abusaef

Da ne otvaram novu temu, jer je slično pitanje.

Ja sam pak državni službenik i mi imamo kolektivnim ugovorom riješeno kako se isplaćuju prekovremeni (Članak 44.) - stavak 1 (u novcima), stavak 14 (slobodni dani).

Od 2013. isključivo za prekovremeni koristi se stavak 14 kod nas. Kod svakog prekovremenog rada ispunjava se Nalog na kojemu stoji taj stavak 14, ali njega potpisuje samo ravnatelj i voditelj - ne i mi službenici. Mi službenici samo dajemo svoj potpis na listu gdje se vodi evidencija broja prekovremenih sati.

Pitanje - pošto nitko od nas nije tražio zamjenu za slobodne dane, već to Nalogom traže šefovi, da li imam pravo tražiti novce? Ja sam se već raspitivao u računovodstvu i govore mi da nema niti kune u proračunu za naše prekovremene i da tu oni ne mogu isplatiti nikoga (po meni to nije moj problem...).

Dakle novim kol. ug. za drž. sl. prekovremeni se kompenziraju sa 1.5 sat po satu - nema više novaca. Mene zanima da li postoji mogućnost za iznimku?

Konkretno, drž. službenici jednog ministarstva su sudjelovali na jednom sajmu u Zagrebu (dežuranje na štandu) i tu se sakupilo nešto prekovremenih (radilo se i u subotu). Cjelokupan iznos troška službenika se financirao iz jednog EU ureda - dakle i prekovremeni. Imaju li ti službenici dakle pravo u ovom slučaju tražiti isplatu prekovremenih sati u novcu - pošto su stranci namjenski dali novac za to?

Tražio sam mišljenje min. financija i rada, ali još nisam dobio odgovor.

Čl. 44 KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

(14) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Zahvaljujem, ne radi se o meni pa ne znam detalje, ali eto naljutima me takva situacija jer dotična osoba nije vidjela niti čula svoju kćer ovog Uskrsa. Mama se prije par godina odselila u grad udaljen 400km, curica ne zna niti čitati normalno a ide u 5. razred po posebnom programu ... mama samo traži novce od oca koji malo radi malo ne radi, a on bi osim alimentacije trebao još plaćati i put 500ak kn mjesečno ako želi vidjeti kćer bar jednom ... ma tužna priča u svakom slučaju.

Evo da nadopunim - dopio sam odgovor iz centa za socijalnu skrb:

"Postojeći Obiteljski zakon nije uredio pitanje naknade troškova putovanja roditelju u slučaju da je roditelj s kojim dijete živi odselio u drugi grad ili državu."

I to je to. Da li se onda po nekom drugom zakonu može spriječiti takva situacija ili jednostavno ishoditi da roditelj skrbnik koji se odselio 1 ili 2x mjesečno plaća troškove puta drugom roditelju?

Interesira me koja su prava roditelja koji je izgubio skrbništvo nad malodobnim djetetom nakon rastave?

Konkretno zanima me ima li takav roditelj pravo tražiti od roditelja skrbnika neku naknadu troškova u slučaju kada se roditelj skrbnik odseli u drugi grad zajedno sa djetetom? Takav roditelj je ionako financijski opterećen plaćanjem alimentacije, a u tom slučaju još je dodatno opterećen i putnim troškovima.

Ako ovo pitanje nije definirano nigdje u zakonu onda su širom otvorena vrata manipulacijama roditeljima skrbnicima da se jednostavno odsele sa djetetom što dalje i što više otežaju posjećivanje djeteta drugom roditelju.

Na žalost tako nešto je dozvoljeno i to direktivom EU! Neka ljudi sami procijene koliko je to dobro ili loše i koga se takvim propisima štiti.

Članak 2. DIREKTIVA VIJEĆA 2001/110/EZ

... na oznaci meda obvezno je navođenje zemlje ili zemalja

podrijetla u kojoj je med nastao.

Međutim, ako med potječe iz više od jedne države članice

ili treće zemlje, ta oznaka može se zamijeniti jednim od

sljedećih izraza, prema potrebi:

— „mješavina meda iz država članica EU”,

— „mješavina meda iz država koje nisu članice EU”,

— „mješavina meda iz država članica EU i meda iz

država koje nisu članice EU”;

Sa jedne deklaracije popularnog meda kojega na tržište stavlja Konzum.

"Mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU"

To doslovno znači med je sa planeta zemlje - samo je to jasno u vezi porijekla robe.

Nije li to kršenje nekog zakona (o hrani npr.)? Ne mogu vjerovati da je takva neodređena deklaracija zakonita.

Čitajući sada Zakon o zaštiti potrošača (za sada još aktualni), članak 110 (zavaravajuće radnje) mi ima smisla ... ali opet nisam pravnik, pa da me ponovno ne sruše jer to nije to .

http://www.zakon.hr/z/193/Zakon-o-za%C5%A1titi-potro%C5%A1a%C4%8Da

Nisam siguran dal je to pod obveznim pravom ...

Odmah pitanje, pa priča.

Mogu li se krivi podaci davatelja usluga tretirati kao nešto što je izazvalo zabludu kod korisnika i to biti temelj za rušenje visokog računa? Ako da po kojem zakonu?

Priča je ova - nečak od 13 godina je napravio račun kod t-coma od preko 3000kn. Izgleda da je kriv novi mobitel, jer odmah prvim korištenjem je skinuto oko 200mb (u njegovoj tarifi je 1mb=10kn i nema besplatnih). Cijelu godinu prije toga nije potrošio niti 1MB.

Uložili smo prigovor na račun i on je odbijen. Sada ulažemo prigovor na odgovor od t-coma.

Najvjerojatnije je račun točan, a neznanje i neopreznost nas ne opravdavaju. No ono na što prigovaramo je netočnost podataka i krive informacije t-coma o trenutnom stanju računa.

Naime kao što rekoh oko 2000kn je napravljeno prvi dan, prvom konekcijom oko 15h, a SMS upozorenja t-coma dolazi tek sljedeći dan i u njemu piše da je potrošnja duplo veća od prosjeka prethodnih mjeseci i iznosi 3,33kn (?!). Dakle umjesto preko 2000kn, oni javljaju da je 3,33kn.

Također na kraju mjeseca u korisničkom profilu piše da je dug 611kn bez PDV-a. Tek računom saznajemo pravi dug i dobijamo konačni ispis, ispis koji je drugačiji od onoga kojega smo gledali cijeli taj mjesec i koji i dan danas pokazuje 611kn (u tom popisu nema tog dana kada je napravljen najveći dug).

Zahvaljujem

hvala

Dakle bebu sam zdravstveno osigurao preko sebe (zaposlen sam i ne plaćam dopunsko).

Da li bi možda bilo bolje da se dijete osiguralo preko majke koja je nezaposlena - ako je to moguće?

Pitam za "ne daj Bože" slučaj ako se dogodi nešto, pa dijete mora biti u bolnici. Pretpostavljam da nezaposlene osobe imaju neke olakšice.

Ako je moguće i ako bi to stvarno bilo povoljnije tako što sada trebam napraviti da to promjenim?

Evo ukratko rasplet.

Nakon što smo poslali direktoru Zahtjeva i sastanka na kojem se on htio cjenkati, pa smo se posvađali, zovemo inspekciju rada. Inspektor radi uviđaj i daje tjedan dana direktoru da to riješi sa nama ili idu sankcije (prijava ili šta već). Direktor ponovno traži sastanak i opet se cjenika. Mi smo došli sa ponudom od oko 6-7 tisuća manjom od zakonskog minimuma i nismo htjeli pristati na manje. Supruga potpisuje sporazum gdje nam se direktor obvezuje platiti taj iznos u 3 rate. Inspektor donosi rješenje da je sve ok i odbacuje našu prijavu.

Prva rada je isplaćena drugi dan, a druga NIKADA !!! Nakon 4 mjeseca odlazim na Finu i tražim prisilnu naplatu. Donosim taj sporazum koji su potpisali supruga i direktor (nije baš ono što što Fina traži i upozoravaju me na Fini da mi možda to neće odobriti). No nakon tjedan dana Fina cijeli iznos koji smo tražili blokira na računu firme (na nekoliko računa) i nakon mjesec dana supruga dobija novac.

Eto koliko muke oko 15000kn (a po zakonu joj je pripadalo preko 20).

Hvala na pomoći forumaši!

Državni sam službenik u jednom zavodu i zadnji put smo bili na sistematskom pregledu 2010. Pošto sam imao neke lakše zdravstvene probleme (ne ozbiljne, pa nisam išao privatno) računao sam da ove godine trebamo ponovno imati sistematski, no kako čujem neće ga biti.

Pitanje - da li se smije otkazati sistematski pregled na koji imamo pravo po kolektivnom ugovoru? Da li ovo što se spominje 2012 u 2 stavnu znači 3 godine od tog datuma?

Čitam KU za drž. službenike i namještenike (NN br. 89/2012)

Članak 61.

(1) Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.

(2) Čelnik tijela će putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematske preglede počevši od 2012. godine.

Ovome nikada kraja.

Nakon slanja Zahtjeva konačno i kasnijeg razgovora sa direktorom (poslađali smo se) prijavljujemo ga inpekciji preko online obrazca - to je sve ok.

Drugi dan zove supruga inspektorat da pita dal treba još nešto i referentica joj govori da ona nema nikakva prava jer je to trebala prijaviti unutar 30 dana i da sada ona gubi vrijeme sa njom, a ima još dvije stranke ... ono dobiješ otkaz preko noći i ti se osjećaš kriminalcem, svi te šikaniraju ...

Pitanje: "O kakvih 30 dana priča referentica na inspekciji? Znam da se Zahtjev za zaštitu prava treba poslati unutar 15 dana, pa nakon dodatnih 15 se može tražiti zaštita suda ili ne znam koga više. No kako sam ja informiran Zahtjev se uopće ne treba slati (ali smo ga ipak poslali) ako se radi o novčanim potraživanjima i ta potraživanja se mogu tražiti unutra 3 godine ..."

Evo ovo je zadnje pitanje - javim samo na kraju kako je ispalo svo to.

Ne znači prekid radnog odnosa, ako se radi o kontinuitetu. A to se da vidjeti i iz radne knjižice ako ne išta.

 

Ne brinite za buru, nemojte se sada preplašiti. Svako arlauče kad ga se opali po džepu. Gospođa je te novce pošteno zaradila i ima ih dobiti.

Zahvaljujem na odgovoru.

Čisto informativno taj datum novog ugovora i otkaz (30.06.2010-29.06.2012) - slučajno ili namjerno daju da nam fali jedan dan za otpremninu!!! Pitanje - otkazni rok, koji nije dobila a morala je, da li i on ulazi u staž ili se gleda razdoblje od potpisa do otkaza? Jer kada se zbroji i otkazni rok onda bi i po tom ugovoru imala pravo na otpremninu - čak i kada bi sve ovo prije bilo nevažeće.

Evo pričekali smo 3 mjeseca da vidimo da li će se išta riješiti samo od sebe - pošto novčana potraživanja zastarjevaju nakon 3 godine, pa imamo vremena ...

No sada je nešto novo isplivalo i bojim se da ne možemo ništa. Naime moja supruga radi od 2004., no iz nekog razloga ona je potpisivala 2010. novi ugovor o radu na neodređeno!!! U tom ugovoru piše da ona radi kod njih od 2004., no da li taj novi ugovor znači prekid radnog odnosa i automatski početak novog (bojim se da da ali ja nisam pravnik). Na žalost nemamo stari ugovor gdje je supruga obavljala isti posao.

Da stvar bude gora otkaz je dobila točno 2 godine od potpisivanja tog novog ugovora - a 2 godine neprekidnog rada su uvijet za otpremninu.

I da stvar bude još gora - prije par dana smo poslali Zahtjev za zaštitom prava tražeći otpremninu, isplatu godišnjeg i otkaznog roka ... sve i izazvali buru u firmi:(

Da li nas je čovjek nadmudrio i tim novim ugovorom i datumom otkaza zapravo izbjegao obavezu na otpremninu???

POMOĆ

Već mi je neugodno, al ovo mi je definitivno zadnje pitanje na ovu temu ...

Sve sam proučio, a drugi tjedan budem i sa jednim pravnikom još popričao - uglavnom sve mi je jasno osim jedne stvari oko obračuna otpremnine.

Kada napisati "Zahtjev za zaštitu prava"? Da li u roku 15 dana od dobivenog otkaza (tamo se ne spominje otpremnina) ili 15 dana od dobivanja obračuna plaće (ako na tom obračunu ne bude obračun otpremnine)?

Ja (još uvijek u stalnom radnom odnosu) svaki mjesec na obračunu plaće na dnu listića imam obavijest da obračun otpremnine nije naveden jer nije ostvarena.

Evo samo još to i puno hvala na svemu prije!

Evo dok Vam pravnici ne odgovore detaljno - mogu ja amaterski pošto moja supruga ima isti slučaj i već su mi tu dosta pomogli.

Znači pravo na otpremninu imate jer radite više od 2 godine neprekidno i jer je poslovno uvjetovani otkaz (niste vi dali otkaz i niste napravili neke prekršaje pa zato dobili otkaz).

Poslodavac MORA dati obračun otpremnine i taj obračun vrijedi kao ovršna isprava. Ako Vam neda obračun obratite se inspektoratu i oni će djelovati (sve je jasno napisano u članaku 7 PRAVILNIK O SADRŽAJU OBRAČUNA PLAĆE, NAKNADE PLAĆE ILI OTPREMNINE).

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_37_863.html

Evo - o rokovima i detaljima će pravnici.

Sretno!

NADOPUNA.

Evo što sam našao još u tom članku 133 koji Vam navode. I ako ne reagirate u 15 dana ne gubite prava... no neka pravnici to protumaće:

(6) Propust radnika da zahtijeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa, u rokovima iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na ta potraživanja.

Ovo je iz starog zakona, toga nema u novom. U novom ima samo Zastara potraživanja iz radnog odnosa

Članak 135.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine.

Samo još jedno pitanje, jer za ostalo ćemo vjerojatno trebati odvjetnika.

Pronašao sam da je obračun otpremnine ovršna isprava i da ju poslodavac mora dati po sili ZOR-a. No iz razgovora sa kegicama iz kadrovskog u firmi svi joj govore da zaboravi otpremninu. Znači pitanje je što napraviti ako ne dobije obračun otpremnine (obrazac OTP)?

Zahvaljujem, puno ste nam pomogli.

Rečeno joj je da će dobiti novac za godišnji (50% jer je radila 6 mjeseci ove godine) i da će se sklopiti neki ugovor sa burzom za tu "punu" (70%) plaću (ne znam točno na što je tu mislila) - no otpremnina se nigdje ne spominje, pa sam to htio provjeriti jer po mojim izračunima trebala bi dobiti oko 13000kn (zakonski minimum) ... hvala još jednom.

Dosta sam čitao i tu po forumu slične upite i drugdje, ali opet mi nisu jasne neke stvari.

Moja supruga je dobila otkaz 29.06 (poslovni višak), bez ikakvog otkaznog roka, nakon 9 godina neprekidnog rada u istoj firmi. Direktor joj je samo rekao da ne radi od sljedećeg mjeseca. Rekao je da će joj srediti da na burzi dobiva "punu" plaću još 3 mjeseca, a kasnije minimalac.

Da li je ta naknada sa burze kompenzacija ili nešto slično za otpremninu ili moja supruga ima pravo i na otpremninu i na naknadu sa burze?

Ona treba uskoro potpisati valjda neki ugovor sa direktorom, pa ne znamo koja zapravo prava ima? Bojim se da ne potpiše nešto što će joj smanjiti prava.

Molim pomoć, zahvaljujem.

Hvala, citam članak 586 a i potrazit cu jos po forumu.

Samo jos da pitam ne postoji li mozda neki clanak iz nekog drugog zakona na koji bi se mogla pozvati moja majka ili brat jednog dana i traziti dio i uprkos tom ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju?

Ja ipak njoj dajem sada sve sto imam. Ako sve ispadne ok onda smo svi imali korist, no ljudi su pohlepni .... razumijete.

Cetvero nas je - Otac, majka, brat i ja.

Imamo usmeni dogovor da ce sve meni ostati, no kako to sve ozakoniti da nakon smrti oca ne bi bilo potezanja po sudovima?

Otac je vlasnik stana. Cuo sam da ako sklopimo darovni ugovor supruga ipak moze traziti svoj dio. Slicno je navodno i kod oporuka, pa tu je i brat... Uglavnom ja cu majci dati novac jer jos hitno treba (mozda 1/4 vrijednosti stana), no moram onda imati cistu situaciju nakon oceve smrti jer mi ona taj novac nikada nece moci/htjeti vratiti.

Moze li se to rijesiti darovnim ugovorom i izjavama ostalih da se odricu svojih prava?

Moze li moj otac jednostavno mene navesti nekako kao novog vlasnika stana, tako da stan odmah postane moj pa nema nikakve rasprave kasnije....

Eto da ne duljim jer ne znam, mislim da razumijete.