pixla

jesam, suvlasnica sam na papiru s bratom i tetom cijele kuce po Rjesenju o naslijedjivanju, ali u njoj ne zivim niti sam prijavljena jer tamo jednostavno nema mjesta za sve.zato sam podstanar i planiramo kupiti prvi stan. za koji cu dakle svejedno morati platiti porez na kupovinu? nema nikakvog nacina da se to izbjegne s obzirom na realno stanje? hvala Vam na odgovoru.

postovani,nasljednica sam nekretnine u kojoj ne zivim niti sam prijavljena.radi se o stanu od 80kvadrata u kojemu zivi bratova 5clana obitelj. kako sam podstanar vec 16g, u braku i majka 2 djece, odlucila sam ne cekati da se to s diobom nasljedstva rijesi (a cekam vec 8g) nego da muz i ja dignemo kredit (iako je to tesko jer smo oboje honorarci) i kupimo stan od nekih 60kvadrata. muz nema nikakvo ranije vlasnistvo nekretnine. moram li zbog svojeg naslijedjenog dijela nekretnine u kojoj ionako ne mogu zivjeti, platiti porez na kupovinu nekretnine u kojoj cemo konacno zivjeti? muzevi i moji prihodi su lani bili zajedno oko 120 000kn neto godisnje. hvala vam na pomoci!

Lea hvala Vam puno na odgovoru, iako mi se smracilo kad sam vidjela da je jedino rijesenje drazba, puno mi znaci kada netko neutralan reagira na ovu sitaciju jednako kao i netko tko mi je blizak. jer vjerujte, nakon toliko godina uvjeravanja da sam ja pohlepna i da zelim naskoditi njegovoj obitelji (od brata kojeg sam jako voljela i puno ga pomagala), covjek pocne vjerovati u to i povuce se. zato 4 g nisam nista poduzimala.zato mi koristi svatko tko mi kaze da jesam u pravu kada trazim svoj dio, a ne da sam pohlepna i luda. mozda bi prva varijanta bila dovoljna kao upozorenje-razvrgnuce nasljedne zajednice i pretvaranje u suvlasnicku.mozda bi kad se postave fizicke granice shvatio da sve ove godine koristi i tudje.meni nije namjera da idem tamo zivjeti u svoj ogradjeni dio, jer bi nam vjerojatno bilo grozno, ali mozda bih mogla svoj dio iznajmiti ili prodati pa tako rijesiti svoje stambeno pitanje. je li takva solucija moguca? cak i ako on nije suglasan?drazba je stvarno velika steta. hvala Vam puno na razumijevanju i savjetu

postovani nakon smrti oca, brat i ja smo nasljedili nekretninu.u njoj je ostao zivjeti brat s obitelji a ja sam dobrovoljno otisla u podstanare kako bi oni imali dovoljno prostora.u 13g podstanarstva, nikada nisam primila nadoknadu od brata ili neku pomoc.dapace,pomagala sam ja njega. sada je situacija drukcija, i ja sam zasnovala obitelj i u 4.mj sam trudnoce.voljela bih izaci iz pakla podstanarstva,medjutim tesko mi je dizati kredit jer sam honorarac, kao i moj muz. jos prije 4 godine sam bratu predlozila: 1.ili da mi isplati moje 2/3 vlasnistva nad nekretninom (za to nma novaca) 2.da digne kredit za moj stan i on ga otplacuje, a ja mu darujem svoj dio nekretnine zauzvrat (nema novaca) 3.da dignem ja kredit i ja ga otplacujem tako da stavim hipoteku na nekretninu koju smo nasljedili (ne zeli mi potpisati suglasnost jer se boji bankovnih lihvara) 4.da prodamo stan (90 kvadrata na zagrebackoj Salati, vrt, terasa) i od toga kupimo dva manja stana za njegovu peteroclanu i moju troclanu obitelj (ne zeli prodati nekretninu jer mu je to uspomena na nasu obitelj) 5. htjela sam i da etaziramo nekretninu, kako bi se tocno znalo cije je sto jer njegove ponude smatram nepravednim (dodji, ima jedna soba za tebe), ali on s time nije suglasan Njegovi prijedlozi se svode na to da moja obitelj dodje zivjeti tamo (pa bi nas bilo sve skupa 8 u jednom stanu), ili da mi da 30 000e i da moj muz i ja od toga krenemo u neki kredit za stan.ja sam oba prijedloga odbila. moje pitanje glasi: imam li ikakva prava prisilno zatraziti neku vrst razdiobe vlasnistva nad nekretninom kako bih svojim dijelom vasnistva mogla samostalno upravljati (prodati, iznajmiti, sto god) ili prisilno zatraziti etaziranje ili prodaju cijelog objekta? ima li ikakvog izlaza? znam da sam djelomicno kriva sto sam dozvolila da brat i njegova obitelj zive 13g u stanu na Salati dok sam ja placala podstanarstvo, ali bio je to moj izbor, bila sam sama a oni nisu imali novaca a imaju troje djece pa mi je bilo zao.no, kako se u zadnje 4 g brat oglusuje na bilo koje prijedloge za razdiobu, nasi odnosi su naravno zahladili. zelja mi je pokusati to rijesiti prije nego beba koju nosim dodje na svijet. hvala na savjetu!

ma to bi bilo pregenijalno da je tolko, al ja uvijek spremna prvo na najgore, pa onda ako bude malo vise - tim tim bolje. do kraja mjeseca sam van Hrvatske, zato mi je sve malo kompliciranije.al probat cu telefonirat i u HZSU i u HZZO - pa vajlda ce neko znat. hvala puno!

znaci nije osnovica ista za sve samostalne umjetnike? jer procitala da je npr za poljoprivrednice porodiljni 1660kn, ali za umjetnice ne mogu naci. zar nikako nije moguce ranije saznati koliki ce mi biti porodiljni? voljela bih znati barem otprilike jer sam podstanar, tako da je stvarno napeto jer ako se radi o tako minimalnom porodiljnom morat cu nastaviti nekako raditi cijelo vrijeme, iako ne znam kako. pozdrav i hvala super vam je ovaj sajt evo nasla sam ja ovaj zakon, ali ne shvacam kako da izracunam porodiljni. da li je moja osnovica pod clankom 18 i kako se iz nje to izracunava? mislim da svim samostalnim umjetnicima HZSU uplacuje jednaki iznos mirovinskog i zdravstvenog, bez razlike medju nama (nadam se MINISTARSTVO FINANCIJA 3439 Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02 i 177/04) ministar financija donosi NAREDBU O IZNOSIMA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA ZA 2008. GODINU Članak 1. Ovom se Naredbom objavljuju iznosi osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008. godinu, a koje su, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (u nastavku teksta Zakon), propisane kao: 1. mjesečna osnovica, 2. najniža mjesečna osnovica, 3. najviša mjesečna osnovica, 4. godišnja osnovica i 5. najviša godišnja osnovica. Članak 2. Iznosi osnovica iz članka 1. ove Naredbe umnožak su iznosa prosječne plaće i koeficijenata za izračun osnovica propisanih Zakonom. Članak 3. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 3. točke 27. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnom osobama u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz 2006. (»Narodne novine«, broj 112/07), iznosi 6.975,00 kuna. Članak 4. Mjesečna osnovica, prema članku 6. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »produženo mirovinsko osiguranje stalnog sezonskog radnika«, najniža je mjesečna osnovica i prema članku 20. stavku 1. ove Naredbe iznosi 2.441,25 kuna. Članak 5. Mjesečna osnovica, prema članku 7. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi osiguranja »volonter«, najniža je mjesečna osnovica i prema članku 20. stavku 1. ove Naredbe iznosi 2.441,25 kuna. Članak 6. Mjesečna osnovica, prema članku 11. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranike po osnovama: 1. samostalna djelatnost obrta a dohodak od te djelatnosti utvrđuje prema poslovnim knjigama i 2. samostalna djelatnost slobodnih zanimanja medicinske sestre, zubnog tehničara, fizioterapeuta, novinara i filmskog radnika a dohodak od te djelatnosti utvrđuju prema poslovnim knjigama umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,65 te iznosi 4.533,75 kuna. Članak 7. Mjesečna osnovica, prema članku 12. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »samostalna djelatnost slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) a dohodak od te djelatnosti utvrđuje prema poslovnim knjigama«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,1 te iznosi 7.672,50 kuna. Članak 8. Mjesečna osnovica, prema članku 13. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »samostalna djelatnost obrta i slobodnog zanimanja a dohodak od te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,55 te iznosi 3.836,25 kuna. Članak 9. (1) Najniža mjesečna osnovica – poduzetnička plaća, prema članku 14. stavku 1. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a od tih djelatnosti utvrđuje dobit i plaća porez na dobit«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,1 te iznosi 7.672,50 kuna. (2) Najniža mjesečna osnovica, prema članku 14. stavku 2. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a od tih djelatnosti utvrđuje dobit i plaća porez na dobit«, koji si ne isplaćuje poduzetničku plaću, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,1 te iznosi 7.672,50 kuna. Članak 10. (1) Mjesečna osnovica, prema članku 15. točki 1. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »poljoprivreda kao jedino ili glavno zanimanje, a od te djelatnosti ne plaća porez na dohodak«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,4 te iznosi 2.790,00 kuna. (2) Mjesečna osnovica, prema članku 15. točki 2. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a porez od te djelatnosti plaća u paušalnom iznosu«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,4 te iznosi 2.790,00 kuna. (3) Mjesečna osnovica, prema članku 15. točki 3. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a od te djelatnosti plaća porez na dohodak i dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,5 te iznosi 3.487,50 kuna. Članak 11. Mjesečna osnovica, prema članku 16. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »samostalna djelatnost slobodnih zanimanja i to: sportaš te umjetnik (iz članka 10. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva)« a od te djelatnosti predujam poreza na dohodak obračunava i plaća isplatitelj primitka, po odbitku, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 6.975,00 kuna. Članak 12. Mjesečne osnovice, prema članku 17. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »pomorac« iznose: 1. za osiguranika bez stručne spreme i NKV (članak 17. točka 1. Zakona) – umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,5 te iznosi 3.487,50 kuna; 2. za osiguranika s nižom stručnom spremom i PKV (članak 17. točka 2. Zakona) – umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,7 te iznosi 4.882,50 kuna; 3. za osiguranika sa srednjom stručnom spremom i KV (članak 17. točka 3. Zakona) – umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 6.975,00 kuna; 4. za osiguranika s višom stručnom spremom i VKV (članak 17. točka 4. Zakona) – umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,4 te iznosi 9.765,00 kuna; 5. za osiguranika s visokom stručnom spremom (članak 17. točka 5. Zakona) – umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,6 te iznosi 11.160,00 kuna. Članak 13. Mjesečna osnovica, prema članku 18. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »vjerski službenik«, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,4 te iznosi 2.790,00 kuna. Članak 14. Najviša mjesečna osnovica, prema članku 19. stavku 2. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »korisnik inozemne mirovine«, umnožak je najniže mjesečne osnovice prema članku 20. stavku 1. ove Naredbe i koeficijenta 2,0 te iznosi 4.882,50 kuna. Članak 15. Mjesečna osnovica, prema članku 20. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovama: 1. rad u inozemstvu kod stranog poslodavca (osim pomorca), 2. rad u međunarodnoj organizaciji čije je sjedište u inozemstvu, 3. rad u tuzemstvu za poslodavca sa sjedištem u inozemstvu i 4. član uprave trgovačkog društva umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 6.975,00 kuna. Članak 16. Mjesečna osnovica, prema članku 21. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad«, prosječna je plaća te iznosi6.975,00 kuna – razmjerno stažu ostvarenom prema članku 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju. Članak 17. Mjesečna osnovica, prema članku 22. Zakona, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi »invalidna osoba iz članka 7. Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem«, prosječna je plaća te iznosi 6.975,00 kuna. Članak 18. Mjesečna osnovica, prema članku 23.a Zakona, za obračun doprinosa osiguranika po osnovi »samostalni umjetnik iz članka 5. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva«, umnožak je prosječne plaće iz članka 3. ove Naredbe i koeficijenta 1,2 te iznosi 8.370,00 kuna. Članak 19. Godišnja osnovica za obračun doprinosa, prema članku 23.c Zakona, za obveznika doprinosa po osnovi »druga djelatnost« je dohodak od te djelatnosti iskazan u godišnjoj prijavi poreza na dohodak odnosno dohodak utvrđen u postupku utvrđivanja osnovice poreza na dohodak, prema propisima o porezu na dohodak, ali ne može iznositi više od umnoška prosječne plaće i koeficijenta 0,65 te brojke 12, odnosno više od 54.405,00 kuna. Članak 20. (1) Opća najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa, prema članku 25. stavku 1. Zakona, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,35 te iznosi 2.441,25 kuna. (2) Najniža mjesečna osnovica iz stavka 1. ovoga članka je, prema članku 24. stavku 1. Zakona, i mjesečna osnovica za obračun doprinosa svakom osiguraniku po bilo kojoj osnovi osiguranja ako mu osnovica nije propisana člancima od 5. do 23.c Zakona. Članak 21. Najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa, prema članku 28. stavku 1. Zakona, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 6,0 te iznosi 41.850,00 kuna. Članak 22. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa, prema članku 28. stavku 2. Zakona, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 6,0 te brojke 12 i iznosi 502.200,00 kuna. Članak 23. (1) Iznosi osnovica propisanih ovom Naredbom i to: 1. mjesečnih osnovica prema člancima od 4. do 8., te člancima 10. do 13. i člancima od 15. do 18. i 2. najnižih mjesečnih osnovica prema članku 9. stavcima 1. i 2. i 3. najviše mjesečne osnovice prema članku 14. i 4. opće najniže mjesečne osnovice prema članku 20. stavku 1. te 5. najviše mjesečne osnovice prema članku 21. primjenjuju se pri obračunu doprinosa za staž u osiguranju koji započinje s 1. siječnja 2008. i završava s 31. prosinca 2008. (2) Iznos najviše godišnje osnovice prema članku 22. ove Naredbe primjenjuje se za pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji započinje s 1. siječnja 2008. i završava s 31. prosinca 2008. (3) Iznos godišnje osnovice iz članka 19. ove Naredbe primjenjuje se na dohodak ostvaren od druge djelatnosti u poreznom raz doblju koje započinje s 1. siječnja 2008. i završava s 31. prosinca 2008. Članak 24. Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2008. Klasa: 411-01/07-01/41 Urbroj: 513-07-21-01/07-3 Zagreb, 7. studenoga 2007. Ministar financija Ivan Šuker, v. r. a na stranici http://www.mirovinsko.hr/default.asp?id=578 sam pronasla potpuno drugu informaciju o osnovici Samostalni umjetnici Samostalni umjetnik je fizička osoba kojoj je to svojstvo utvrđeno prema propisima o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva prema Zakonu o samostalnim umjetnicima. Osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za samostalne umjetnike je umnožak prosječne plaće i koeficijenta 1,2 te iznosi 8.370,00 kn a obveznik doprinosa i plaćanja doprinosa je Republika Hrvatska dok je HZMO obveznik obračunavanja doprinosa po stopi od 20,00% (15,00%+5,00% za osiguranika II stupa).

postovani, zahvaljujem na odgovoru. tekst koji ste mi poslali sam pronasla i sama i po njemu sam pregledavala navedne propise ali nisam uspjela sama doci do izracuna porodiljne naknade za samostalnu umjetnicu u 2008. mozete li mi pomoci? da, HZSU mi redovito uplacuje zdravstveno i mirovinsko. hvala

postovani clanica sam Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2005.g.sada sam u 13.tjednu trudnoce i zanima me da li ostvarujem pravo na porodiljni i u kojoj visini. nisam trenutno u hrvatskoj i surfala sam internetom po stranicama HZSU-a i raznih zakona ali nisam uspjela tocno shvatiti kako da to izracunam. hvala puno!