Slump

Dakle, smatram da mi je dovoljna kod JB jedna ovjera potpisa na jednom primjerku ugovora koji ide u gruntovnicu. Za potrebe darovatelja i obdarenika, mislim da nije potreban primjerak s ovjerenim potpisom. Smatram da ukoliko ikada to bude potrebno, mogu dobiti na sudu ovjerenu kopiju predanog ugovora koji ima ovjeru potpisa za 20 kn po poluarku. Iako, mislim da mi to neće biti potrebno jer bi se novo vlasništvo moglo dokazati vlasničkim listom. Znate li možda za neki razlog koji sam previdio da imam još jedan primjerak ugovora na kojem je ovjeren potpis (odnosno ovjerena kopija). Što se tiče katastra, po mojem saznanju, sud šalje rješenje o prijenosu vlasništa i katastru, tako da mi mislim da za to nije potrebno. Ako se ne varam, ovjera se sada plaća po potpisu i po primjerku. A ovjerena kopija se plaća u istom iznosu po primjerku.

Hvala Vam za info da darovni ugovor sadržava tabularnu, pa da njega trebam ovjeriti. U odgovoru s linka je navedeno da jedan (iz konteksta čitam ovjereni) ugovor bi trebao ići i u poreznoj. To sada nije potrebno? Dovoljan mi je jedan ovjereni budući da ne moram prijaviti porez?

Hvala! Još samo da potvrdim. 47 kn su mi ukupni troškovi kod JB, zar ne? Ovo je kako ja mislim da bi išlo, pa me, molim Vas, ispravite ako grešim: Sastavi se i potpiše ugovor (o darovanju), bez JB-a, te se na temelju njega sastavi tabularna isprava (mislim da može i biti sastavni dio ugovora, ali mislim da mi je praktičnije ako nije). Potpis "oštećenika" (onog koji otuđuje nekretninu) na tabularnoj ispravi mora biti ovjeren. Potreban mi je samo jedan ovjeren potpis na jednom primjerku; dakle ukupno 47 kn. Tu tabularnu ispravu šaljem na sud. To je ugovor o darovanju. Da je neki drugi ugovor (npr. kupoprodajni), mislim da biste mi savjetovali da se svi potpisi ovjere, u više primjeraka, te da je tabularna izjava sastavni dio ugovora; no svejedno, mislim da je minimala jedan primjerak sa jednim potpisom. Samo me zanima moram li platiti još kopiju kod JB-a koju će on zadržati, odnosno, je li mi bolje da dođem sa više kopija, da me JB ne traži plaćam nešto dodatno. Ovo pitam jer nisam imao najbolja iskustva kod nekih JB. Ponekada mi se čini da mi izmišljaju neke troškove. Molim Vas da me ispravite ako griješim.

Poštovani, Koliko znam, cijena ovjere potpisa kod javnog bilježnika je oko 47 kn po potpisu, odnosno po primjerku. Budući da je sada, pri promjeni vlasništva nekretnine, odnosno ovjere tabularne isprave, javni bilježnik obvezan popuniti i dostaviti prijavu poreza na promet nekretnina poreznoj upravi, jesam li ja obvezan nadoknaditi troškove dostave i popunjavanja te prijave? Htio bih proći što jeftinije. Do sada sam plaćao 47 kn (+250 kn sudu), a strah me da sada moram platiti puno više... Lijep pozdrav!

Hvala Vam na odgovoru.

Poštovani. Na putu do posla se gradi vodovod te je stoga cesta na jednom dijelu zatvorena. Kako bih mogao doći do posla, morao sam obići taj dio ceste gdje se radi taj vodovod, a ja sam to napravio tako da sam išao 100-ak m po livadi uz cestu. Baš kada sam obilazio, došla mi je vlasnica te livade koja je vikala na mene da kako si ja to dozvoljavam, pa mi je na kraju prijetila da ću morati platiti načinjenu "štetu" (savijena trava). Ja sam išao tom livadom jer sam mislio da je ta livada državno vlasništvo, budući da je ta livada zapuštena (trava je duga/nepokošena, tu i tamo ima nekog grmlja, nema ograde uz cestu, nema nikakvog znaka da se radi o privatnom vlasništvu). Budući da nisam znao da je to privatno vlasništvo, može li vlasnica od mene tražiti nekakvu naknadu zbog prolaza/štete? Već kada smo kod tog pitanja, pitao bih Vas još smijem li se ja uopće voziti po livadi u državnom vlasništvu? Hvala i lijep pozdrav.

Stvar je u tome što, ukoliko nigdje nije definirano kako se to računa, smatram da se ovdje radi o nepoštenoj praksi.

Slažem se, ali to nije definirano. Slično je i u npr. općim uvjetima prejake opcije Simpe. Čl. 2: "Naknada za korištenje Simpa Prejake opcije iz točke 1 ovih Uvjeta korištenja obuhvaća vremenski period od 30 dana od dana njezine aktivacije (period valjanosti opcije), odnosno dodijeljene minute, SMS poruke i podatkovni promet bit će na raspolaganju korisnicima za korištenje u narednih 30 dana." Ovo je po meni i dvosmisleno. Ali eto, ja sam aktivirao tu opciju u 16:00 2.1.2016. i dobio sam poruku da ističe 1.2.2016. u 0:00:00. Dakle, oni to računaju ovako: 1. dan od 16:00 do 23:59 2.1.2016 2. dan od 0:00 do 23:59 3.1.2016 3. dan od 0:00 do 23:59 4.1.2016 4. dan od 0:00 do 23:59 5.1.2016 5. dan od 0:00 do 23:59 6.1.2016 6. dan od 0:00 do 23:59 7.1.2016 7. dan od 0:00 do 23:59 8.1.2016 8. dan od 0:00 do 23:59 9.1.2016 9. dan od 0:00 do 23:59 10.1.2016 10. dan od 0:00 do 23:59 11.1.2016 11. dan od 0:00 do 23:59 12.1.2016 12. dan od 0:00 do 23:59 13.1.2016 13. dan od 0:00 do 23:59 14.1.2016 14. dan od 0:00 do 23:59 15.1.2016 15. dan od 0:00 do 23:59 16.1.2016 16. dan od 0:00 do 23:59 17.1.2016 17. dan od 0:00 do 23:59 18.1.2016 18. dan od 0:00 do 23:59 19.1.2016 19. dan od 0:00 do 23:59 20.1.2016 20. dan od 0:00 do 23:59 21.1.2016 21. dan od 0:00 do 23:59 22.1.2016 22. dan od 0:00 do 23:59 23.1.2016 23. dan od 0:00 do 23:59 24.1.2016 24. dan od 0:00 do 23:59 25.1.2016 25. dan od 0:00 do 23:59 26.1.2016 26. dan od 0:00 do 23:59 27.1.2016 27. dan od 0:00 do 23:59 28.1.2016 28. dan od 0:00 do 23:59 29.1.2016 29. dan od 0:00 do 23:59 30.1.2016 30. dan od 0:00 do 23:59 31.1.2016 Mislim da to nije u redu. Mislim da bi to razdoblje trebalo isteči 1.2.2016. u 16:00 ili, gledano na taj članak iz ZOO-a, 1.2.2016. u 23:59.

Evo kako ja mislim da se to računalo: 1. dan: od 0.00 do 23.59 19.11.2015 2. dan: od 0.00 do 23.59 20.11.2015 3. dan: od 0.00 do 23.59 21.11.2015 4. dan: od 0.00 do 23.59 22.11.2015 5. dan: od 0.00 do 23.59 23.11.2015 6. dan: od 0.00 do 23.59 24.11.2015 7. dan: od 0.00 do 23.59 25.11.2015 8. dan: od 0.00 do 23.59 26.11.2015 9. dan: od 0.00 do 23.59 27.11.2015 10. dan: od 0.00 do 23.59 28.11.2015 11. dan: od 0.00 do 23.59 29.11.2015 12. dan: od 0.00 do 23.59 30.11.2015 13. dan: od 0.00 do 23.59 1.12.2015 14. dan: od 0.00 do 23.59 2.12.2015 15. dan: od 0.00 do 23.59 3.12.2015 16. dan: od 0.00 do 23.59 4.12.2015 17. dan: od 0.00 do 23.59 5.12.2015 18. dan: od 0.00 do 23.59 6.12.2015 19. dan: od 0.00 do 23.59 7.12.2015 20. dan: od 0.00 do 23.59 8.12.2015 21. dan: od 0.00 do 23.59 9.12.2015 22. dan: od 0.00 do 23.59 10.12.2015 23. dan: od 0.00 do 23.59 11.12.2015 24. dan: od 0.00 do 23.59 12.12.2015 25. dan: od 0.00 do 23.59 13.12.2015 26. dan: od 0.00 do 23.59 14.12.2015 27. dan: od 0.00 do 23.59 15.12.2015 28. dan: od 0.00 do 23.59 16.12.2015 29. dan: od 0.00 do 23.59 17.12.2015 30. dan: od 0.00 do 23.59 18.12.2015 E sada, definitvno se nije uzelo da obračunsko razdoblje počinje od 0:00 19.11.2015. jer u tom slučaju bi mi bilo kakav internet promet prije aktivacije toga dana bio "refundiran" ("obuhvaćen") aktivacijom usluge u bilo koje doba toga dana. A da se poštuje taj članak, to razdoblje bi mi vrijedilo do 19.12.2015. u 23:59.

To mi je jasno. Međutim, ako se poštuje ovaj članak, u tom slučaju bi mi to razdoblje počelo od sljedećeg dana. A meni je ta usluga odmah aktivirana. Stoga, smatam da se ne može primjenjivati ovaj članak za ovaj slučaj. Ispravite me ukoliko griješim.

Poštovani, Zanima me kako se računa razdoblje od 30 dana: ukoliko usluga vrijedi na razdoblje od 30 dana, a aktivirana je 19.11.2015. u 10:00, vrijedi li do 18.12.2015 u 23:59 ili do 19.12.2015 u 10:00? _______________________ Zašto to pitam: Kao prvo, moram napomenuti da se radi u telekomunikacijskoj usluzi slovenskog operatera, stoga znam i sam da nema puno smisla tražiti hrvatsku praksu. Međutim, molim vas da mi pomognete vašim odgovorima u nadi da nađem slovenske propise, a to će mi biti puno lakše ukoliko saznam gdje to mogu tražiti u hrvatskim propisima (naime, teško mi je tražiti propise koje su na slovenskom jeziku, ali smatram da će mi biti lakše ukoliko me uputite na hrvatske propise). Radi se "predplačniškom računu" (dakle, korisnik bonova; a ne pretplatničkom računu - to je na slovenskom "naročniški račun"). Operater je u svojim općim uvjetima naveo kako se punjenjem računa bonom od 20 eura dobiva, između ostalog, na razdoblje od 30 dana, besplatno korištenje interneta. U općim uvjetima nije detaljno definirano kako se računa to razdbolje. Kako sam ja i nakon 18.12.2015. 23:59 koristio internet, operater je (ili sam ja sam npr. isključenjem mobilnog uređaja) u 03:00 19.12.2015. zaključio tu internet sesiju, te je cjelokupan promet koji je učinjen i prije 23:59 18.12.2015. naplatio 19.12.2015., te mi je time skinuto sa računa oko 17 eura. Smatram da to nije pošteno (čak i da to razdoblje doista i vrijedi do 18.12.2015. u 23:59) i na to ću se žaliti. Stoga, operater je samovoljno definirao da to razdoblje traje do 18.12.2015. u 23:59. A mene zanima, ukoliko to nije definirano općim uvjetima, gdje bi to moglo biti definirano, u hrvatskim propisima? Prvo sam mislio da bi to moglo biti definirano gdje su definirani i rokovi u Zakonu u obveznim odnosima, međutim, mislim da su "rokovi" i "razdbolja" dva različita pojma, te da su definirani u različitim propisima (ili na različitim mjestima). Stoga, da se npr. to dogodilo u hrvatskoj, sa hrvatskim operaterom, koji u općim uvjetima nema definiran pojam "razdoblje od ...", kako bi se moglo definirati razdoblje od 30 dana; te gdje bi to moglo biti propisano? Unaprijed zahvalan.

Članak 214., st. 3. ZOO-a? Hvala!

Najljepša hvala!

Dakle, ukoliko na temelju ugovora, stjecatelji nekretnine se ne mogu uknjižiti na k.č. kao vlasnici, te ako je prošao rok zastare po obveznom pravu, oni mogu "zaboraviti" na tu nekretninu, bez prava na neko obeštećenje? Pitam jer nije mi jasno ono što se često ponavlja: za razliku od obveznog, u stvarnom pravu nema zastare.

Poštovani, zapela mi je za oko presuda VSRH Rev 2429/2010-2, koja se poziva na VSRH Rev 1944/01-2 (može se pronaći na http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/SearchCriteria.asp?Novo=1&ViewFilter=0). U toj presudi je navedeno kako je zapravo ugovor samo osnov za stjecanje prava vlasništva, dok se vlasništvo stječe upisom u zk. A za taj upis je potrebna tabularna isprava. Izgleda da zahtjev za izdavanje tabularne isprave zastarijeva. Po Vašem mišljenju, mogu li tužitelji ostvariti pravo vlasništva nad nekretninom na neki drugi način, ili tražiti naknadu za neispunjenje ugovora? Možda je danas to drukčije regulirano... Zastarijeva li pravo stjecanja prava vlasništva nekretnine na temelju ugovora (tu se vjerojatno postavlja pitanje sadržava li taj ugovor tabularnu ispravu ili ne - pretpostavimo da ne ili da nije ovjerena)? S poštovanjem.

Poštovani, Hvala Vam na odgovoru. Možete li mi molim Vas reći je li negdje izričito propisano da je potreban naš potpis, kao znak da smo se usuglasili s tim elaboratom? S poštovanjem.

Poštovani, zamolio bih Vas da me uputite na propis (zakon ili pravilnik), osim Zakona o vlasništvu, koji uređuje dužnosti geodeta da pozove susjede da se usuglase sa međama i elaboratom. Naime, geodet nas je pozvao kao susjede da odredimo granice. Nismo se složili. Kasnije nas je pozvao na "uvid" u parcelacijski elaborat (naš susjed dijeli parcele). Međutim, međa je na tom elaboratu pomaknuta na našu štetu. Pitali smo da li treba naš potpis i on je rekao da ne, da nas je dužan samo pozvati na uvid, što nam je malo čudno. Pitali smo ga da nam da kopiju elaborata, on je rekao da neće. Stoga nam sada nije jasno da li on može sprovesti taj elaborat bez naše suglasnosti. Hvala i s poštovanjem.

Poštovani, ukoliko tjekom parničnog postupka nastanu novi događaji kojima jedan od tužitelja izgubi pravnu legitimaciju (npr. tako što preda svoj dio nekretnine o kojoj se vodi parnica drugom tužitelju, koji je također bio u tužbi), kako on može izaći iz te tužbe a da ne plati sudske troškove?

Poštovani, Zanima me kakva je dužnost (i da li uopće postoji) odvjetnika (opunomoćenika) da svoje opunomoćitelje informira kako napreduje parnični postupak. Naime, nedavno sam saznao da je prije 10-ak godina pokrenut parnični postupak u kojem sam ja tužitelj. O tom postupku pojma nisam imao dok nisam dobio pismo od suca gdje je navedeno da je opunomoćitelj (ja) dostavio opunomoćeniku (odvjetniku) izjavu o povlačenju punomoći. Ne moram vam reći kako sam ostao iznenađen... Uglavnom, u tom postupku je moj opunomoćenik stalno odgađao ročišta, ispričavajući se da ja nisam u stanju doći... Taj postupak je pokrenut izdvajanjem od drugog postupka za kojeg sam ja znao i za kojeg sam zaista i opunomoćio odvjetnika. Međutim, ja nisam opunomoćio odvjetnika da me zastupa u drugom postupku. Pa me sada zanima: - Je li moj opunomoćenik trebao predati posebnu punomoć da me zastupa u novom postupku? - Ima li moj opunomoćenik zakonsku dužnost da me obavijesti o tijeku te parnice, te mora li po zakonu imati dokaz da me obavještavao? - Imate li neki savjet? Ovo pitam jer po mom sudu on si je na toj parnici samo nabijao troškove...

Preko portala dgu

Hvala. Zato i jest bilo pitanje da li mogu i sada ostvariti uvid u to. Ponavljam, hvala na svemu, a pogotovo na savjetu da si izvazem korist i tlaku od kaznene prijave i prikupljanje dokaza.

Do pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju dobivenog na temelju zakona o legalizaciji, tamo nije bilo ničega osim građevinskog materijala koji na aero snimci izgleda kao bilo šta, pa čak i zgrada. Dakle, zgrada je nikla nakon legalizacije.

Da li se npr. arhitektonski snimak izvedenog stanja zgrade koja tada nije postojala, a koja se u toj snimci vodi kao da je izgrađena, te je na temelju toga i dobiveno rješenje o izvedenom stanju, može smatrati nenamjernom pogreškom?

Poštovani, Da li ja, kao susjed čestice na kojoj je ozakonjena nelegalno sagrađena građevina (od cca 50 m2) imam pravo na uvid u spis kojem je doneseno rješenje o izvedenom stanju za tu građevinu, nakon pravomoćnosti tog rješenja? Možete li me molim vas usmjeriti na taj propis? Na internetu sam naišao na informaciju da će nadležno tijelo pozvati stranke u postupku (po meni tu spadam ja) na očitovanje o tom rješenju (dakle, prije pravomoćnosti), stavljanjem tog poziva na oglasnu ploču (što je za mene apsurdno, ali eto...). Možete li me molim Vas usmjeriti na propis koji regulira takav poziv? Mogu li ostvariti uvid u posebna rješenja geodeta/arhitekta koji su bili u prilogu zahtjevu za ozakonjenje? (vjerojatno je ovo pitanje istovjetno prvom...) Hvala unaprijed!

Dakle, dužan sam platiti u cijelosti?