brancin

Jako jednostvano Da pokušam dekodirati izračun: 1. za HZZO ode identično kao za prvi stup mirovine (2608,7) - zašto točno toliko? Inače na Imamnovac.com uopće se ne spominje taj dio za HZZO. 2. od preostalih 17391,3 se oduzme 20% za prvi i drugi stup 3. od preostalih 13913,04 dohotka se oduzme 15% poreza i ostaje 10434,78. S obzirom da ću u kalendarskoj 2007. godini zaraditi manje od 9.600kn mislim da me roditelji jos mogu ostaviti kao uzdržavanog člana na godišnjoj prijavi poreza za 2007.. Kad se u veljači 2009. bude prijavljivao porez za 2008. onda više neću biti uzdržavani član. Dakle ako želim povrat poreza moram i ja predati godišnju prijavu u veljači. Osim toga, moram ju predati i zbog toga što nisam odmah po primitku novca na žiro račun platio sve navedene poreze. Možda mi opale neku kaznu i samo zbog toga..

Mislim na mogućih 20.000kn godišnje od adsense čekova i nikakve dodatne prihode. To je taj "drugi dohodak", inače 80%tni izvoz jer domaći oglašivači ne plaćaju kao stranci. Od 20.000kn ode 4000 na mirovine, pa na porez jos 4.000, te preostaje 12.000 "zarade". Zarada se dodatno smanjuje zbog troškove ulaganja u online posao koji nisu sitni, ali ovdje su nebitni. Prireza nema u mom gradu. Dakle, od poreznih 4.000 može li se vratiti bar 1000?

da, sorry za navođenje imena. Javnosti su te osobe i zanimanja dovoljno poznati i bez podsjećanja na njih. Eto, bar 5% ide u moju osobnu mirovinu, a hoće li biti generacijske solidarnosti od preostalih 15% i za 40 godina i hoćemo li toliko doživjeti vrlo je nesigurno. Btw, ima li netko na forumu tko zna približno koliko se od poreznih 25% može dobiti natrag preko povrata poreza u slučaju da su prihodi npr. 20.000 kn godišnje, i da su to jedini prihodi?

"Porez se plaća po odbitku, dakle u trenutku isplate" - znači samo kad podižem novac s računa, ne kad uplaćujem ček na račun. Ako je tako procedura je lakša, ali onda se općenito ne isplati raditi u ovoj državi. Ja za 200$ (1.000kn) radim preko 100 sati, da bi mi sad država uzela od toga 440kn. To ne brine one koji imaju satnicu poput xxxxx, xxxxx xxxxxxx... Hvala na odgovorima.. editirano

Ok, samo što ja još nemam navedene mirovinske stupove u koje bih trebao uplatiti novac, još sam student. Procedura koja je navedena na Imamnovac.com je prekomplicirana, svaki mjesec bi morao potrositi puno vremena na čekanja u redovima, birokraciju. Može li se porez platiti jednom godišnje?

Poštovani, zanimaju me propisi u vezi s plaćanjem poreza na google adsense čekove ($) koji se uplaćuju na devizne žiro račune banaka koje posluju u RH. 1.) moram li plaćati porez na takve prihode? (postoje li kazne ako ne platim) 2.) prati li porezna uprava uplate na devizne žiro račune? 3.) postoje li neke porezne olakšice ili npr. određene svote (85.000kn, 50.000?) do kojih se porez ne mora plaćati? Na Imamnovac ( http://skrati.net/adsenseporez/ ) piše da taj prihod trebamo prijaviti kao "drugi dohodak" i platiti ogroman porez (čak 44% ukupne zarade).

Jole: "3. U tom slučaju vaše vlasništvo prestaje, kao da je izvršeno potpuno izvlaštenej a vi bi imali pravo na naknadu za oduzeto zemljište." Da li pravo na naknadu za oduzeto zemljište postoji i kod izvlaštenja s dijela zemljišne čestice koji se nalazi unutar 6m od obale?

Iskon.hr prenosi priopćenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja u kojem na prijedloge Udruge građana vlasnika kuća na Viru odgovaraju ovako: "Kad je pak riječ o Uredbi o zaštiti i uređenju zaštićenoga obalnog područja, donešenoj prije 18 mjeseci, ističe se kako njezin sastavni dio nije prijedlog o ukidanju pojasa od 70 metara za zatečenu bespravnu gradnju. " Dakle Ministarstvo smatra da uredba ima povratno djelovanje, da vrijedi i za unazad, a ne samo za unaprijed!!! Planiraju rušiti bespravne objekte unutar 70m od obale, bez obzira što su građeni na građevinskom području i nisu na pomorskom dobru?! Vjerojatno se ipak radi o još jednom traljavo sastavljenom priopćenju, jer ministrica je jasno rekla da će se kuća Pavla Miljavca legalizirati iako je na 30m od mora. ( Večernjak) Dakle uredbu će primijeniti retroaktivno samo na područja koja nisu bila građevinska? No, ni to ne bi smjeli, zar ne? Općine imaju pravo odrediti koja područja će proglasiti građevinskima i tako legalizirati kuće koje nisu bile na građevinskom području..

Hvala na odgovoru!

Da, očito nećemo znati dok ministrica ne presudi. No, postavio sam anketu na blogu , pa možete glasovima pokazati svoj stav: za ili protiv rušenja. Dakle, ponavljam samo ovo pitanje: Da li Uredba o zaštiti obalnog pojasa, 70m od mora, vrijedi i za objekte nelegalno izgrađene prije donoštenja te uredbe?

Dakle slažemo se da za nered u prostoru nisu odgovorni samo vlasnici, nego i država. Ključno je pitanje u kolikoj mjeri je tko kriv? Ja, možda subjektivno, smatram da naša krivnja nije takva da bi nam država trebala srušiti kuću i "oduzeti" zemlju. Kažem oduzeti zemlju, jer vrijednost obezvrijeđenog terena je manja od troškova rušenja koje snose vlasnici. Današnji restriktivni zakoni nisu vrijedili u vrijeme kada je kuća izgrađena, ali ne znam koliku pravnu težinu ima ta činjenica. Kad bi se kuća legalizirala, po zakonu bismo trebali platiti kaznu od 10.000kn zbog gradnje bez prethodno dobivene dozvole. Protiv takve kazne ne bih imao prigovora, osim žaljenja što nismo iskoristili opću legalizaciju koja je vrijedila za vrijeme rata. A u vezi sreće zbog ustupanja dijela terena za javni put, stupanj tog zadovoljstva ovisi o tome koliko je velik taj ustupak. Ako je toliki da služi meni i ostalim stanarima u ulici, dakle dobrovoljno ustupljenih 2×1,5m, onda ste u pravu, ali ako je od općine nametnuta širina puta od preko 3-4 metra, onda nas to nimalo neće usrećiti.

Moji komentari u vezi plaćanja zemlje za cestu odnose se na slučaj kada bi općina ili država htjela širiti cestu na "cca 3,5-5 m od osi ceste" i vaše tvrdnje da bismo trebali biti sretni što imamo priliku nešto imovine dati svojoj domovini. Realno ne očekujem i ne tražim nikakve naknade za već danih 1.5m, pa ni 2m ako bude potrebno, jer svatko u ulici se odriče tog dijela imovine prvenstveno radi sebe. U ovom slučaju problematika nužnog prolaza je primjenjiva (meni kao pravnom laiku) jer je ulica napravljena u svrhu nužnog prolaza, s tim da si međusobno nismo isplaćivali naknade za ustupljenu zemlju jer smo svi ustupili dio zemlje. Neki imaju kraći, neki dulji teren, pa su neki izgubili više, neki manje, no nećemo sitničariti radi toga. Kad bi općina sad naknadno odredila da se napravi puni profil prometnice u širini 6 metara, mislim da ne bi bilo necivilizirano tražiti naknadu za tako oduzetu imovinu, jer to više nije nužni prolaz nego općinska prometnica. "4. Ciganluk je najdojmljiviji dio Vašeg izlaganja. Pa sami prosudite je li ciganluk imati prodati i kupiti parcelu od samo 12 metara dubine? Cigan prodao, cigan kupio, a sve bez prostornog plana." Po Vašim mjerilima stare jezgre svih primorskih gradova bi se mogle proglasiti ciganlukom, jer mnoge kuće nemaju teren širi od 12m, a uglavnom su građene jedna uz drugu. Također, velik dio gradskih i seoskih stambenih četvrti izgrađenih zadnjih desetljeća nema prostornih planova. Idiotizam je čekati s gradnjom 30 godina da stručnjaci i političari donesu prostorni plan. Danas kad postoje planovi ljudi će graditi u skladu s tim planovima ne zato što su manji "cigani", nego zato što su državne službe postale civilizirane i napokon napravile planove. Prije 25 godina nije bilo detaljnog prostornog plana, ali moj djed je gradio na području predviđenom za gradnju i prema tada važećim propisima o gradnji (bar 20m od obale, samo prizemlje i potkrovlje, dovoljna površina terena...). Nakon par godina su i drugi kupili terene, i tek tad su napravljene ulice i ostatak naselja. Da je na vrijeme napravljen prostorni plan sa širokim ulicama i zabranom gradnje ne 20 nego 70m od obale, djed bi sigurno bio kupio teren dalje od obale, tj. ne jednu usku a dugu parcelu (12,6×65m ), nego dvije kraće jednu uz drugu. Nije da bih volio, ali bi bilo zgodno vidjeti Vas sa upalom sljepog crijeva (vrlo bolna ali bezopasna stvar ako dođete brzo u bolnicu) kako se previjate u kolima hitne čekajući da pet automobila ispred nje dođe u rikverc do 150 metara dalekog ugibališta na koje ne mogu ni svi stati. Takve gužve su češće na autocesti nego u našoj ulici. Za vrijeme potrebno hitnoj da dođe trajektom na otok, ja bih i slomljenih nogu prije prešao tih 150 metara. Hvala na brizi za moje zdravlje. Nije Vam lako kad se tako brinete. Što kažete na one što su npr. u nekoj kućici na Velebitu, 10km od najbliže ceste. Da li im trebamo srušiti kuću i oduzeti teren zato što nemaju pristupnu cestu široku 6m?

Koliko mi je poznato vlasnici zemlje preko koje je išla autocesta su dobili naknadu za svoju zemlju, kao i mnogi građani kojima je oduzet dio terena radi širenja gradskih prometnica. Zakonu o vlasništvu, članak 22,.: "Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. " Anonimni Arhitekt: "A što se tiće vašeg navedenog slučaja, zar ne mislite da je rijeć o hrvatskom "ciganluku"?" - Ne mislim da je riječ o ciganluku, jer je situacija specifična. To nije cesta, nego pristupni put od ceste do pojedinih parcela, a na svom završetku nije cesta nego pješački prolaz do mora. Parcele su široke 12m, pa nije sitnica dati 3m za put. To je četvrtina terena, a nismo ga dobili besplatno. Još uz to prema novim zakonima kuća mora biti udaljena bar 4m od ruba terena, što znači da bi nam kuće smjele biti široke jedan metar! Slažem se da put mora biti dovoljno širok radi brzog prolaza hitne pomoći. Zbog toga npr. u prostornom planu grada Korčule piše: "Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalište; b) slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu; c) u jednosmjernim ulicama; d) u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa." Što se tiče nogostupa: "Uz kolnik slijepe i jednosmjerne ulice može se odobriti izgradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje širine 1,5 m (iznimno do 0,75 m zbog postojeće izgradnje)." Dakle, mislim da bi u mom slučaju optimalno bilo proširenje ulice na 3,5m. Sigurnost se može osigurati postavljanjem ležećih policajaca svakih par metara. Za ciganluk o kojem govorite su odgovorni oni koji su propustili prije 25 godina na vrijeme napraviti prostorne planove!

"..referentica Vam s punim pravom trači pomicanje vlasničke linije na novu crtu i to Vam mora točno reći koliko (cca 3,5-5 m od osi ceste). Kod traženja lokacjske dozvole će Vam arhitekta jednostavno povući novu vlasničku liniju, i izračunati nove površine. To naravno morate uknjižiti i u katastar i u gruntovnicu (nije hitno, prije traženja građevinske dozvole) i to naravno morate vi platiti JER TA CESTA SLUŽI VAMA A NE ZAKONODAVCU, VLADI I SLIČNO" Ako cesta služi samo nama, onda zašto nam ju država nemeće? Logika baš i nije neka. Vlasniku je dovoljno da ima pristup do svog terena, a nimalo mu ne "služi" takva nacionalizacija vlasništva radi općeg dobra. No, evo i jedno slično pitanje: Kolika mora biti širina puta od morske obale do prave ceste? Da pojasnim: Jedno vikend naselje na Pašmanu ima glavnu cestu udaljenu 370m od mora. Ta cesta je paralelna s obalom, a na cestu se okomito prema obali nadovezuju ulice. Svaki vlasnik terena je ostavio po 1.5m za put, pa su ulice široke 3m. Na završetku ulice, od zadnjeg parkinga pa do obale širina pješačkog prolaza je 2m, u duljini od 40-ak metara. Dakle, kakva je pravna regulativa u takvim slučajevima? U prostornim planovima se obično propisuje da je "najmanja širina .. na dijelu gdje se ostvaruje kolni pristup s javne prometnice 3,0 metra" (npr. grad Korčula). Navodi se da obalni pojas mora biti pristupačan, ali nigdje se ne spominje konkretno kolika je najmanja širina pristupa obali. S obzirom da auti nemaju što raditi u moru, mi smo u naselju napravili pješačke putove (stepenice) široke 2 metra. Ako ne možete odgovoriti konkretno (jer ne postoji precizan zakon, prostorni plan naselja i sl.), možete iznijeti bar svoje mišljenje. Hvala unaprijed!

Poštovani stručnjaci, imam nekoliko pitanja u vezi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Radi se o vikendici koja je izgrađena prije 25 godina na otoku Pašmanu i nalazi se na građevinskom području koje se tretira kao neizgrađeno (="jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice"). Po zakonu naselje ne postoji iako je i uređeno i izgrađeno i plaćamo sve poreze, struju, vodu... U cijelom naselju svega nekoliko kuća ima dozvole, jer rijeki su znali '93.-'95 da se u tom periodu moglo dobiti dozvolu. Možda su neki i znali, ali legalizacija košta. Najbliži susjedi nemaju legalne kuće, pa pretpostavljam da ne možemo dobiti dozvolu na osnovu interpolacije. Ukratko, kuća nam se nalazi unutar 70m od obalne crte, tj. udaljena je 20m od donje međe terena koja je na 4-8 m od obale, a Marina Matulović-Dropulić u novinama tvrdi da se gradnje na području 70 metara od mora, prema Uredbi o zaštiti obalnog pojasa, ne mogu legalizirati. Dakle, evo pitanja: 1.) Da li je pravno utemeljena ova izjava načelnika općine Vir: "Zakon nam omogućava legalizaciju objekata sagrađenih do 30. srpnja 2004. godine, odnosno do stupanja na snagu Uredbe o zaštiti obalnog pojasa."? 2.) Da li je točan moj laički zaključak na osnovu čitanja Uredbe da se izgrađeno može legalizirati ako više od 50% kuća ima stalne stanovnike? 3.) Ako pretpostavimo da je jedini problem to što se kuća nalazi na području 70 metara od mora, kakve su šanse da će nam biti srušena/legalizirna? Trenutno čekamo donošenje prostornog plana uređenja općina Pašman i Tkon, a zahtjev za lokacijsku dozvolu nam je iz Biograda proslijeđen u Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.