Jump to content

Goggs

Korisnik
  • Broj objava

    93
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Goggs

  • Rang
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. U teretovnici je 1892. na temelju diobnog lista upisan "stvarni teret u korist osobe" kao "pravo služnosti puta" za 6 osoba. Da su rođene 1892. te bi osobe danas imale 127 godina, a služnost je osobna. Pitanje glasi: kako ishoditi brisanje. Služnost se već odavno ne izvršava no za dokazivanje zastare trebalo bi tužiti ljude koji su mrtvi. Tražiti nasljednike pa njih tužiti, to mi se čini bezumnim, jer služnost na njih očito nije prenesena, s obzirom da nije upisana u ZK. Pri tome je upitna i identifikacija nasljednika jer osim imena i prezimena u ZK ne piše ništa na temelju kojih bi te osobe bilo moguće identificirati. Naišla sam na stranicama Ministarstva pravosuđa https://pravosudje.gov.hr/print.aspx?id=12450&url=print oglas iz kojeg bi slijedilo da se brisanje može tražiti i u pojedinačnom ispravnom postupku. Međutim, i dalje ostaje pitanje hoće li sud u ispravnom postupku uvažiti argument da su te osobe do sada sigurno mrtve budući da je prošlo 127 godina od trenutka upisivanja služnosti. Kojim i čijim dokumentom uopće tako nešto dokazati ili barem dokazivati? Hvala unaprijed svima koji imaju ikakvu ideju što poduzeti! Pozdrav!
  2. Stranica koju tražite ne postoji Oznaka pogreške: 1S160/2
  3. Svakako treba predložiti pokretanje postupka za naknadno pronađenu imovinu, a ako je nasljednica iza djeda, Vaša bi ga majka sigurno mogla predložiti. U ostavinskom će se postupku utvrditi tko su nasljednici pa ćete na temelju rješenja o nasljeđivanju zatražiti upis (su)vlasnika u zemljišnu knjigu.
  4. Vještak je na glavnom ročištu dopunio vještačenje, izjasnio se da potražuje trošak i, u roku koji mu je sud ostavio, dostavio račun koji, naravno, glasi na sud. Sud nije donio rješenje kojim bi naložio računovodstvu da se po upućenom računu vještaku nadoknadi trošak. Sud je donio presudu (kojom nije obuhvatio trošak pristupa vještaka na ročište). Na presudu je uložena žalba te je cijeli spis upućen drugostupanjskom sudu. Dakle, o zahtjevu vještaka za nadoknadu troška sud uopće nije odlučio. Na naknadno postavljeni upit vještaka za nadoknadu troška sud odgovara da trenutno nije u mogućnosti izvršiti isplatu budući da se kompletan spis nalazi na odlučivanju povodom žalbe. Što s rokovima zastare u ovakvom slučaju? Račun je izdan prije 2,5 godine. Ako računam zastaru od dana dospijeća računa, to će uskoro u zastaru. S druge strane, ako sud nije donio rješenje kojim se odobrava pokriće tog troška - je li zastara uopće počela teći? Kad čitam ZOO čini mi se da jeste. Sljdeće pitanje: zašto bi vještak morao čekati (više godina) da drugostupanjski sud odluči o žalbi? Ne nalazim u ZPPu ništa što bi sprječavalo prvostupanjski sud da donese rješenje o zahtjevu za nadoknadu troška koji je vještak (ponovno) uputio. Između ostaloga, razmišljam bi li sud mogao zatražiti dostavu spisa i riješiti zahtjev vještaka pa spis vratiti drugostupanjskom sudu? Čl. 167. ZPP otvara prostor za tumačenje da je odluka o trošku zapravo rješenje, čak i kad je sadržana u presudi. Presuda još nije pravomoćna, dakle postupak je u tijeku. Zašto onda sud ne bi mogao donijeti rješenje i podmiriti trošak vještaku te, isto tako rješenjem, obvezati stranku koja je predložila vještačenje da pokrije trošak? Pretraživala sam i sudsku praksu ali nisam našla ništa korisno u vezi sa zastarom u ovakvom slučaju pa, dragi kolege, ako imate uvida, molim vas podijelite ... Hvala i pozdrav!
  5. Ne znam postoji li neki poseban režim za radni odnos časnika u obrambenim snagama. No po ZOR-u poslodavac je taj koji odlučuje o godišnjem odmoru i o tome kad ga radnik može koristiti. Odluku o vremenu korištenja godišnjeg odmora ste trebali dobiti u pisanom obliku do kraja lipnja. Doduše, nije do kraja jasno koji dokument je donesen jer spominjete plan godišnjih odmora ali i navodite da niste dobili odluku u pisanom obliku. Po ZOR-u poslodavac do kraja lipnja mora napraviti plan korištenja godišnjih odmora i pri tome mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Ako poslodavac raspored korištenja godišnjeg odmora ne utvrdi u skladu sa ZOR-om ili ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora počinio je teži prekršaj iz čl. 293. st. 1. t. 15 ZOR-a. To što je počinjen prekršaj nažalost ne znači da će Vam to pomoći da godišnji iskoristite u terminu u kojem su Vam ga realno odobrili pa povukli. Ne u ovoj zemlji. Međutim, zašto ne biste iskoristili one mogućnosti koje su Vam na raspolaganju? Možete se u pisanom obliku obratiti poslodavcu tj. onome kome se trebate obratiti, napisati da nije izrađen raspored korištenja godišnjih odmora u pisanom obliku i da niste dobili odluku o korištenju godišnjeg odmora u pisanom obliku, da ste samo usmeno obaviješteni, da ste prema toj obavijesti već uplatili boravak u hotelu te da se sad traži od Vas da to sve promijenite, i to na temelju usmene obavijesti. Upitajte u tom dopisu i zašto kolegi treba dadilja (možda ne baš tim riječima . I zatražite da Vam odluku dostave u pisanom obliku. Možete pitati hoće li sad vaše zapovjedništvo snositi trošak otkazivanja rezervacije i sve one troškove koji su već nastali Vama i Vašoj obitelji zato što sad morate otkazivati ljetovanje koje ste rezervirali na temelju riječi Vašeg starješine (ili koga već). (To nema pravnu težinu, ali pritiska ljude.) Pozdrav!
  6. Meni se čini da za to trebamo zahvaliti onima čija je dužnost da stanu na kraj onima koji prava i povlastice "zloupotrebljavaju" pa rješenje pronalaze u dodatnom birokratiziranju, odnosno povećanju obveza i smanjivanju prava onima koji ta prava koriste. I, pritom, bilo bi sjajno da jednom netko objasni što znači "zloupotrebljavati" pravo. Taj izraz sam često čula za vrijeme socijalizma, a i sad je sve prisutniji. Ako netko ima pravo na nešto i to koristi, kako to može biti "zloupotreba prava"? Ako nema pravo, onda nema pravo i onda je koristio ono na što nema pravo.
  7. Zakazana je ovrha radi ispražnjenja nekretnine i predaje ovrhovoditelju. Ovrhovoditelj treba osigurati mjesto za smještaj ovršenikovih stvari u Zagrebu / okolici. Što se radi u takvom slučaju, kome se stvari mogu predati na pohranu? Hvala i pozdrav!
  8. To "kao da je radio" iz kolektivnog ugovora znači da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor. Ponuđena formulacija ne daje razlog za primjenu nekog određenog načina obračuna naknade za korištenje godišnjeg odmora. ZOR očito daje jasan nalog za primjenu nekog određenog načina obračuna, odnosno propisuje da radnik ima pravo na naknadu plaće "najmanje u visini *njegove prosječne mjesečne plaće* uračunavajući sva primanja u novcu i naravi = prosječna plaća koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije nego je počeo koristiti godišnji odmor, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi.
  9. Goggs

    profesija pravnik

    Drage kolege, Pretraživala sam Legalis i nisam naišla na temu o profesiji i položaju pravnika. Ako ste već o tome raspravljali, molim vas da me uputite gdje. Već duže vrijeme razmišljam o tome da bih rado popričala s kolegama koji su se možda s takvim situacijama suočili prije mene. Što radite kad od nadređenog dobijete nalog da posao odradite u neskladu ili u suprotnosti sa zakonom / općim aktom / ugovorom? Mada imam takvih situacija koje se odnose i na stranke, ipak su najčešće kad su u pitanju radni odnosi. Konkretno, danas sam dobila nekoliko naloga za izradu odluka koje nisu utemeljene na odredbama Zakona o radu i akata koji se u mojoj organizaciji trebaju primijeniti. Budući da nadređeni imaju pravo dati takve naloge, ne mogu ništa drugo nego sastaviti odluke u skladu s time što mi je naloženo. Međutim, mene te odluke ipak muče. Muči me što su tzv. "argumenti" jedino to da su odredbe ZOR-a nedorečene i da je moj nadređeni razgovarao s mnogim pravnicima pa da mi zbog toga daje takav nalog. Drugim riječima, nije točno ono što sam mu prije toga rekla, odnosno, kao, postoje "stručni" argumenti za takvo rješenje, što u krajnjoj liniji implicira da ne znam svoj posao. (Ali se sve završava na tvrdnjama da je ZOR nedorečen, to je sve. Što mi najbolje pokazuje da nema pravog argumenta, kad on postoji, onda je i iznesen.) Očekivala bih argumentiranu raspravu u kojoj će prevagnuti argumenti, a umjesto toga imam samo prazne tvrdnje i ni slova o tome na koji način je pravno utemeljeno to što pojedine odredbe ZOR-a i ugovora o radu neće biti primijenjene. Muči me i to što znam da se radnici na koje se te odluke odnose neće žaliti i što će to sve proći. Muči me i to što zbog činjenice da radim u organizaciji u kojoj je manje od 20 radnika zapravo imam lošiji položaj nego radnici koji su u većim organizacijama: nema obveze za konsultacije s radničkim vijećem u pojedinim situacijama, nismo organizirali sindikat, poslodavac doslovno može što hoće. Mi, radnici, možemo u teoriji tužiti, a u praksi nam je jasno da nam je najbolje otići čim prije jer to sve nikako za nas ne može imati sretan kraj. Drugim riječima: treba mi grupa za podršku i psihološku pomoć Ima li još zainteresiranih?
  10. U pravu ste u dijelu koji se odnosi na tvrtku i njene kćeri, u tom dijelu je to uvjet pod kojim se zaključuje sporazum, na što poslodavac ima pravo. Međutim, dio u kojem se kaže da se radnik ne može više zaposliti kod pravnih subjekata korisnika državnog proračuna RH je ograničavanje Vaše slobode te je, po mojoj procjeni, u suprotnosti s Ustavom RH. Ustav RH u članku 16. kaže da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom, u članku 22. da je čovjekova sloboda nepovrediva, u članku 44. da svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, itd.. našlo bi se još odredbi koje govore o tome da ne može Vaš poslodavac odredbama ugovora ograničavati Vaše slobode. Ako ste odlučili otići, potpisat ćete taj sporazum, a odredbu koja Vam protuustavno želi ograničiti slobodu ćete jednostavno ignorirati.
  11. Prema ovome što ste napisala, za 2012. ste imala pravo na godišnji odmor. Prema Zakonu o radu (čl. 43. st. 2. ZOR) puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno te da radnik ima pravo na odmor od najmanje 30 minuta te da se tih 30 minuta ubraja u radno vrijeme (čl. 52.) Ako iz organizacijskih razloga ne možete koristiti stanku, trebate u pisanom obliku zatražiti od poslodavca da taj problem riješi drugačijom organizacijom rada. Ako ste radila bez stanke, da biste mogli utužiti naknadu štete, odnosno da Vam poslodavac plati što niste koristila stanku, najveći je problem dokazati da niste koristila stanku. Dakle, razmišljajte o dokazima. Ako ste radila više od 40 sati tjedno, odnosno možete li dokazati da niste koristila stanku, to bi se moglo utužiti. Nažalost, mada je Zakonom o radu propisano da radnik u ugovornom odnosu na određeno vrijeme ne može biti neprekinuto duže od 3 godine, prekršajna odgovornost poslodavca je jedina moguća posljedica činjenice da je poslodavac prekršio tu odredbu. Poslodavac je u tom slučaju kažnjen novčanom kaznom, ali to ni na koji način ne mijenja Vašu situaciju jer inspekcija rada nema ovlasti poslodavcu naložiti da s Vama zaključi ugovor na neodređeno. Zakon o radu kaže da radnik ima pravo na najmanje 20 dana godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu. Pri tome broj dana godišnjeg odmora može biti i veći ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zato na Vaše pitanje nije moguće precizno odgovoriti.
  12. Usmenim izjavama ne mogu se mijenjati ugovoreni uvjeti. Ako je poslodavac suglasan da ne morate odraditi otkazni rok, mora Vam to dati u pisanom obliku. To što na nekim poslovima rade tri osobe nije argument koji tražite. Poslodavac nije bez razloga zaposlio neki broj osoba za obavljanje određenih poslova. Pravo je poslodavca da posao organizira kako god želi i da zapošljava onoliko osoba koliko želi. Isto tako, dobra je volja poslodavca pristati na sporazumni raskid ugovora o radu. Mislim da možete jedino čekati dok ne saznate što je poslodavac odlučio.
  13. Baš tako piše, da se "radnik ne može više zaposliti kod poslodavca,društvima kćerima poslodavca,te kod pravnih subjekata korisnika Državnog proračuna RH", bez ograničenja rokom ili bez nekog drugog uvjeta? Ne znam baš da Vam bilo tko sporazumom o prekidu ugovora o radu smije ograničiti pravo na zapošljavanje. Molim Vas, prepišite doslovno što piše, može? Pravni subjekti korisnici državnog proračuna su javne službe - fakulteti, bolnice, agencije, centri i slično koje je osnovala država.
  14. Imate ugovor o radu na određeno vrijeme. Provjerite u ugovoru postoji li odredba o otkaznom roku. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. Ovlaštenik Vam je javio da otkaznog roka nema, što me zbunjuje. Jer ako mogućnost otkazivanja nije predviđena ugovorom, onda to nije pravi odgovor, pretpostavljam da bi u Vam u takvom slučaju napisao da ne možete otkazati ugovor. Napišite poslodavcu dopis i pošaljite ga hitno i u dopisu zamolite da se Vaš zahtjev riješi, p pošaljite kopiju molbe za sporazumni raskid ugovora o radu. Možda ih to ubrza. Pitanje je što činiti ako ne riješe do kraja ožujka. Ako date otkaz s 31.3.2014. poslodavac Vas može tužiti za naknadu štete zbog neizvršenja preuzetih obveza. No jedno je sigurno: ako ne dođete raditi, poslodavac će Vama dati otkaz, čim shvate da nećete više dolaziti na posao. Međutim, tada još preostaju problemi s odjavama i prijavama na obvezna osiguranja. Novi poslodavac Vas ne može prijaviti dok Vas stari poslodavac ne odjavi.
  15. To što planirate raditi ne odgovara suštini autorskog ugovora pa mi se čini da plaćanje doprinosa ne možete izbjeći. Kaže ZOO da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ali, ako koristite ugovor o djelu, nema šanse da izbjegnete doprinose, oni se obvezno plaćaju. To nema veze s djelatnošću u kojoj ste zaposleni ili s time što ste zaposleni nego s time što poslujete na temelju ugovora o djelu. Drugi problem s time je priznavanje troškova. Ako poslujete po ugovoru o djelu, ne vodite poslovne knjige i ne odbijate si troškove koje ćete nesumnjivo imati u radu. To znači da državi plaćate više poreza, odnosno da Vam je manja zarada. Također, doprinosi koji se plaćaju na ugovor o djelu su čista otimačina: nećete imati veća mirovinska prava zato što ste mirovinski doprinos platili i po ugovoru o djelu pa je pitanje koliko je to mudro raditi ako se mislite obrtimice time baviti. S druge strane, otvaranje obrta vas neće staviti u bitno drugačiju situaciju jer i dalje morate plaćati porez na dohodak, ali je razlika što ćete si moći odbiti troškove pa ćete ipak platiti manje poreza. Mada i to što uopće imate obrt također košta, kao i osnivanje trgovačkog društva. To je složeni izračun, možda bi bilo najbolje da pronađete knjigovođu koji ima neku ideju o opsegu poslovanja koji se isplati za svaki od tih modela.
×
×
  • Napravi novi...