Jump to content

japet

Korisnik
  • Broj objava

    12
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. evo mene opet s nedoumicama. rođak inzistira na tome da se izjasnim da li priznajem tu cesticu koju on prisvaja -da li ju priznajem da je onakva kakva je na mapi i u katastru. Obzirom na iskustvo s njim, ne znam sto smjera, i koja se opasnost krije iza tog pitanja. moze pomoc? ima li itko ideju zasto je vazno da mu na to odgovorim?
  2. Matrix76, u potpunosti se slažem s tobom da je trebalo (puno) više voditi računa o svom vlasništvu. Čak je u dva navrata jedan od rođaka pokušavao kroz vanparnični postupak diobe riješiti situaciju, ali je oba puta taj postupak bio neuspješan (izuzetna nesređenost zemljišnih knjiga, skupoća postupka). Kada čovjek sudi prema sebi, i kada ti ne pada na pamet da prisvajaš tuđu zemlju, i ako vjeruješ u poštenje svog rođaka koji je svaki razgovor o tome popratio riječima "Pa zna se što je čije" a da pritom ti nisi ni pomislio da bi tu mogla biti zla namjera prisvajanja tuđe zemlje, sa mog sta
  3. Ude, puno Vam hvala na odgovoru! U katastru je ta čestica podijenjena na 2 dijela (npr.k.č. 123/1 i k.č.123/2), a u gruntovnici je u 1 broju (npr. kč.123). U gruntovnici sam ja upisana kao vlasnik cijele kč.123, međutim, gruntovnica nije usklađena s katastrom, i ja nisam vlasnik cijele kč.123, već samo kč.123/1, dok je moj rođak vlasnik kč.123/2. Nažalost, stanje u katastru nije usklađeno sa stvarnim stanjem pa je kao posjednik kč.123/1 upisan moj rođak, a kao posjednik njegove kč.123/2 je upisana jedna susjeda. ja sam željela zvati geometra da sastavi prijavni list i da uskladimo
  4. Matrix76, mogu shvatiti tu (nakaradnu) konstrukciju kojoj je jedini cilj, po mom misljenju, da puni državnu kasu. mozes li mi reci kada pri diobi nasljeđene zajednice nekretnina nasljednici ne placaju porez? prema ovakvoj zakonskoj odredbi oni su izjednaceni s "obicnim" tj. svim drugim stjevateljima npr. kupcima, daroprimateljima, osobama koje vrse zamjenu nekretnina, sto je po meni nedopustivo i do neba nepravedno. dioba zajednice nekretnina je jedno, a zamjena nekretnina nesto posve drugo.
  5. U gruntovnici je poljoprivredno zemljiste upisano kao jedna k.č. pod jednim brojem, npr.k.č. 123- ja sam upisana kao vlasnik, dok je u katastru ono upisano u dvije k.č., npr. 123/1 i k.č.123/2. k.č.123/1 je moje vlasnistvo dok je k.č.123/2 u vlasnistvu mog rođaka, sto ja ne sporim. zeljela sam gruntovno i katastarski rascistiti situaciju, no dozivjela sam sok. U katastru stoji da je rođak posjednik k.č.123/1, stoga on tvrdi da je dosjeloscu postao vlasnik k.č.123/1! Navodi da je kosio travu na k.č.123/1 jer zivi blizu. ta kc. je uvijek bila u vlasnistvu moje obitelji. nazalost, mi je
  6. japet

    osnivanje nove k.č.

    ali u zemljisnim knjigama nema te cestice, zato ne mogu ni traziti povijesni izvadak ali, dali ste mi nadu s Vasim odgovorom, svakako cu pokusati doci do neke informacije kod Drz.arhiva u Pazinu. Zelim Vam svako dobro u novoj 2014.g.!
  7. U gruntovnici je poljoprivredno zemljiste upisano kao jedna k.č. pod jednim brojem, npr.k.č. 123, dok je u katastru ono upisano u dvije k.č., npr. 123/1 i k.č.123/2. unazad nekoliko godina se mogao podnijeti zahtjev za usklađenjem katastarskog i gruntovnog stanja, te je katastar dostavljao sudu (gruntovnici) sve podatke radi upisa i usklađenja. Obzirom da katastar to vise ne radi (odbija takve prijedloge, i upucuje stranke da angaziraju geodeta radi ssastavljanja geodetskog elaborata), molim da mi netko odgovori na sljedece: 1. da li je katastar bio u obvezi po sluzbenoj duznosti prijavi
  8. u katastru postoji ucrtano poljoprivredno zemljiste k.č. xx/y, a kao posjednik je upisana treća osoba koja ne spori pravo vlasnistva stvarnom vlasniku zemljista. U katastru ne postoji geodetski elaborat, prijavni list niti ikakav dokument temeljem kojeg bi moglo poceti sređivanje stanja (vjerojatno je ta k.č. xx/y u katastru nastala oko ili prije 1940.g., ali su talijanske vlasti uzele sve mape, planove i dr., pa nema nikakvih podataka o tome - zemljiste je u Istri). međutim, u gruntovnici uopce nema upisane k.č. xx/y, nema o njoj nikakvog traga, osim sto je u Registru čestica "rezervirano m
  9. Kako je moguce da se DIOBA suvlasnicke zajednice izjednaci sa ZAMJENOM? Kod suvlasnicke zajednice - dva ili vise suvlasnika imaju zajednicko vlasnistvo na dvije ili vise nekretnina, dok kod zamjene svaki (samo)vlasnik mijenja svoju nekretninu za drugu nekretninu u kojoj uopce nema nikakva vlasnicka prava (do zamjene). Kako je moguce da se tako nepravedno i neravnopravno tretira dioba nasljedstva, samo iz razloga sto je umjesto na ostavinskoj raspravi dioba izvrsena nakon 2011.g.? da je u ovom slucaju maceha na ostavinskoj raspravi rekla: svakom od nas pripada po 6 particela, umjest
  10. U članku 11. stavak 1. točka 8. Zakona o porezu na promet nekretnina, određeno je da porez na promet nekretnina ne plaćaju: 8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva. * Rijec je o tome da su iza smrti ostavitelja njega naslijedila djeca iz dva braka i druga supruga u jednakim dijelovima. Diobom su odredili da svakome od njih pr
  11. Član 382.ZPP-a Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna, 2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu. U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga članka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija dopuštena. Drugostupanjski sud može tako odlučiti ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rješenju nekog mate
  12. Slučaj je slijedeći. Prvostupanjski sud usvoji tužbeni zahtjev, drugostupanjski sud po žalbi tuženika preinači odluku i odbije tužbeni zahtjev. Tužitelj podnosi tužbu Ustavnom sudu, koja se usvaja. Drugostupanjski sud ne uvažava stav Ustavnog suda, koji govori o tome da je došlo do povrede ustavnog prava, već ponovno potvrđuje svoju raniju odluku, odbija tužbeni zahtjev, ali ovog puta upućuje stranke da mogu podnijeti reviziju Vrhovnom sudu. Riječ je o sporu čija je vrijednost manja od 100.000,00 kn. Smiju li sudovi zanemarivati odluku Ustavnog suda, odn. postupiti suprotno stavu iz odluke U
×
×
  • Napravi novi...