karliko

@Borbena7 znate li mozda radi li se prijedlog u ovom slucaju ovako, ili? Puno hvala.

Oprostite, malo mi je nejasan odgovor s obzirom na formulirano pitanje. Shvaćam li pravilno vaš odgovor da je moguća solidarnost i na drugim predmetima, a ne samo računima?

I je li solidarnost ovršenika općenito samo moguća na računima, ili i na drugim predmetima ovrhe (uz napomenu da je u ovršnooj ispravi navedeno da su solidarno odgovorni)?

Bi li onda ovo bilo ok?

Radilo bi se o ovrsi na poslovnim udjelima, brodu i autu. znači li to da se prvo navodi imovina jednog pa imovina drugog ovršenika pa onda npr. "I.Radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja određuje se ovrha na poslovnim udjelima prvoovršenika, i to: [...] te poslovnim udjelima drugoovršenika, i to: [...] pljenidbom, procjenom, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja [...]" "II. Radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja određuje se ovrha na motornom vozilu prvoovršenika, i to: [...] zabilježbom ovrhe, oduzimanjrm i povjeravanjem na čuvanje, procjenom, prodajom i namirenjem [...]" Hoćete reći da pojedini predmeti ovrhe imaju prednost, ili?

Pozdrav, možete me uputiti kako se piše prijedlog za ovrhu kad se radi o dva solidarna dužnika, i to na više predmeta ovrhe? Super bi bilo ako netko ima neku šprancu. Hvala

Zakon o zdravstvenom osiguranju stranaca kaže: (1) Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezni su se osigurati stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stranac na stalnom boravku ili dugotrajnom boravištu), državljani države članice Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije, koji imaju odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u jednoj od država članica i državljani države koja nije država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije (u daljnjem tekstu: treća država) na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stranac na privremenom boravku), ako propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno. iz ovog bi proizlazilo da se ne mora obvezno osigurati??

Pozz, osoba koja je strani državljanin (Njemačka) planira odjaviti prebivalište u Njemačkoj i prijaviti ga u Hrvatskoj. U Hrvatskoj bi bila prijavljena sigurno nekoliko sljedećih godina, međutim, ne bi bila u radnom odnosu. Njemačka inačica HZZO-a kaže da ju oni u tom slučaju ne mogu osiguravati jer se ne radi o slučaju gdje npr.poslodavac upućuje osobu na rad u tvrtki kćeri. Ta osoba je u međuvremenu ugovorila njemačko privatno zdravstveno osiguranje. Postoji li obveza te osobe da se obvezno zdravstveno osigura ovdje preko HZZO? Hvala.

i što se tiče samog prijedloga... je li dovoljno navesti npr. "budući da Ovršenik nakon donošenja zaključka o predaji Nekretnine nije istu dobrovoljno predao u posjed Ovrhovoditelju, Ovrhovoditelj predlaže sudu da pristupi ispražnjenju nekretnine" ili bi se trebalo navesti npr. "budući da Ovršenik nakon donošenja zaključka o predaji Nekretnine nije istu dobrovoljno predao u posjed Ovrhovoditelju, Ovrhovoditelj predlaže sudu da na temelju članka 128, članaka 256. - 259., kao i članka 136. OZ donese sljedeće RJEŠENJE O OVRSI: I. Na temelju rješenja o dosudi nekretnine .... i zaključka o predaji nekretnine ...... ODREĐUJE SE OVRHA udaljenjem ovršenika i uklanjanjem svih njegovih stvari iz nekretnina upisana u zk.ul.br......[...]"

@Borbena7 ima li tu onda neki rok? i je li uvjet da se prvo konaktira ovršenika da preda nekretninu pa tek ako onda ne preda se podnosi prijedlog, ili?

Nije

@Borbena7Koliko prije rocista za diobu kupovnine se moze podnijeti prijedlog za iseljenje ovrsenika (incidentalni postupak)? Radi se o slucaju kad je ovrhovoditelj kupio nekretninu na drazbi. Hvala unaprijed!