do iznosa utvrđenog roditelju da roditelj i dalje duguje?

Pozdrav, s obzirom da kćeri prijeto prelazak iz redovitog u status izvanrednog studenta, očito ne izvršava studentske obaveze redovito. Riskirate tužbu za povrat uplaćenih sredstava ako otac zatraži dokazivanje redovitog školovanja. Sudska praksa nije bila naklonjena redovitim školovanjem smatrati ni redovite studente ako dinamika studija nije bila adekvatna, a kamoli izvanredne. >>Primjeri iz sudske prakse pokazuju da nije dovoljno samo dostaviti potvrdu iz koje bi proizlazilo da je punoljetno dijete redoviti učenik, odnosno student, nego da isti uistinu mora dokazati da ne ponavlja studijske godine. Županijski sud u Bjelovaru u svojoj je odluci iz 2012. godine zauzeo sljedeći stav: "Dinamika studiranja pri kojoj nisu položeni svi ispiti (9 od ukupno 45) u 2011. godini, studija ukupnog trajanja deset semestara, a koji je započet akademske 2000./2001. godine, a što nije posljedica bolesti ili nekog drugog opravdano razloga, ne može se smatrati redovitim i urednim ispunjavanjem fakultetskih obveza - a što dovodi do prestanka prava punoljetnog djeteta na uzdržavanje za vrijeme trajanja školovanja."<< https://www.varazdinske-vijesti.hr/kolumne/uzdrzavanje-punoljetne-djece-64756

Da li je zakonito nakon višestrukih uzastopnih ugovora na određeno sklopiti ugovor na neodređeno s probnim radom ako se radi o istom radnom mjestu? Izigrava li se tako novi ZOR i podliježe li poslodavac prekršajnoj odgovornosti?

Taj dio je jasan, ali ako bi se na njega upisao datum iz 2023. kao datum sklapanja, da li bi time takav ugovor predstavljao prekršajnu odgovornost poslodavca zbog nezakonitog sklapanja ugovora na određeno.

Što u slučaju kad je ekvivalentna situacija, novi ugovor na određeno je od 01.01. do 31.06. a datum potpisivanja nije upisan, odnosno u ugovoru o radu je ostavljena prazna crta na koju poslodavac i zaposlenik retroaktivno mogu upisati što žele?

Da li postoje kakve zakonske prepreke za rad kod drugog poslodavca u inozemstvu za vrijeme roditeljskog dopusta u Hrvatskoj? Koje sve stavke plaće ulaze u izračun prosjeka plaće prilikom određivanja visine naknade za roditeljski dopust?

Nije bila navedena priroda posla u smislu određeno ili neodređeno. U naravi je radno mjesto nužne i stalne prirode a razlog zapošljavanja koji nigdje nije formalno naveden je odlazak starijih kolega u mirovinu.

Citiram ugovor o radu: "Mjesečna bruto plaća iznosi xxxx kn. Sva ostala prava vezana za plaću regulirana su Pravilnikom o plaćama i Kolektivnim ugovorom."

Ugovoro o radu je određena bitno manja plaća nego je propisuje pravilnik o plaćama za to radno mjesto. Kolektivni ugovor kaže da su plaće definirane pravilnikom o plaćama. U ugovoru o radu je navedena ta manja plaća a sva ostala prava po pravilniku o radu, odnosno kolektivnom ugovoru. Čemu onda služe kolektivni ugovor i pravilnik o plaćama ako ih se tako jesnostavno može zaobići?

Koji ugovor je hijerarhijski "jači", odnosno koji se ima primjenjivati kada različito propisuju? Radi se o visini plaće koja je različito definirana kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Konkretno, kolektivni definira da je plaća određena pravilnikom o plaćama, a ugovor o radu definira mnogo manju plaću dok se za ostala prava poziva na pravilnik o radu i kolektivni ugovor.

Pozdrav, kako se postaviti u situaciji kada poslodavac nudi 6. uzastopni ugovor na određeno bez da je u ijednom ugovoru naveo objektivni razlog u smislu čl. 12. st. 2. ZOR-a. Napominjem da se radi o nužnom i stalnom radnom mjestu po naravi poslovnog procesa te objektivni razlog za rad na određeno na tom radnom mjestu (privremeno povećanje posla, sezonalnost, novi poslovi...) niti ne postoji. Kako tako sklopljen ugovor o radu stoji u smislu odredbi iz čl. 12. st. 7. ZOR-a? Smatra li se takav ugovor bez navođenja razloga rada na određeno sklopljenim u suprotnosti s odredbama ZOR-a i kao takav ugovorom na neodređeno?

Poštovani, da li je legalno i dopušteno ugovorom o radu ponuditi i ugovoriti značajno manju plaću od one koja je propisana rasponom plaća za to radno mjesto u pravilniku o plaćama? Dodatno, kada se zaposlenik aneksom ugovora o radu premjesti na obuku za složenije i bolje plaćeno radno mjesto uz zadržavanje starog radnog mjesta u osnovnom ugovoru o radu, koliko takvav rad može maksimalno trajati prije nego je poslodavac dužan sklopiti novi ugovor o radu na novo i bolje plaćeno radno mjesto. Da li je legalna diskriminacija u plaćama između ugovora na određeno i neodređeno kada su plaće propisane pravilnikom o plaćama pri čemu se ugovori na određeno za jednak posao i radno mjesto vrednuju bitno niže i ispod minimalnog praga propisanog pravilnikom o plaćama? Zahvaljujem na vašim odgovorima.