Jump to content

lawbydesign

Korisnik
  • Broj objava

    369
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    10

lawbydesign je na 25. studenog 2023 zadnji put osvojio dan.

Posjetitelji rado čitaju što lawbydesign objavi!

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

Postignuća

  1. Jedna dvanaestina godišnjeg odmora koji vam pripada. Dakle, broj ukupnih dodijeljenih dana dijelite s 12 i množite s brojem navršenih mjeseci. Samo ako vam je pauza između dva radna odnosa dulja od 8 dana. Ako je kraća, stječete pravo na godišnji odmah. Naravno, u praksi to ipak zahtjeva određeno vrijeme rada. Možete i u pravilu se tako i radi, ali ovisi o dogovoru s poslodavcem (neki poslodavci će donijeti rješenje o ukupnom godišnjem koji vam pripada za tu godinu i koristit ćete ga prema planu godišnjih odmora).
  2. Nema prenošenja godišnjeg odmora. Poslodavac kojeg napuštate dužan vam je omogućiti da iskoristite ili vam isplatiti razmjeran broj dana godišnjeg - 1/12 za svaki navršeni mjesec rada kod njega.Ukoliko je početak rada kod drugog poslodavca 5.2.2024. onda vam prvi duguje 1/12 za 1 navršeni mjesec rada u 2024. Novi poslodavac vam godišnji odobrava također razmjerno mjesecima rada kod njega. Ukoliko je početak rada kod drugog poslodavca 5.2.2024. onda je to 11 (za 11 mj) x 1/12.
  3. Poslodavac mora prije isteka probnog rada radnika obavijestiti o rezultatu probnog rada. Bez obzira na negativnu ocjenu probnog rada, ako je poslodavac ne saopći radniku, predstavlja se da je probni rad radnika bio uspješan odnosno da je radnik zadovoljio na probnom radu. Da li je dan uručenja otkaza bio posljednji dan probnog roka ili neki drugi dan unutar probnog roka? Prema stajalištu Vrhovnog suda, poslodavac NIJE vezan ugovorenim trajanjem probnog rada, a radi ocjene radne sposobnosti radnika. Dakle, smatra se da poslodavac otkaz ugovora o radu može dati i prije isteka ugovorenog probnog rada, ako već i tada rad radnika ocijeni nezadovoljavajućim, uz naravno poštivanje trajanje otkaznog roka. Sukladno navedenom, nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Ukoliko je to ispoštovano, otkazni rok od 7 dana ne teče dok god je vaš suprug na bolovanju (nakon 42 dana, trošak se prebacuje s poslodavca na HZZO). Dakle, otkaz ne proizvodi pravne učinke dok god traje bolovanje i vaš suprug ostaje u radnom odnosu sve dok bolovanje ne bude zaključeno + 7 dana otkaznog roka. Konačno, Vrhovni sud RH je dana 19. prosinca 2017. donio odluku pod poslovnim brojem Revr 889/17 u kojoj se navodi sljedeće:„Prema pravnom shvaćanju ovog suda poslodavac, koji donese odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu tijekom parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja takvog redovitog otkaza nije dužan dokazivati iz kojih razloga je ocijenio da radnica nije zadovoljila na probnom radu. Budući da je propisano da ocjena poslodavca o nezadovoljavanju radnika na probnom radu sama po sebi predstavlja posebno opravdan razlog za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu, to sud nije ovlašten tijekom parničnog postupka ispitivati pravilnost poslodavčeve ocjene o nezadovoljavanju radnika na probnom radu. Dakle, autonomno je pravo poslodavca ocijeniti ostvaruje li radnik za vrijeme probnog rada rezultate koji su dostatni za nastavak radnog odnosa ili ne ostvaruje pa nezadovoljstvo poslodavca radnikovim ostvarenim rezultatima rada koje rezultira donošenjem ocjene o nezadovoljavanju na probnom radu predstavlja opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu.“ Dakle, iz ove odluke Vrhovnog suda RH proizlazi da je razjašnjena dilema o pravu radnika da u sudskom sporu tvrdi i dokazuje da je poslodavac krivo zaključio da nije zadovoljio na probnom radu. Radnik to pravo nema, a poslodavac može samo jednostavno zaključiti da radnik nije zadovoljio na probnom radu i tada sudovi neće utvrđivati je li radnik bio kvalitetan radnik odnosno sudovi neće preocjenjivati ocjenu poslodavca o (ne)zadovoljavanju radnika na probnom radu. Dakle, ako je otkaz formalno ispravan (pisani oblik, uručen u roku, obrazložen, dostavljen...), na sudu se može samo dokazivati diskriminacija/šikana, kao što vam je napisao @Ivo Kermartin
  4. Kada mu je uručen otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom roku? Da li je vaš suprug za probleme s kralješnicom i skoru operaciju znao prilikom sklapanja ugovora o radu?
  5. Slažem se, u slučaju da je prije odlaska na bolovanje radio dovoljno da bi poslodavac mogao donijeti takav zaključak.
  6. Imate li ugovor o radu ili za agregatora radite temeljem ugovora sklopljenog s vašim obrtom ili slično? Pretpostavljam da je riječ o ugovoru o radu, a ako jest bolovanje je regilirano zakonom, bez obzira što u ugovoru pisalo. Naknadu plaće za vrijeme bolovanja plaća poslodavac, a nakon 42 dana prelazi na HZZO.
  7. Možete zaključiti darovni ugovor s odgodnim uvjetom - uvjet je provedba etažiranja. No, trenutno, čak i ako u ugovoru opišete sve iz budućeg elaborata, činjenica je da u njemu jedino možete napisati određeni udio (npr 1/3 koji će odgovarati...pa opis toga dijela nekretnine). No, efektivno će se ta 1/3 odnositi na 1/3 svakog pojedinog dijela kuće. No, možete ga sklopiti bez obzira na to kako bi postojao formalni zapis o volji vlasnika (oca). U posjedu jeste i to biste konstatirali darovnim ugovorom. No, vlasnik ostaje vaš otac dok god se ne ispuni potencijalni odgodni uvjet i ne upišete se u zemljišne knjige.
  8. Bolovanje ne može biti razlog za otkaz, niti za nezadovoljavanje na probnom radu - naravno, ako je opravdano i potkrijepljeno liječničkom dokumentacijom, što u slučaju vašeg supruga jest. Točno je da otkazni rok ne teče u njegovom slučaju, ali ovdje je upitna osnovanost otkaza. Naime, ukoliko je radnik odsutan za vrijeme probnog roka, isti se produljuje dok za vrijeme koje je proporcionalno bolovanju. U vašem slučaju je situacija dodatno složena jer je očigledno da do povratka na posao neće doći još mjesecima. Vaš suprug nije dužan tokom bolovanja doći u ured kako bi potpisao bilo što. Ukoliko mu poslodavac toliko želi baš sada uručiti odluku, neka je pošalje na adresu prebivališta kao AR pošiljku. Nakon zaprimanja odluke vaš muž ima 15 dana da uloži prigovor/zahtjev za zaštitu prava na istu, a s obzirom na razlog otkazivanja može poslodavca prijaviti i inspektoratu rada (bolovanje nije valjan razlog za otkaz).
  9. Odvjetnik svakako, a provjerite s bilježnikom može li (u pravilu može).
  10. Ugovor je na 6 mjseci s početkom 5.5. što znači da bi prestao 5.11.2023. Nije jasno zbog čega je ugovoreno da prestaje 5.1.2024. (jer je to 8 mjeseci). Te dvije odredbe su proturječne te tumačenje ovisi o vašem međusobnom eventualnom sporazumu. Ugovorili ste i da je otkazni rok onakav kakav odredi strana koja raskida pa (unatoč proturječnim odredbama) možete smatrati da je najmodavac prihvatio predloženi otkazni rok. Ostavili ste polog te prilikom primopredaje sastavljate zapisnik u kojem se konstatira ima li štete ili dugovanja s osnove režija, odnosno da li želite da se polog računa kao zadnja najamnina. Ukoliko se složite da štete nema i vi ste sve platili, dužan vam je vratiti polog (a vi, naravno, podmiriti sve režije i najamninu uključivo do zadnjeg dana otkaznog roka).
  11. Najbolje da ugovorite pravo služnosti stanovanja, plodouživanja i korištenja u vaše ime na toj nekretnini (to je teret koji prati nekretninu, čak i kada se vlasnik promijeni) ili ugovor o darovanju djeci uz uvjet vašega doživotnog uživanja. Svaki od tih ugovora mogu potpisati i njena djeca kao suglasna te se u ugovor dodaje klauzula da se nasljednici vaše supruge odriču prava pobijanja predmetnog ugovora zbog xyz razloga, a posebno zbog ...(opis onoga što želite doživotno za sebe). Svakako predlažem ovjeriti kod javnog bilježnika.
  12. Nužni prolaz se osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno. Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele. Ne znam jeste li kuću kupili/naslijedili već opterećnu ovom stvarnom služnošću - što piše u odluci suda kojom se služnost osnovana? Je li ikad (prije negoli ste vi postali vlasnik) isplaćena kakva naknada? Osobe, odnosno nekretnina, u čiju je korist služnost ugovorena, pri izvršavanju svojih ovlasti moraju postupati obzirno, tako da što manje opterećuju poslužnu stvar.
  13. Apsolutno. A i @Ivo Kermartin vam je napisao ostalo.
  14. Da li ste se bivšem poslodavcu obratili upitom? Često poslodavac odustane od ugovorne zabrane natjecanja kako bi izbjegao plaćanje naknade. Realno vam je to prvi korak. Ukoliko vam zabrani, dužan vam je isplaćivati naknadu, a drugi poslodavac možda bi bio otvoren zaposliti vas preko agencije za privremeno zapošljavanje (dok zabrana ne istekne). Sukladno članku 44. Zakona o radu, agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisnik) za privremeno obavljanje poslova. Dakle, agencija nije administracija radnika već poslodavac radnika i ugovaratelj obavljanja poslova radnika kod korisnika.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija