Jump to content

legalist_sa

Korisnik
  • Broj objava

    6
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Zanimljiva presuda vrijedna citanja pogotovo u pogledu univerzalne jurisdikcije sa aspekta medjunarodnog prava. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu potvrdio pravilnost donošenja presuda njemačkih sudova, koji su utvrdili da je Nikola JORGIĆ, bosanskohercegovački Srbin, počinio GENOCID u dobojskoj regiji Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je odbio sve žalbene navode bosanskohercegovačkog državljanina, srpskog porijekla, Nikole Jorgića, te potvrdio presude njemačkih sudova, kojima je Nikola Jorgic osudjen da je pocinio genocid tokom 1992. godine na području opštine Doboj. Nikola Jorgić je od 1969. godine do 1992. godine živio u Njemačkoj, gdje je legalno boravio. Tada se vraća u Kostajnicu, koja čini dio opštine Doboj u Bosni i Hercegovini. Nikola Jorgić je 1995. godine uhapšen prilikom prelaska njemačke granice i zadržan u pritvoru pod sumnjom da je počinio krivično djelo genocida. Odlukama njemačkih sudova svih instanci, Nikola Jorgić je proglašen krivim za krivično djelo genocida i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Evropski sud za ljudska prava je danas, 12. jula 2007. godine, donio presudu u predmetu JORGIĆ protiv Njemačke, broj aplikacije 74613/01. Aplikant, Nikola Jorgić, se žalio Evropskom sudu za ljudska prava da su mu povrijedjena njegova prava zagarantovana clanovima 5. i 6. i 7. Evropske konvencije za ljudska prava na način da su njemački sudovi na pogrešan i arbitraran (proizvoljan) način utvrdili činjenično stanje, te primjenili, kako domaće tako i medjunarodno pravo u krivičnom postupku koji je vodjen pred nadležnim njemačkim sudovima. Aplikant Jorgić se žalio da njemački sudovi nisu imali nadležnost da mu sude za genocid, jer je to u isključivoj nadležnosti Medjunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu, te bosanskohercegovačkih sudova. Evropski sud je u svojoj presudi naveo da su navodi aplikanta u pogledu nadležnosti neosnovani, te da su njemački sudovi pravilno postupali prilikom odlučivanju o genocidu, primjenjujući domaće i medjunarodno pravo. Nadalje, aplikant se žalio da mu je bilo povrijedjeno njegovo pravo na pravično sudjenje obuhvaćeno članom 6. Evropske konvencije, na način da su mu njemački sudovi nisu dozvolili izvodjenje svjedoka, te da su preširoko tumačili termin genocida. Evropski sud je, ispitujući ove žalbene navode Jorgića, odlučio da njemački sudovi nisu prekršili nijedan od navedenih članova Evropske konvencije za ljudska prava na koje se Jorgić žalio, te da njihove presude nisu bile arbitrarne. Cijeli text presude na engleskom jeziku možete pročitati klikom na slijedeći: Link na presudu
  2. [...] Već prije izbijanja oružanog sukoba, SDS je počeo sa vođenjem propagandnog rata koji je imao katastrofalan učinak na ljude svih nacionalnosti, izazivanjem međusobnog straha i mržnje, a posebno huškanjem bosanskih Srba protiv drugih nacionalnosti. U kratkom periodu građani koji su prethodno mirno živjeli zajedno postali su neprijatelji, a mnogi od njih su – u predmetu pred nama uglavnom bosanski Srbi – postali ubice, pod uticajem medija koji su, u to vrijeme, već bili pod kontrolom rukovodstva bosanskih Srba. To korištenje propagande bilo je suštinski dio provođenja Strateškog plana i stvorilo je klimu u kojoj su ljudi bili spremni da tolerišu vršenje zločina i da vrše zločine.[...]* *dio presude (cinjenicni dio) Haskog tribunala za ratne zlocine za bivsu Jugoslaviju u predmetu „Radoslav Brdjanin“ od 1. septembra 2004. godine primjer koji je dat nema za cilj da sugerise da je odgovornost medija postojala iskljucivo sa srpske strane. zelim cuti vase misljenje u pogledu instituta „mediji“ u kontekstu odgovornosti (krivice) u krivicnom pravu. pod „medijima“, naravno, mislim na odgovornost urednika takvih medija.
  3. Iako punomoc nije stavljena u posaban dio ZOO kao ugovor, punomoc ima karakteristike ugovora(vidi clan 90 ZOO), kao takav on je konsenzualan, moze biti dobrocin ili teretan i moze biti dvostrano ili jednostrano obvezan. Posto se ovdje radi o konkretnom slucaju cije sam cinjenice iznio, nema potrebe da stvaramo hipoteticke sitiuacije kao sto ortacko drustvo i slicne. Da bi banka bilo koga naknadno upisala kao osobu sa pravom raspolaganja novcanim sredstvima, potrebno je da vlasnik racuna donese sudski ovjerenu punomoc (govorim za raniju sudsku praksu). Ta (specijalna) punomoc se nije ni u cemu drugom razlikovala od ostalih sudski ovjerenih punomoci. Dakle, na toj punomoci se samo navodi da vlasnik racuna daje pravo raspolaganja novcanim sredstvima imenom i preziimenom odredjenoj osobi, tj. punomocniku. Ova punomoc nije ugovorena za slucaj smrti, ali se postavlja pitanje primjene clana 94, stav 3 ZOO. Moze li se primjeniti i nakon smrti vlasnika racuna. Ovo je, po mom misljenju, prelomno posto se odatle razvijaju dvije razlicite pravne situacije. Dacu vam jos jedan sada hipoteticki primjer da vidite o cemu govorim. Vlasnik racuna umre. Banka kod koje je imao racun nije upoznata sa smrcu vlasnika racuna. Osoba sa pravom raspolaganja (imenovana u knjizici od strane sada vec sada umrlog vlasnika racuna) dodje i podigne novac bez znanja nasljednika. Potrosi podignuti novac. Imaju li u ovom slucaju nasljednici ikakva prava prema osobi sa pravom raspolaganja da traze povrat noca u kontekstu nepostojanja pravnog osnova, tj. neosnovanog bogacenja ili nemaju prava prava prema punomocniku. Mene samo zanima misljenje svih onih koji citaju da li pravo raspolaganja osobe imenovane u stednoj knjizici u ovom konkretnom slucaju prestaje sa smrcu vlasnika racuna ili ne prestaje? Hvala svima unaprijed.
  4. OK, slazem se da punomoc, u pravilu, vazi za zivota vlastodavca, ali ZOO daje mogucnost da ona vrijedi i nakon smrti vlastodava ukoliko je ugovoreno tako i ako je to neophodno radi pravnog posla. Medjutim,.meni je ovdje diskutabilno da li je to punomoc u klasicnom smislu znacenja koje daje ZOO, jer punomoc je ugovor gdje punomocnik treba da obavi odredjeni pravni posao u odredjeno vrijeme u ime i za racun vlastodavca. Gledajuci svaki dio ove definicije, ja zakljucujem da bas ovo i nema veze sa klasicnom punomoci, jer osoba koja je ovlastena za raspolaganje u ovom konkretnom slucaju, kao prvo nema obavezu da dize novac, drugo moze dizati kada hoce i koliko hoce, trece dize u svoje ime i za svoj racun (jer dizanjem postaje vlasnik tog novca) i cetvrto, nema obavezu obavjestavanja vlastodavca kao sto je to obaveza kod klasicne punomoci. Dakle, to mi je prva dilema oko definisanja statusa te osobe ovlastene za raspolaganje. Zasigurno je da se radi o nekoj vrsti ovlastenja, koje, ustvari, ima pojacano pravno dejstvo, jer daje pravni osnov za stjecanje prava vlasnistva. Nije sporno da imovina sa stedne knjizice ulazi u ostavinsku masu u ostavinskom postupku nakon smrti vlastodavca, sto sam ja vec i naglasio. Medjutim, postavlja se samo pitanje da li to pravo raspolaganja, koje je imala ta osoba, traje nakon smrti vlastodavca u smislu da nasljednici treba ponovo da daju ovlastenje toj osobi da raspolaze, ili ta osoba moze raspolagati i bez odobrenja novih vlasnika/nasljednika. Mogu li novi vlasnici uopste otkazati to pravo raspolaganja ili to pravo prestaje smrcu vlastodavca? Ovdje se znaci postavlja pitanje: da li je pravo raspolaganja nasljedivo i koji su pravni apekti tog prava, tj. moze li pravo raspolaganja samostalno egzistirati van vlasnistva? Volio bi ako ima neko ko radi u banci da sazna pravni osnov kojim odredjena banka, uopste, daje nekome pravo raspolaganja novcem na nekom racunu pored osobe koja otvara sam taj racun. Vjerujem da za sve aktivnosti banke postoji neki pravni osnov.
  5. "ZAPAMTITE: Sada ste svi suvlasnici zgrade pa je logično i da sami propišete pravila ponašanja." mislim da nisi u pravu iz dva razloga. 1. kada se radi o stambenoj zgradi, onda se tu ne radi o suvlasnicima vec o etaznim vlasnicima (vidi Zakon o svojinsko-pravnim odnosima) 2. Pravila ponasanja ne mogu uredjivati sami stanari vec se ona uredjuju zakonom ili podzakonskim aktima, jer je i sam kucni red uredjen na taj nacin. zakonom je odredjenom da se medjusobni odnosi, prava i obaveze etaznih vlasnika zgrade uredjuju zakonom. Iako je pravo vlasnistva zasticeno (kako domacim zakonima tako i medjunarodnim dokumentima, prije svega Evropskom konvencijom o ljudskim pravima), to pravo nije apsolutno i podlijeze ogranicenjima. U konkretnom slucaju sviranja instrumenata.. se radi o tome i moze primjeniti generalna odredba koja navodi da vlasnik stvari duzan se uzdrzavati od radnji i otklanjati uzroke koji potjecu od njegove stvari, kojima se otezavaili onemogucava korustenje tudjih stvari (prenosenje dima, neprijatnih mirisa, toplote, cadji, BUKE, oticanja otpadnih voda i sl.) preko mjere koja je uobicajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatnija steta.
  6. Postovanje svima, zanima me sljedeca pravna situacija i vasa misljenja u vezi sa njom. Naime, radi se o sljedecem: U pitanju je stedna knjizica. Stednu knjizicu otvara punoljetno lice-deponent kod banke i ono se vodi kao vlasnik te knjizice sto ukljucuje istovremeno i pravo raspolaganja (kao jedno od tri osnovna vlasnicka prava) sa polozenim sredstvima na stednoj knjizici. Banka daje mogucnost deponentu da imenuje jos jedno punoljetno lice u stednoj knjizici kao osobu koja ima, pored vlasnika knjižice, pravo raspolaganja sa novcanim sredstvima. Ta osoba moze bez znanja vlasnika knjizice i bez obaveze pravdanja vlasniku, raspolagati sa tim sredstvima na stednoj knjizici. Mene sada zanima sljedece. Sta se desava u slucaju smrti vlasnika-deponenta stedne knjizice. Da li ex lege sa smrcu deponenta prestaje i pravo raspolaganja i osobe koju je umrli-deponent ovlastio da raspolaze sa sredstvima ili ovlastena osoba i dalje ima pravo raspolaganja sa sredstvima na stednoj knjizici i nakon smrti davaoca ovlastenja raspolaganja. Takodjer, zanima me vas stav u pogledu statusa osobe ovlastene u sednoj knjizici za raspolaganje sredstvima. Iz prakse sudova (kroz rjesenja o nsljedjivanjima) je vidljivo da u ostavinsku masu ulaze i sredstva koja je umrli polagao kod neke banke. E sada, koji je odnos nasljednika i osobe ovlastene za raspolaganje, imenovane u stednoj knjizici. Imali osoba sa pravom raspolaganja ikakva prava prema nasljednicima ili ne..... Hvala svima unaprijed na ponudjenim razmisljanjima i komentarima.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija