Jump to content

abusaef

Korisnik
  • Broj objava

    61
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je abusaef objavio


  1. Da ne otvaram novu temu ...

    Da li se kod izračuna dohodovnog cenzusa za dječji doplatak na primitke od drugog dohotka gleda bruto ili neto iznos? Naime doprinosi u vidu poreza, prireza i mirovinskoga na drugi dohodak u 2019. za Zagreb iznose oko 34% od bruto iznosa.

    Na plaće se gleda neto, zašto mi se čini da se ovdje gleda ukupni, bruto primitak kada i tu imam obavezna davanja?


  2. Meni bi trebalo nešto slično, ali ovaj link iz 2018. ne radi.

    Naime imam dvije nekretnine koje sam otplatio i dobio sam brisovnice - sada te brisovnice treba upisati katastar jer mi i dalje stoje tereti na nekretninama. Ako se ne varam trebam podnijeti Prijedlog za brisanjem hipoteke, brisovnice i 50kn po prijedlogu.

    Ali ne znam kako sastaviti taj prijedlog, pa molim pomoć.


  3. Hvala to je koristan podatak.

    Vezano uz ono od prije legalno je staviti u takav ugovor da uzdržavatelj smije raspolagati i novčanim sredstvima starice? To mi nema logike jer u tom slučaju koja je onda razlika između uzdržavatelja i nekoga kojega nađete preko oglasnika da vas čuva i kojemu platite - samo što ovdje uzdržavatelj dobija i nekretninu pored svega.


  4. Uzdržavatelj uopče ne želi komunicirati sa familijom starice, pa je bio čak i problem saznati gdje je starica. Naravno ugovor je nemoguće dobiti, jer starica ne znam gdje je a ova osoba to ne želi pokazati - ne želi nikakvu komunikaciju. Kako se uopče u takvim situacijama može dobiti na uvid ugovor? I što ako u ugovoru nema ništa o staričinoj mirovini - pravu na korištenje?

    Uzdržavateljica ima punomoć i navodno je prije smještaja u dom ispraznila račun starici - sve je to teško povjerljivo zbog otežane komunikacije sa obje strane.


  5. Dakle jedna starica je sklopila prije desetak godina doživotno uzdržavanje sa jednom ženom. Ta žena je uglavnom izvršavala brigu o starici, nosila joj je hranu, počistila i sl. Međutim nedavno je ta žena staricu poslala u dom za starije i nemoćne i to van mjesta boravka (iz Zagreba u Bjelovar). Boravak u domu starica plaća svom svojom mirovinom, a ostatak plaća uzdržavateljica i to novcima koje je dobila od socijalnog ili koga već - pošto je prijavila da uzdržava tu osobu. Ne znam cijelu priču, ali moguće je lako da je starica odbijala suradnju i nije htjela više kontaktirati uzdržavateljicu. Navodno je čak intervenirala i policija i silom ušla u stan, nakon čega je starica završila u domu.

    Pitanje se nameće samo po sebi - smije li uzdržavatelj osobu sa kojom ima ugovor o doživotnom uzdržavanju poslati u dom za starije i nemoćne? Ako i smije MORA li u tom slučaju 100% troška snotiti uzdržavatelj ili se to može podijeliti (trenutno dakle starica daje svu svoju mirovinu, a ostalo daje uzdržavatelj ali od novaca koje dobija od države za to). Naime stan je ono na što ima pravo uzdržavatelj, a ne novčana sredstva starice koja se sada troše na dom u cijelosti ako se ne varam?

    Starica je inače pokretna i relativno dobroga zdravlja - osim što ima mentalne probleme (paranoje tipa da joj žele provaliti u stan, da je žćele otrovati i sl. - mada na kraju joj i jesu provalili izgleda). Vrlo je teškog karaktera i jako se teško brinuti za takvu osobu, ali opet ... preuzeo si brigu za tu osobu i dobit ćeš kasnije njenu nekretninu, a sada se drugi brinu za nju i to njenim vlastitim novcem. 


  6. Dakle imamo problem u stambenoj zgradi sa cijenom odvoza mješanog otpada - Gradska čistoća Zagreb - Holding.

    Na računima imamo zaduženo 50L kantu po stanu i tako izgleda imaju sve zgrade u Zagrebu i imamo 13 odvoza mjesečno. Problem je sada nastao što smo mi u zgradi sagradili o svom trošku kavez u kojemu imamo spremnike pod ključem i gle čuda - sa 6 uvijek punih velikih kontejnera od 1100l mi smo sada na 2 poluprazna. Zamolili smo Čistoću da nam maknu 4 kontejnera jer nam ne trebaju i tu nastaju problemi. Naime cijena po stanu nije više 50l - već 20l. U Čistoći navode da oni manje od 50L ne mogu računati i prijete da će nam vratiti sve kontejnere da zadovolje formu.

    Postavljam pitanje smije li itko zaračunavati nešto što ne postoji (tih 30L po stanu u našoj zgradi) i smije li itko na silu vračati kontejnere koji ti ne trebaju? Računajući cijenu mi u zgradi na ovaj način plaćamo 20000kn ukupno godišnje za ništa - to je poklon Čistoći.

    Dolje su u prilogu zakonski akti u kojima ja ne vidim da je minimum 50L, ali nisam pravnik pa eto molim pomoć:

    Prema Odluci, u članku 22. je formula po kojoj se definira cijena:
    https://www.cistoca.hr/UserDocsImages/Info centar/Najčešća pitanja građana/ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA.pdf

    Imamo i Cjenik još iz 2015. koji je aktualan:
    https://www.cistoca.hr/usluge/cjenik-usluga-1230/1230

     

     


  7. U zgradi smo promjenili predstavnika stanara sakupljanjem potpisa. Da li taj predstavnik može dati ovlasti drugoj osobi da vrši tu dužnost? Ako da gdje je to definirano, jer po meni to je kršenje volje suvlasnika u zgradi.

    Konkretno, stari predstavnik je na svoju inicijativu počeo skupljati potpise za člana svoje obitelji i taj član je sada službeno predstavnik - no ovaj stari predstavnik i dalje sve vodi i potpisuje se kao u. z. (u zamjeni) i vodi komunikaciju sa svima kao da se ništa nije promjenilo (čak prijeti itužbom za klevetu meni osobno jer sam ga prozvao da nije više predstavnik).

    Jel zakonita takva situacija?


  8. Dakle vlasnik sam stana u zgradi i jedan od 94 suvlasnika. Svi se mi grijemo preko HEP Toplinarstva i ukupna potrošnja zgrade direktno definira iznos moga računa. Kada sam tražio HEP da mi dostavi potrošnju zgrade za prethodne 3 godine pozvali su se na novu Opću uredbu o zaštiti podataka GDPR (2016/679) i da taj podatak smiju dati jedino našem predstavniku - dakle samo jednom suvlasniku.

    Da li na to imaju pravo? Prethodnih godina su nam redovito svake godine slali takve izvještaje, pa i ove ali sam ga izgubio.

    Što je sa pravom na pristup informacijama?


  9. Oprostite, da li ovo gore izneseno vrijedi i danas?

    Dakle supruga je trenutno na porodiljnom i 2019. će se vrati na posao. Međutim, zbog komplikacija u trudnoći supruga nije radila još od 10.2017.

    Inače supruga je asistent u nastavi i svake školske godine dobija novi ugovor. E sad u školi nema klasičnih godišnjih odmora, već kolektivno svi idu sa krajem školske godine - valjda, ne znam točno.


  10. Nisam gledao tekst dvaputa, šokiralo me ...

    Dakle u rujnu je dobila 2080kn, u za listopad 240kn od firme i 480kn od HZZO-a (plus-minus koja kuna). Dakle dobila je oko 1300kn manje ukupno. E sada ako će to biti tako do poroda ispada da zbog rizične trudnoće moramo platiti oko 6000kn?!? Naravno plus sve to ne dobija više niti prijevoz, pa svaki odlazak doktoru sada moramo platiti - jer nemamo auto.

    To mi nekako nema smisla, pa mora da je to neka greška ili sam nešto krivo shvatio.


  11. Dakle supruga ima visokorizičnu trudnoću (potvrda ginekologa) i od firme (radu u školi kao pomočnik u nastavi - dakle ne puno radno vrijeme) je dobila 480kn od HZZO-a ili 25% od onoga što je dobila mjesec prije kada je radila.

    Koliko vidim kada su komplikacije oko trudnoće treba se dobijati 100% iznosa! Da li se rizična trudnoća ubraja u termin "koplikacije u trudnoći"? Supruga će roditi za 5 mjeseci - to će nas koštati preko 5000kn, kako je to moguće - jedva hoda, nemože niti sjediti???


  12. Spominju članak gdje se navodi procijena.

     

    U svakom slučaju već sam napisao Žalbu, jer stan ima teret otkupa od oko 8000kn i prodaja je išla preko agencije kojima sam morao dati 2400kn, plus javni bilježnik i prijenos vlasništva oko 400kn - sve sam ja platio, a stan je bio za potpunu adaptaciju (što su čak i naveli u rješenju).

     

    Uglavnom po mojim izračunima to je 418kn veći porez - zašto bi im ostavio.


  13. 27.07.2016. kupio sam stan u Zagrebu za 33000 eura. Evo sada sam dobio rješenje porezne da moram platiti 5% poreza i to 12748kn. Međutim oni su utvrdili da je cijena nekretnine 254960,69kn???

     

    Srednji tečaj HNB-a na dan kupnje je bio 7,473150 - dakle u kunama je to 246613,95kn!

    Kako su oni došli do 8000kn večeg iznosa? Da li se tu još nešto ubraja u konačnu cijenu?

     

    Ako se žalim da li moram platiti odmah, pa se žaliti ili čekati rješenje žalbe?


  14. Evo mojih izračuna koliko se dobija novaca za dohodak iz inozemstva (kod mene Googla).

     

    WU - izgubi se nešto novaca u startu, jer WU obračunava smiješno niski tečaj za pretvaranje eura u kune. Ne znam dal porezna vidi te uplate - OIB se traži.

     

    Drugi dohodak - ostane vam oko 65%, vrlo jednostavno (samo treba ispuniti JOPPD svaki puta kada novci stignu - ja ga ispunim za 2 minute sada).

     

    D.O.o. - ako je primitak manji od 3 milijuna dobije se 70-75% za firmu koja nema zaposlenih (dakle direktor radi negdje drugdje). Ako ima zaposlenih može se sklopiti ugovor o radu na jedan sat dnevno, pa su doprinosi minimalni.

     

    Obrt paušal - daleko najpovoljniji (ostaje preko 90%) ali može se zaraditi max 230000kn godišnje (300000kn od 2018.). Međutim tu nema dodatnih pravdanja troškova - tko puno putuje ili ima puno ulaganja u opremu firma je na kraju povoljnija.


  15. Živimo u zgradi i došlo je do nezgodne situacije. Izabran je novi upravitelj, no stari se sa time ne miri i tvrdi da je kod izbora bilo nepravilnosti i sumnja se u vjerodostojnost potpisa. Uglavnom obadva upravitelja su poslali uplatnice za pričuvu u 2017. godini i oba prijete ovrhama ako se ne plati pričuva njima!

     

    Ukratko - skuplji su se potpisi za smjenom starog i potpisi za izabir novoga (dvije potpisne liste). Bilo je skupljeno više od 50% potpisa od ukupnog broja stanova, no to nije bilo uvaženo jer postoje i poslovni prostori i navodno treba 50% od ukupne kvadrature zgrade. Nakon toga su se skupljali dodatni potpisi i skupljeno dovoljno.

    Međutim onda se dogodio obrat, jer se ispostavilo da se manipuliralo činjenicama i neki ljudi su povukli potpise za smjenom staroga upravitelja (to je bila nova lista - treča lista). Zbog te liste povučenih potpisa stari upravitelj misli da je i dalje upravitelj.

    Novi upravitelj gleda samo listu izbora za novoga gdje stvarno ima večinu, no ne gleda tu listu gdje su ljudi povlaćili potpise za smjenu staroga ...

     

    Tko je pravno i dalje upravitelj? Može li se napraviti smjena upravitelja bez pristanka staroga ili eventualno sudske presude - jer ovo će završiti na sudu?


  16. Ja radim sa Googlom Irska. Kod otvaranja računa oni imaju kao ugovor i to je to za mene. Nisam slao nikome ništa, a ak me porezna bude tražila to ću im dati (mislim da traže jedino autorske, jer jedino oni imaju umanjenja - obični ih ne zanimaju).

     

    Ima i ta neka aplikacija e-porezna mislim preko koje se može slati, no za nju treba USB sa certifikatom koji košta pa nisam išao na to - slao sam poštom preporučeno JOPPD u poreznu. Imao sam jednu grešku na JOPPD i referentica me kontaktirala na e-mail i ona je ručno to ispravila kasnije. To funkcionira sa poštom i ispravke preko e-maila. Mislim da ako ima preko 3 osobe na JOPPD-u da onda mora ići baš preko e-porezne.


  17. Evo, piše jasno u novom zakonu sada - u mom slučaju ide po starom zakonu.

     

    Članak 35.

     

    (1) Na sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina, odnosno na sve odluke koje su postale pravomoćne, do 31. prosinca 2016., primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02., 22/11. i 143/14.), neovisno o statusu porezne prijave.


  18. Do 210000kn je 24%, a sve iznad toga je 36%. Vi plaćate stalno 24%, a onda porezna reagira na kraju i kaže da treba još platiti ako ste prešli tih 210000kn.

     

    Na žalost da - plaćate i mirovinsko sada, ali ne plaćate zdravstveno (to je ostalo kao i prije). U svakom slučaju ostaje oko 75% novaca kada su autorski ugovore (nešto manje nego do sada).

     

    p.s.

    Evo da i ja malo odgovorim drugima nakon 100 upita o drugom dohotku iz inozemstva :).


  19. Najjednostavnije je, ali ne i najpovoljnije, drugi dohodak. Čak je možda i najpovoljniji ako možete to progurati pod autorski honorar. Obrtnici imaju neke paušale koje moraju plaćati, pa sad jel se isplati za 12000kn godišnjeg prihoda ...

     

    Za drugi dohodak najbolje da nađete proceduru na netu - tako sam i ja i stvarno nije komplicirano:

    -Ide upisu RPO (registar poreznih obveznika) u poreznoj prema mjestu stanovanja - to je obrazac od jedne stranice.

    -Ako se radi sa EU firmama treba na poreznoj izvaditi i PDV ID. Ako se radi samo sa Amerikancima onda ne treba.

    -Napraviti račun koji će imati sve elemente koje po zakonu treba imati (to pitajte stručnjake što sve, a ima i primjera na netu sigurno) i to poslati e-mailom tima koji vas plaćaju.

    -Kada se dobiju novci u roku od 8 dana treba još samo platiti doprinose, porez, prirez i ispuniti JOPPD obrazac (tu ima malo više rubrika) i poslati ga poreznoj. I to je to - nema godišnjih obračuna i sl. Dakle kasnije imate samo primanje uplate i plaćanje doprinosa (bez zdravstvenoga - toga nema za inozemne uplate) i JOPPD obrazac svaki put kad novci stignu.

     

    Ovdje možete izračunati koliko bi morali platiti - minus doprinosi za zdravstveno, to ne plaćate ako dobijate novce izvana:

    http://www.isplate.info/kalkulator-ugovor-o-djelu-2017.aspx

     

    64,5% Vam ostane ako je ugovor o djelu

    75% ostane ako je autorski honorar

     

    Provjerite malo po forumima da lli web dizajneri imaju ugovore o djelu ili autorske.

×
×
  • Napravi novi...