Miodrag

Prvo postoje dvije granice totalne štete u EU a želimo biti dio EU, stoga imamo slijedeće: 1. tzv. ekonomska granica totalke > kada trošak popravke iznosi 70 % i više od tržišne vrijednosti vozila koju je imalo pred nezgodu 2. tzv. tehničko - ekonomska granica totalke > kada trošak popravke iznosi više od 30 % od tržišne vrijednosti vozila koju je imalo pred nezgodu tzv. 130 % Tržišna vrijednost vozila u vašem slučaju nakon 9 godina iznosi oko 23 % novonabavne kataloške cijene vozila, koja treba sadržavati i vrijednost sve dodatne opreme koju posjeduje vozilo a koju je najbolje preračunati odn. dodati u % na katalošku novonabavnu cijenu vozila. Kod vas šteta navodno iznosi 56.000 HRK. Vozilo ste navodno platili 216.000 HRK. Vozilo nakon devet godina tržišno vrijedi oko 23 % ili 0,23x216.000= 49.680 HRK. Odnos troška popravke (56.000) i tržišne vrijednosti vozila pred nezgodu (49.680) iznosi 1,127 te potpada pod prvu kategoriju totalke kada vi možete: a)tražiti isplatu cjelokupnog iznosa štete (49.680 HRK) a slupano vozilo predati osiguranju čiji je vozač prouzročio štetu (ukoliko je on krivac 100 %) odn. ako nema vašeg doprinosa u načinu upravljanja, neprilagođenosti brzine i sl. b)zadržati slupano vozilo kojemu se procijeni vrijednost ostatka vozila (maks.do 30 % tržišne vrijednosti vozila) i to odbije od tržišne vrijednosti vozila pred nezgodu (od 49.680) Koeficijent 1,127 ukazuje na približavanje tehničkoj granici nepopravljivosti vozila za daljnu propisanu upotrebu odn. na mogućnost procjene ostatka vozila kao "otpadni materijal" koji vrijedi 5 do 10 % tršišne vrijednosti vozila i onda to odbije od tržišne vrijednosti vozila (od 49.680 HRK) Sve je to bolje odraditi vansudski sporazumno kod osiguranja nego sudskim putem godinama goniti pravdu... Srdačan pozdrav iz Livna, BiH Stalni sudski vještak za cestovni promet i procjene vozila dipl.inž. MIODRAG GARIĆ

IZVADAK IZ STRUČNE LITERATURE O ALKOHOLU Utvrđivanje alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u cestovnom prometu / saobraćaju prvim modelima alkometara marke Dreger ( 7310 ) ili ( 7410 ) ili ( 7410 Plus ) sa diodnim plinskim senzorom je samo orijentacijska metoda koja utvrđuje prisutnost alkohola u organizmu u izdahnutom zraku jer brojčani pokazatelj na displeju može i ne mora biti točan . Njemački proizvođač navodi da Dreger ispravno pokazuju samo do 0,3 g/kg (promila) te me čudi ova situacija da Dreger nije ništa nanjušio od alkohola a kod vađenja krvi je utvrđena alkoholiziranost. (Tu nešto ne štima u vremenu od primjene Dregera i do vađenja krvi ??? ) Iznad tih vrijednosti su moguća velika odstupanja u odnosu na stvarnu alkoholiziranost koja bi se utvrdila vađenjem krvi ( kao jedino mjerodavna metoda utvrđivanja stvarne alkoholiziranosti vozača ) uz obavezno mišljenje liječnika na konfuznost vozača . Noviji modeli alometara Dreger, koji rade na principu infracrvene apsorpcije te aparat (7110 Evidential) koji radi na principu infracrvenog senzora i elektrokemijske reakcije ispravno pokazuju stvarnu alkoholiziranost te nije potrebno vađenje krvi radi provjere alkoholiziranosti. Međusobni odnosi u mjerenjima kod vađenja krvi : ( mmol/lit ) : ( 21,706 ) = ( g/kg ( promila ) ) ili ( 0,25 mg/lit u izdahnutom zraku ) = ( 0,5 promila u krvi ) Preračunavanje alkoholiziranosti vozača unatrag (za trenutak sudara) je moguće samo ukoliko se zna vrsta, količina i način konzumiranja pića, pri čemu brzina resorpcije i eliminacije varira ovisno o tome da li je vozač nakon nezgode bio živ ili mrtav te budan ili je spavao . Greška se čini kada nije utvrđena količina alkohola i u urinu jer se tada zna da li je alkohol bio u fazi resorpcije u organizam ili fazi eliminacije iz organizma . U fazi resorpcije koncentracija alkohola je viša u krvi nego u urinu dok je u fazi eliminacije niža u krvi nego u urinu. Kod vještačenja se uzima samo količina alkohola koji se resorbirao do trenutka sudara. Da bi se uopće moglo retrogradno preračunavati koncentracija alkohola na vrijeme događaja (trenutka sudara) potrebno je osim navednog poznavati i tzv. Widmarkov faktor zv.“beta-60“ koji je mjerodavan za smanjenje koncentracije alkohola u krvi ali ne i za razgradnju alkohola u čitavom tijelu. Ovaj faktor varira od 0,10 do 0,20 g/kg/satu. Uvijek se dio neresorbiranog alkohola koji je vozač uzimao neposredno prije sjedanja u vozilo) mora oduzeti od retrogradno izračunate vrijednosti. Razlika u vožnji trijeznog i alkoholiziranog vozača je u slijedećem: i trijezan vozač čini pogreške tijekom vožnje kojih je svjestan te ih lakše ispravlja dok alkoholiziran vozač nije svjestan pogrešaka te se one zbog neotklanjanja zbrajaju i tako ostaje sve dok traje vožnja. Poznato je da oko 90 - 95 % nezgoda izazovu trijezni vozači kroz neprilagođenu brzinu prvenstveno te nepravilne postupke na cesti itd.) a samo 5-10 % vozači pod utjecajem alkohola ali su ove nezgode često sa velikim posljedicama. Dinamika mehanizma nezgode mora dokazati povezanost alkoholiziranosti vozača sa uzrocima nezgode a u konačnici doprinos oko (nereagiranja ili neizbjegavanja nezgode alkoholiziranog vozača kada i nije glavni krivac za nezgodu ). UTJECAJ ALKOHOLIZIRANOSTI NA POVEĆANJE RIZIKA NASTANKA NEZGODE od 0,50 g/kg ( promila ) 2 x veći rizik od 0,80 g/kg ( promila ) 4 x veći rizik od 1,00 g/kg ( promila ) 7 x veći rizik od 1,20 g/kg ( promila ) 10 x veći rizik od 1,50 g/kg ( promila ) 36 x veći rizik ... Istraživanja iz EU … > Koncentracija alkohola u krvi iznad 1,10 g/kg ( promila ) je početak relativne nesposobnosti vozača za sigurno upravljanje vozilom, uz manje produljenje vremena reagiranja i opažanja. > Koncentracija alkohola u krvi iznad 1,5 g/kg ( promila ) je početak apsolutne nesposobnosti vozača za sigurno upravljanje vozilom, uz bitno veće produljenje vremena reagiranja i opažanja. > Obavezno je utvrđivanje utjecaja alkoholiziranosti na mehanizam nastanka nezgode jer utjecaj alkohola mora biti ( vidljiv na cesti ) kroz dinamičku analizu nezgode // > Odbijanje provjere alkoholiziranosti vozača u EU se evidentira sa 1,6 g/kg ( promila ) Srdačan pozdrav dipl.inž.MIODRAG GARIĆ Stalni sudski vještak za cestovni promet Livno, BiH

Nema te nezgode koju kvalitetan sudski vještak ne može analizirati dinamički kroz brzine vožnje, naletne brzine, ostatne brzine nakon sudara itd. bez obzira ima li ili nema tragova kočenja na cesti. To vještak može izračunati preko energetskih bilanci odn. preko deformacija vozila itd. Morate znati da mnogi inž. cest. prometa ne znaju izračunati sudarne brzine u kompliciranim nezgodama. Niste naveli koje ste skretanje vršili ulijevo ili udesno a bitno je i mjesto sudara i sudarna pozicija vozila i mnogo drugih parametara. Policija uobičajeno nezgodu analizira statički pogledom u foto-dokumentaciju i u Crtež lica mjesta što nije dovoljno nego se mora provesti dinamička analiza nezgode sa izračnom svih parametara (brzina, kritičnih međusobnih udaljenosti vozila, predglednosti ceste i mogućnosti međusobnog uočavanja na licu mjesta kraćom rekonstrukcijom). U policijskom zapisniku s lica mjesta (Izvještaju) ne smije postojati stavka: Uzroci nastanka nezgode, što nije rijedak slučaj nego samo utvrđene činjenice uz detaljan opis lica mjesta, foto-dokumentacija, alkotestiranje vađenjem krvi isključivo a ne alkometrima) jer alkometar samo njuši alkohol ali često izbacuje krive podatke na displeju. Vještak kroz dinamičku analizu nezgode mora utvrditi da li ste u trenutku izlaska vozilom sa sporednog na glavni tok prometa mogli uočiti nadolazeće vozilo i koliko je tada iznosio međusobni razmak radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja prednosti prolaska kombi vozila bez obzira što kombi nailazi glavnim tokom prometa jer je prednost prolaska ograničena njegovom udaljenošću od mjesta vašeg izlaska a koja granica iznosi u (metrima) kao sigurnosna brzina u (km/h). Npr. za sig. brzinu od 75 km/h sigurnosna udaljenost za nepostojanje prednosti prolaska kombi vozila bez obzira što nailazi glavnim tokom (glavnom cestom) iznosi oko 75 m. Ako je kombi bio dalje od 75 m vi ste imali prednost uključivanja sa sporednog toka . Nadam se da niste gazili punu liniju pri skretanju npr. ulijevo. Ako je npr. kolnik bio suh i blaže zavojit i tako pregledan sigurnosna brzina je veća od prometnog znaka ograničenja ali ne veća od 25% te u ovom slučaju iznosi oko 75 km/h. Često su prometni znaci ograničenja brzine prenisko postavljeni što je lako provjeriti metodom tzv. 85 percentila policijskim radarom gdje se 15% najbržih vozača na toj dionici ceste (u zoni incidentnog mjesta nezgode) ne uzima u ubzir. Čim ste imali tzv. Šancov ovratnik tada ste vjerojatno pretrpjeli trzajne povrede kralježnice u prelaznoj zoni vratnih i leđnih kralježaka tada je potrebno tzv. interdisciplinarno (kombinirano) vještačenje vještaka prometne i medicinsko biomehaničke struke glede utjecaja ne-korištenja sigurnosnog pojasa ili nepostojanja ili nepravilno postavljenog sigurnosnog jastuka na sjedalu iza vaše glave (razmak maks. do 8 cm) uz obavezan izračun izgubljene brzine tokom sudara tzv. deltaV iz kojeg se može utvrditi da li ste zaista pretrpjeli značajne trzajne povrede koje uglavnom nastaju kod stražnjeg naleta vozila. (Trzaj je promjena ubrzanja tijela jer se prvo pomiče vozilo, sjedalo i tijelo putnika tokom sudara dok glava ostaje nepomična da bi ubrzo došlo i do kontra pomaka glave (trzaja u kralježcima) ). Potom je potrebno izračunati utjecaje brzina obaju vozila na ukupne težine posljedica (visinu štete, povrede) što je dosta komplicirano jer tada dolazi do odbijanja međusobnih utjecaja (ovo rade samo rijetki i kvalitetni vještaci koji posjeduju inozemnu literaturu iz EU i USA). Zakoni fizike su neumoljivi i ne ovise o pokretima vozila i čovjeka unutar ili van vozila. Vaše pravo naknade materijalne i nematerijalne štete slijedi iz autoodgovornosti ali treba utvrditi krivca za nezgodu (može i vansudskim konzultativnim vještvom) i zahtjevom za naknadu štete preko vašeg osiguranja drugom osiguranju od kombi vozila, naravno u roku tri godine od dana nezgode. Valjda ste vi ili vlasnik vozila ubrzo nakon nezgode prijavili svom osiguranju štetni događaj. Odluka Prekršajnog suda bez pravomoćnosti slijedeće sudske instance ne bi trebala mnogo značiti osiguravajućem društvu oko naknade štete pogotovo što nije provedeno prometno-tehničko vještačenje. Srdačan pozdrav dipl.inž. Miodrag Garić Stalni sudski vještak za cestovni promet Livno, BiH

Kod prometnih nezgoda tipa Stražnji nalet ne mora vozač stražnjeg vozila biti krivac za nezgodu mada jeste u najvećem broju takvih nezgoda. Ako je istina to što navodite onda niste uzročnik nezgode te uz kvalitetno (vansudsko konzultativno vještačenje ) prijavite štetu svojem osiguranju i tražite odštetu preko svog od osiguravajućeg društva drugog vozila). U ovom slučaju vještak prometne struke može dokazati da li je uzrok nezgode naglo kočenje uz odustajanje ubacivanja vozila ispred vas u prometnu traku tako da ne bi bilo govora o držanju sigurnosnog razmaka između vozila koji iznosi minimum 0,30 od brzine vožnje odn. kod vještačenja 0,30 od dozvoljene brzine vožnje odn. 0,30 od sigurnosne brzine vožnje (npr. za 100 km/h min. sigurnosni razmak za vozila u koloni iznosi 30 m). Vrlo je bitno izračunati brzinu vožnje vozila ispred i vašeg vozila pri čemu treba znati da prekoračenje sigurnosne brzine preko 30 % se svrstava u bitne tehničke propuste vozača . I bez tragova kočenja vještak prometne struke mora znati izračunati brzine vozila preko energetskih bilanci temeljem oštećenja vozila, odboja vozila od mjesta kontakta do konačne zaustavne pozicije. I kada ne biste bili glavni krivac za nezgode ne očekujte odštetu u 100 %-tnom iznosu jer se malo tko drži sigurnosnog razmaka i na magistralnim i na auto-cestama. Savjet: Uvijek sa sobom u vozilu imajte foto aparat i snimite incidentno mjesto nezgode ako imate sreće da ste to u stanju učiniti nakon nezgode. Srdačan pozdrav dipl.inž. Miodrag Garić Stalni sudski vještak za cestovni promet Livno,BiH