Jump to content

abusaef

Korisnik
  • Broj objava

    58
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je abusaef objavio

  1. Ako sam dobro razumio "stari zakon" - još aktualan, u mom slučaju bi se gledao novi, ali samo kod povlastica. Ništa ne vidim o obvezama gdje nama povlastica. No kako novim zakonom neće baš biti povlastica, možda te povlastice ispadnu iz članka 27. . Uglavnom kod mene se radi o 2500kn razlike - meni je to puno.
  2. Kupio sam manji stan u rujnu 2016. i u roku sam obavijestio poreznu, no evo uskoro će i 2017. i još nisam dobio nikakvu povratnu informaciju iz porezne koliko, gdje i do kada moram uplatiti porez. Ako mi rješenje stigne u 2017. da li ću morati platiti 4 ili 5%? Logično bi bilo 5%, ali opet nedam se da ću ipak možda platiti 4% - svaka kuna je bitna .
  3. Dobro, to je logično. Ali kako sada bilo tko može biti siguran da ne podstoji nadzakon u vidu neke EU uredbe za nešto? Evo iz udruge potrošač su mni rekli da pozovem inspekciju jer se krši naš zakon - nisu imali pojima za tu uredbu. Isto tako prije gpdinu ili dvije sam se obratio udruzi medara ili tako nešto oko jedne deklaracije - isto tako nisu imali pojima da postoji EU uredba koja dozvoljava to što sam ih pitao. Jednostavno 90% ne može znati što je po zakonu kad sada imamo paralelne zakone i doslovno nadzakone!
  4. Isprike ako sam pogriješio forum, nisam siguran jel ovo trgovačko pravo ili obvezno ... Dakle imao sam prigovor i reklamaciju autoprijevozniku, jer su mi naplatili kartu i rezervacuju iste, a u povratku nisam imao mjesto (bio popunjen bus). Prošlo je više od 15 dana od moje reklamacije bez njihovog odgovora - po zakonu o zaštiti potrošača čl. 10 oni su dužni unutar 15 dana odgovoriti mi. Nakon što sam ih zvao telefonski rečeno mi je da se oni pozivaju, kao autobusni prijevoznik, uredbi (EU) br. 181/2011 i čl. 24 tamo govori da je prijevoznik dužan u roku od 30 dana od primitka pisanog prigovora izvijestiti putnika da su navodi iz istog utemeljeni, odbijeni ili se još uvijek obrađuju te dati konačan odgovor putniku u roku ne duljem od 90 dana od primitka pisanog prigovora. Dakle od 15 dana smo došli do 30 i na kraju i 90 do konačne odluke. Nisu li za 2 zakonska akta u kontradikciji? Koji ima prednost?
  5. Nakon smrti oca, majka je naslijedila stan. Odmah je darovnim ugovorom taj stan pripisala na jednog od 2 brata (to je bio dogovor sviju, jer je mama u dugovima i stan bi vjerojatno bio oduzet odmah). Postajala je tu i opaska da majka može biti u stanu do smrti, no to se nije ispoštovalo. Sada je majka podstanar, a brat iznajmljuje taj stan i ne daje majci niti kune (u početku je, ali je davno prestao). Majka ne želi tužiti sina iako zna da ima pravo. Mogu li ja kao drugi sin sada tražiti nužni dio ili je to samo kod nasljeđivanja? Zapravo da li postoji ikakva mogućnost poništenja tog darovnog ugovora i moje ubilježbe? Previše je vremena prošlo ako sam dobro čitao (max. 3 godine je rok). Zapravo želim taj stan prodati i poplaćati sve mamine dugove, jer ovo više nema smisla (jamci moje mame sada otplaćuju dugova, a stan se iznajmljuje i brat zarađuje).
  6. Poštovanje, ako kupim stan direktno od vlasnika koji pak ima važeći ugovor o doživotnom uzdržavanju sa nekim, može li taj netko meni kasnije raditi probleme ili samo eventualno tom vlasniku stana? Kupujem baš stan od jedne starije gospođe. Njen sin sve to vodi, ali vidim da je baka svjesna i da se nema ništa protiv, no treba biti oprezan. Naravno provjerit ću dal ima nekih zabilježbi, ali čisto me zanimalo što ako ima npr. to uzdržavanja sa nekim. Znam da ako ima dosmrtno nije problem za mene, ali za doživotno nisam siguran.
  7. Poštovanje, za 20 dana dolaze novci iz Irske - jednokratno (nema više nakon toga). Platit ću porez preko drugog dohotka. Pošto novci dolaze iz EU države moram na poreznoj izvaditi i PDV ID broj. Pitanje je sada da li mi za nešto treba e-porezna ili FINA kartica? JOPPD bi poslao papirnato u poreznu, ne znam da li što trebam sa PDV ID? Glupo mi plaćati fina cetrifikat za nešto što je jednokratno.
  8. Ukratko trebam dobiti jednokratno oko 50000€ iz Irske (prodaja). Porez ću platiti preko drugog dohotka. Sve to znam što treba (prijava u RPO, PDV-ID, fina kartica, plaćanje doprinosa i poreza). E sada ono što ne znam - ako su primici preko 200 i nešto u jednog godini mora se u sustav PDV-a od sljedeće godine. Ponavljam uzimam tih 50000, platim sve i ja sam gotov - nema više. Prema tome ne želim se zamarati nekakvim PDV-om, jer je ovo ionako 0% PDV-a za mene (PDV plaćaju u Irskoj - to je reverse charge). Mogu li očekivati neku kaznu zbog neulaska u PDV sustav? Mogu li nešto napraviti da ne moram ući u sustav PDV-a???
  9. Ukratko sestra-sestri darovnim ugovorom daruje stan u vrijednosti od oko 30-40000 eura. Da li sestra koja je dobila stan mora platiti porez, jer joj taj stan ne riješava stambeno pitanje (muž joj već ima stan)? Sestra koja daruje stan kupila ga je 2011. ili 2012.
  10. Da ne otvaram novu temu, jer je slično pitanje. Ja sam pak državni službenik i mi imamo kolektivnim ugovorom riješeno kako se isplaćuju prekovremeni (Članak 44.) - stavak 1 (u novcima), stavak 14 (slobodni dani). Od 2013. isključivo za prekovremeni koristi se stavak 14 kod nas. Kod svakog prekovremenog rada ispunjava se Nalog na kojemu stoji taj stavak 14, ali njega potpisuje samo ravnatelj i voditelj - ne i mi službenici. Mi službenici samo dajemo svoj potpis na listu gdje se vodi evidencija broja prekovremenih sati. Pitanje - pošto nitko od nas nije tražio zamjenu za slobodne dane, već to Nalogom traže šefovi, da li imam pravo tražiti novce? Ja sam se već raspitivao u računovodstvu i govore mi da nema niti kune u proračunu za naše prekovremene i da tu oni ne mogu isplatiti nikoga (po meni to nije moj problem...).
  11. Dakle novim kol. ug. za drž. sl. prekovremeni se kompenziraju sa 1.5 sat po satu - nema više novaca. Mene zanima da li postoji mogućnost za iznimku? Konkretno, drž. službenici jednog ministarstva su sudjelovali na jednom sajmu u Zagrebu (dežuranje na štandu) i tu se sakupilo nešto prekovremenih (radilo se i u subotu). Cjelokupan iznos troška službenika se financirao iz jednog EU ureda - dakle i prekovremeni. Imaju li ti službenici dakle pravo u ovom slučaju tražiti isplatu prekovremenih sati u novcu - pošto su stranci namjenski dali novac za to? Tražio sam mišljenje min. financija i rada, ali još nisam dobio odgovor. Čl. 44 KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE (14) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
  12. Zahvaljujem, ne radi se o meni pa ne znam detalje, ali eto naljutima me takva situacija jer dotična osoba nije vidjela niti čula svoju kćer ovog Uskrsa. Mama se prije par godina odselila u grad udaljen 400km, curica ne zna niti čitati normalno a ide u 5. razred po posebnom programu ... mama samo traži novce od oca koji malo radi malo ne radi, a on bi osim alimentacije trebao još plaćati i put 500ak kn mjesečno ako želi vidjeti kćer bar jednom ... ma tužna priča u svakom slučaju.
  13. Evo da nadopunim - dopio sam odgovor iz centa za socijalnu skrb: "Postojeći Obiteljski zakon nije uredio pitanje naknade troškova putovanja roditelju u slučaju da je roditelj s kojim dijete živi odselio u drugi grad ili državu." I to je to. Da li se onda po nekom drugom zakonu može spriječiti takva situacija ili jednostavno ishoditi da roditelj skrbnik koji se odselio 1 ili 2x mjesečno plaća troškove puta drugom roditelju?
  14. Interesira me koja su prava roditelja koji je izgubio skrbništvo nad malodobnim djetetom nakon rastave? Konkretno zanima me ima li takav roditelj pravo tražiti od roditelja skrbnika neku naknadu troškova u slučaju kada se roditelj skrbnik odseli u drugi grad zajedno sa djetetom? Takav roditelj je ionako financijski opterećen plaćanjem alimentacije, a u tom slučaju još je dodatno opterećen i putnim troškovima. Ako ovo pitanje nije definirano nigdje u zakonu onda su širom otvorena vrata manipulacijama roditeljima skrbnicima da se jednostavno odsele sa djetetom što dalje i što više otežaju posjećivanje djeteta drugom roditelju.
  15. abusaef

    Čudna deklaracija

    Na žalost tako nešto je dozvoljeno i to direktivom EU! Neka ljudi sami procijene koliko je to dobro ili loše i koga se takvim propisima štiti. Članak 2. DIREKTIVA VIJEĆA 2001/110/EZ ... na oznaci meda obvezno je navođenje zemlje ili zemalja podrijetla u kojoj je med nastao. Međutim, ako med potječe iz više od jedne države članice ili treće zemlje, ta oznaka može se zamijeniti jednim od sljedećih izraza, prema potrebi: — „mješavina meda iz država članica EU”, — „mješavina meda iz država koje nisu članice EU”, — „mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU”;
  16. Sa jedne deklaracije popularnog meda kojega na tržište stavlja Konzum. "Mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU" To doslovno znači med je sa planeta zemlje - samo je to jasno u vezi porijekla robe. Nije li to kršenje nekog zakona (o hrani npr.)? Ne mogu vjerovati da je takva neodređena deklaracija zakonita.
  17. Čitajući sada Zakon o zaštiti potrošača (za sada još aktualni), članak 110 (zavaravajuće radnje) mi ima smisla ... ali opet nisam pravnik, pa da me ponovno ne sruše jer to nije to . http://www.zakon.hr/z/193/Zakon-o-za%C5%A1titi-potro%C5%A1a%C4%8Da
  18. Nisam siguran dal je to pod obveznim pravom ... Odmah pitanje, pa priča. Mogu li se krivi podaci davatelja usluga tretirati kao nešto što je izazvalo zabludu kod korisnika i to biti temelj za rušenje visokog računa? Ako da po kojem zakonu? Priča je ova - nečak od 13 godina je napravio račun kod t-coma od preko 3000kn. Izgleda da je kriv novi mobitel, jer odmah prvim korištenjem je skinuto oko 200mb (u njegovoj tarifi je 1mb=10kn i nema besplatnih). Cijelu godinu prije toga nije potrošio niti 1MB. Uložili smo prigovor na račun i on je odbijen. Sada ulažemo prigovor na odgovor od t-coma. Najvjerojatnije je račun točan, a neznanje i neopreznost nas ne opravdavaju. No ono na što prigovaramo je netočnost podataka i krive informacije t-coma o trenutnom stanju računa. Naime kao što rekoh oko 2000kn je napravljeno prvi dan, prvom konekcijom oko 15h, a SMS upozorenja t-coma dolazi tek sljedeći dan i u njemu piše da je potrošnja duplo veća od prosjeka prethodnih mjeseci i iznosi 3,33kn (?!). Dakle umjesto preko 2000kn, oni javljaju da je 3,33kn. Također na kraju mjeseca u korisničkom profilu piše da je dug 611kn bez PDV-a. Tek računom saznajemo pravi dug i dobijamo konačni ispis, ispis koji je drugačiji od onoga kojega smo gledali cijeli taj mjesec i koji i dan danas pokazuje 611kn (u tom popisu nema tog dana kada je napravljen najveći dug). Zahvaljujem
  19. Dakle bebu sam zdravstveno osigurao preko sebe (zaposlen sam i ne plaćam dopunsko). Da li bi možda bilo bolje da se dijete osiguralo preko majke koja je nezaposlena - ako je to moguće? Pitam za "ne daj Bože" slučaj ako se dogodi nešto, pa dijete mora biti u bolnici. Pretpostavljam da nezaposlene osobe imaju neke olakšice. Ako je moguće i ako bi to stvarno bilo povoljnije tako što sada trebam napraviti da to promjenim?
  20. Evo ukratko rasplet. Nakon što smo poslali direktoru Zahtjeva i sastanka na kojem se on htio cjenkati, pa smo se posvađali, zovemo inspekciju rada. Inspektor radi uviđaj i daje tjedan dana direktoru da to riješi sa nama ili idu sankcije (prijava ili šta već). Direktor ponovno traži sastanak i opet se cjenika. Mi smo došli sa ponudom od oko 6-7 tisuća manjom od zakonskog minimuma i nismo htjeli pristati na manje. Supruga potpisuje sporazum gdje nam se direktor obvezuje platiti taj iznos u 3 rate. Inspektor donosi rješenje da je sve ok i odbacuje našu prijavu. Prva rada je isplaćena drugi dan, a druga NIKADA !!! Nakon 4 mjeseca odlazim na Finu i tražim prisilnu naplatu. Donosim taj sporazum koji su potpisali supruga i direktor (nije baš ono što što Fina traži i upozoravaju me na Fini da mi možda to neće odobriti). No nakon tjedan dana Fina cijeli iznos koji smo tražili blokira na računu firme (na nekoliko računa) i nakon mjesec dana supruga dobija novac. Eto koliko muke oko 15000kn (a po zakonu joj je pripadalo preko 20). Hvala na pomoći forumaši!
  21. Državni sam službenik u jednom zavodu i zadnji put smo bili na sistematskom pregledu 2010. Pošto sam imao neke lakše zdravstvene probleme (ne ozbiljne, pa nisam išao privatno) računao sam da ove godine trebamo ponovno imati sistematski, no kako čujem neće ga biti. Pitanje - da li se smije otkazati sistematski pregled na koji imamo pravo po kolektivnom ugovoru? Da li ovo što se spominje 2012 u 2 stavnu znači 3 godine od tog datuma? Čitam KU za drž. službenike i namještenike (NN br. 89/2012) Članak 61. (1) Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada. (2) Čelnik tijela će putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematske preglede počevši od 2012. godine.
  22. Ovome nikada kraja. Nakon slanja Zahtjeva konačno i kasnijeg razgovora sa direktorom (poslađali smo se) prijavljujemo ga inpekciji preko online obrazca - to je sve ok. Drugi dan zove supruga inspektorat da pita dal treba još nešto i referentica joj govori da ona nema nikakva prava jer je to trebala prijaviti unutar 30 dana i da sada ona gubi vrijeme sa njom, a ima još dvije stranke ... ono dobiješ otkaz preko noći i ti se osjećaš kriminalcem, svi te šikaniraju ... Pitanje: "O kakvih 30 dana priča referentica na inspekciji? Znam da se Zahtjev za zaštitu prava treba poslati unutar 15 dana, pa nakon dodatnih 15 se može tražiti zaštita suda ili ne znam koga više. No kako sam ja informiran Zahtjev se uopće ne treba slati (ali smo ga ipak poslali) ako se radi o novčanim potraživanjima i ta potraživanja se mogu tražiti unutra 3 godine ..." Evo ovo je zadnje pitanje - javim samo na kraju kako je ispalo svo to.
  23. Zahvaljujem na odgovoru. Čisto informativno taj datum novog ugovora i otkaz (30.06.2010-29.06.2012) - slučajno ili namjerno daju da nam fali jedan dan za otpremninu!!! Pitanje - otkazni rok, koji nije dobila a morala je, da li i on ulazi u staž ili se gleda razdoblje od potpisa do otkaza? Jer kada se zbroji i otkazni rok onda bi i po tom ugovoru imala pravo na otpremninu - čak i kada bi sve ovo prije bilo nevažeće.
  24. Evo pričekali smo 3 mjeseca da vidimo da li će se išta riješiti samo od sebe - pošto novčana potraživanja zastarjevaju nakon 3 godine, pa imamo vremena ... No sada je nešto novo isplivalo i bojim se da ne možemo ništa. Naime moja supruga radi od 2004., no iz nekog razloga ona je potpisivala 2010. novi ugovor o radu na neodređeno!!! U tom ugovoru piše da ona radi kod njih od 2004., no da li taj novi ugovor znači prekid radnog odnosa i automatski početak novog (bojim se da da ali ja nisam pravnik). Na žalost nemamo stari ugovor gdje je supruga obavljala isti posao. Da stvar bude gora otkaz je dobila točno 2 godine od potpisivanja tog novog ugovora - a 2 godine neprekidnog rada su uvijet za otpremninu. I da stvar bude još gora - prije par dana smo poslali Zahtjev za zaštitom prava tražeći otpremninu, isplatu godišnjeg i otkaznog roka ... sve i izazvali buru u firmi:( Da li nas je čovjek nadmudrio i tim novim ugovorom i datumom otkaza zapravo izbjegao obavezu na otpremninu??? POMOĆ
×
×
  • Napravi novi...