Fat-Boy

Ovo i mene zanima... Da li ima smisla tražiti 20% HRVI ako si već u mirovini po čl. 6.? Hvala

Ja sam u mirovinu otišao 2015. i još nisam dobio trajno rješenje, isto ZD. Doduše ja sam se već dvaput žalio jer su mi "misteriozno" nestale uplate za 2004. kada sam dobio tužbu za onaj dodatak od 25%, zanimljivo je da su se na privremenom rješenju (predujmu) vidjeli, a onda za trajno nestali. Inače za privremeno rješenje mi je trebalo 6-7 mjeseci i dobio sam ga tek nakon par mejlova koje sam uputio ministarstvu žaleći se na sporost ureda u ZD. Eh da, sve pohvale za rad svima na forumu i ovu ekscelicu za izračun, jer da nije nje možda nebi ni skužio razliku, tj zbog čega je nastala... a tablica mi je u lipe pokazala točan izračun.

Covjek ima 57 godina, 37 godina radnog staza, branitelj, ima utvrdjen invaliditet od 20 posto, ranjavanje, i 30 posto civilne invalidnosti rada. Radi u firmi gdje mu je bruto placa oko 8500 kuna, medjutim firma izgleda ne stoji najbolje, navodno ce je kupiti rusi, pa razmislja koje su mu opcije ako slucajno postane visak? Koje su mu opcije? Da li moze u HRVI mirovinu sa ovih 20 posto i sa koliko godina? Koju mirovinu moze ocekivati? Hvala

Radi se o strancu, državljaninu BiH, koji je od strane policije uhvaćen pri nezakonitom boravku i radu. Za nezakoniti rad stranac je priveden na prekršajni sud zbog prekršaja iz čl. 73. st. 1. kažnjivo po čl. 222. st. 1. Zakona o strancima (nezakoniti rad) gdje je, nepravomoćno, kažnjen izgonom iz RH na 6 mjeseci. Nakon provedenog prekršajnog postupka policija je istom u upravnom postupku izdala rješenje o izgonu na 2 godine po članku 107. st. 1. Zakona o strancima. Pitanje je da li se za isti događaj može provoditi prekršajni i upravni postupak, a posebno upravni postupak nakon što je prekršajni postupak pred sudom već završen?

Dakle ne postoji način da se žalbom u drugom stupnju sudu ta situacija naznači pa se da se predmet vrati na ponovno odlučivanje ili nešto slično?

Malo je komplicirano, kao što se vidi iz naslova, ali ću pokušati objasniti najbolje što mogu... Dakle, svojevremeno 1996. moj je otac kupio auto na kredit kod Glumine banke, jamac za kredit smo mu bili ja i moj ujak. Kako je banka propala mom ocu nisu stizale uplatnice i naravno on nije plaćao kredit i tako prije par godina, 2005. čini mi se stigla je tužba pravnog nasljednika banke za naplatu duga. Kako je moj ujak u međuvremenu umro Trgovački sud u Zagrebu je nastavio tužbu protiv mene i oca za što sam angažirao odvjetnika koji se u žalbi između ostalog pozvao i na zastaru i ta je žalba u prvostupanjskom rješenju prihvaćena u našu korist. Međutim u isto vrijeme sud je vodio i drugi postupak, odvojen od našeg, protiv nasljednika mog ujaka, i oni su prije par dana dobili rješenje da su dužni platiti navedeni dug plus kamate plus troškovi u roku od 8 dana, a iz razloga što su oni, kako i ja, mislili da je ovaj postupak protiv mog oca kako kupca auto jedini bitan i da će se u tom postupku donijeti rješenje pa se nisu niti angažirali odvjetnika niti se žalili (sad vidim da to glupo zvuči al tako je ispalo). Dakle trgovački sud je u istom potraživanju ali kod dva jamca donio suprotnu odluku, kod jednog da nema potraživanja, a kod drugog da ima potraživanja, ali se radi o dva različita postupka. Moje pitanje je, postoji li način da se ova druga odluka poništi preinači ili što već, a pozivajući se na ovu prvu odluku koja je donesena u slučaju rasprave o dugovanju kupca ili na neki drugi način, u ovršnom postupku koji će vjerojatno biti pokrenut, zar ne?

Trenutno radim u policji i nazalost poceli su mi polako ici na zivce ove stvari oko prijetnji rada do 65. i slicno, a i neke druge stvari poput nocnih, stalnog mijenjana rasporeda, izdrkavanja sefova itd..., oni koji rade u policiji razumiju... Uglavnom ja sam u ono doba ponosa i slave bio maloljetan u ZNG i regulirao sam taj status, tako da uredno imam status dragovoljca na osnovu maloljetnickog sudjelovanja u ratu. E sad me zanima postoji li sansa da "aktiviram" taj maloljetnicki status, odnosno da li je sada moguce na osnovu navedenog statusa otvoriti bolovanje odnosno dobiti invalidski status, eventualno otici u mirovinu? Hvala

Jasno je meni to suhoparno nabrajanje do kojeg koljena netko moze biti u obitelji, ono sto mene zanima je da li je smisao Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji da štiti obitelj kao osnovnu gradivnu jedinicu društva od nasilja unutar iste, dakle od nasilja koje se dešava unutar četiri zida kuće, ili se to može i prošititi i na susjede koji su ti igrom slučaja rođaci? Jer po ovome drugom "tumačenju" u nijednom selu u Dalmaciji nikada nebi bilo narušavanja JRM-a jer su svi nekakvi rođaci (do 3-4 koljena)što je po meni aposlutno nelogicno. Pogotovo ako se uzme u obzir definicija obitelji iz zakona o socijalnoj skrbi gdje je jasno određeno da članovi obitelji žive u zajedničkoj kući...

Da li dva rođaka, bratići, stričevići, koji ne žive u istoj kući, već kao susjedi, spadaju pod primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji? Naime imam slučaj gdje su se dva bratića potukli i podnesena im je prijava za narušavanje JRM-a, međutim inzistira se da im ide i prijava za nasilje u obitelji? Bilo bi dobro da me uputite na primjer sudske prakse Hvala

Jel mi mozete malo detaljnije pojasniti vaj dio... S obzirom da on svojevoljno ne koritsti prava... Jel to znaci da sestra nebi trebala traziti, odnosno oduzeti njemu roditeljsku skrb ili..

Sestra mi je zivjela u izvanbracnoj zajednici u kojoj je dobila bebu, a zivjeli su u nasoj kuci u Dalmaciji. Dva mjeseca nakon rodjenja bebe decko ju je napustio i otisao zivjeti u Zagreb. Od tada niti jednom nije dosao vidjeti bebu niti je slao kakve igracke, a kamoli novce, nista, nista... (beba sada ima 10 mjeseci) osim sto povremeno moju sestru zajebava na mobitel da ce doci po bebu i tome slicno. Na koji nacin da moja sestra dobije puno skrbnistvo nad djetetom, odnosno da ocu oduzme sva prava? Ona to inace nije htjela, medjutim kad je isla u centar za socijalnu i htjela dogovorno rjesiti skrb decko je izbjegavao doci u centar i jos prijetio pa je sestra izgubila zivce... Hvala