sinisa1972

Ako otac napiše vlastoručnu oporuku u kojoj mene navede kao nasljednika nekretnine i kod javnog bilježnika ovjeri tu oporuku sa svjedocima ,u ovom slučaju sa mnom i maćehom koja bi potvrdila svojim potipsom da je suglasna sa oporukom i da neće imati nikakvih potraživanja prema meni ,a s druge strane mene obveže da sa njom napravim ugovor o služnosti kada postanem vlasnik ?

Otac bi mi darovao nekretninu (stan) darovnim ugovorom s time da postajem vlasnik nakon njegove smrti. Njegova supruga je suglasna sa tim darovanjem. Kako bi trebao biti napisan članak u ugovoru o darovanju da ja postajem vlasnik nakon njegove smrti? Da li bi se trebao upisati članak u tom ugovoru gdje moja maćeha suglasna sa ovim darovanjem i da neće imati nikakvih potraživanja (nužni dio,povrat dara.....) i da se i ona stavi na taj ugovor kao zakonski nasljednik sa njezinim ovjerenim potpisom? Da li napraviti dodatak takvom ugovoru kroz ugovor o služnosti sa maćehom gdje ona ima pravo doživotne služnosti u stanu ,a mene potvrđuje kao neospornog vlasnika?

Vrhovni sud je u svom rješenju napisao citiram dio : Prema ocjeni ovog suda,ukoliko su radnja ostaviteljice(davanje novčanog iznosa od ------- DEM-a za kupnju nekretnine) i obaveza tuženika (ja) (osnivanje prava osobne služnosti na nekretnini),usko povezani i čine cjelinu,a kako to smatra drugostupanjski sud,tada su ostaviteljica i tuženik(ja)svojim radnjama sklopili ugovor o darovanju sa nametom,za vrijednost kojeg nameta se umanjuje vrijednost dara.

Zar je moguće da oba suda i Općinski i Županijski naprave "grešku u koracima" i da ih Vrhovni sud mora ispravljati da donesu pravilnu odluku? Da li to darovanje mora biti u ostavinskoj masi za izračun nužnog dijela pošto ja nisam taj novac dobio i slobodno sa njime raspolagao. Uvjet za vlasništvo nad nekretninom je bio ugovor o služnosti koji sam napravio sa pok.majkom i očuhom i koji se upisao u teret na nekrtetnini. Citiram jedan dio presude Žuanijskog suda: S obzirom na navedeno,pogrešno je utvrđenje suda da je ostaviteljica darovala prvotuženiku (ja) gornji novčani iznos,jer se u smisluodredbe članka 72. ZN-a pod darom može smatrati samo ono raspolaganje koje je izvršeno bez naknade (besplatno),a iz gornjeg proizlazi da je prvotuženik dopustio upis(uknjižbu)prava osobne služnosti u korist ostaviteljice kao protučinidbu za primljeni novčani iznos,na što osnovano ukazuju tuženici u podnesku od 12.10.2012

U ostavinskom sporu koji se vodi od 2008 g. za mojom pokojnom majkom Općinski sud i Županijski sud su dosudili u moju korist međutim Vrhovni sud je poništio sudske presude i vratio cijeli predmet na početak. U kratko ,1999 g. je moja majka i očuh su prodali svaki svoju nekretninu i sa tim novcem se kupila zajednička nekretnina koja glasi na mene. Napravio se ugovor o služnosti(upisan kao teret na nekretninu) sa kojim oni(majka i očuh) imaju pravo doživotne služnosti a sa druge strane mene potvrđuju kao neospornog vlasnika. Sada moj očuh traži povrat dara zbog povrede nužnog dijela sa time da to nije bilo klasično darovanje nego sporazumna kupnja nekretnine što su potvrdili i Općinski i Županijski sud. Vrhovni sud je napisao citiram:ugovor o darovanju sa nametom,utvrditi vrijednost toga nameta i odbiti od vrijednosti učinjenog dara. Kakva je praksa u takvim slučajevima kada Vrhovni sud vrati spor na početak? Da li je moguće da se čitavi spor okrene na stranu očuha ili će istim smjerom kao i kod prvog ostavinskog spora?

vrijednost spora je malo preko 100.000 kn

Imam pitanje vezano uz naplatu troškova ročišta. Naime moj odvjetnik kod svakog odlaska na ročište mi naplati (račun i porez) 3000 kn i uredno mi napiše račun.Sada sam imamo dva ročišta u kratkom roku šta je financijski neizdrživo pokrivati takve troškove. Zanima me da li su u praksi stvarno takve cijene drugih odvjetnika ili je to sad nešto po novom(moj odvetnik se pravda da je to zbog linića)? pozdrav

Gospodine Bovu imam zakazano ročište 16.10. i tjedan dana prije idem na dogovor sa odvjetnikom. puno hvala na strpljenju i iscrpnim odgovorima

on ne osporava to darovanje nego traži nužni dio od toga novca znači od te osobne imovine koju je meni majka darovala.

Sve je točno šta ste naveli samo šta darovnog ugovora nije bilo a u ugovoru o služnosti su me korisnici plodouživanja potvrdili kao neospornog vlasnika ( jedini korisnik je još moj očuh)

a zbog čega onda zastara??

Gospodine bovu šta mi možete odgovoriti koliki je vremenski rok za zastaru darovanja (kada nastupa zastara)? i da li po vašem odgovoru znači da moj očuh nema pravo na nužni dio od darovanog novca?

koliki je vremenski rok za zastaru kod osporavanja dara

Znači po tome moj očuh nema pravo na nužni dio od toga darovanog novca? šta mi možete reći koji je vremenski rok zastare za osporavanje dara?

Imam pitanje vezano uz određivanje nužnog dijela. Ukratko,moja pokojna majka je 1994 g. došla u vlasništvo stana koji je prepisala sa moje pokojne bake. 1997 g. se udala za moga sada očuha (sa kojim sam sada ja na sudu). 1999 g. je prodala taj stan (prodala je svoju osobnu imovinu) i darovala taj novac meni za kupnju kuće u kojoj su živjeli i moja majka i očuh i baka (napravljen je ugovor o doživotnom plodouživanju u toj nekretnini). 2008 g. moja je majka umrla i za njom se vodi ostavinska rasprava. Pitanje:Da li osobna imovina koju je ona darovala ulazi u ostavinsku masu? Da li moj očuh ima pravo na nužni dio od toga darovanog novca? (nema nikakvog darovnog ugovora)