Goggs

Dragi kolege, Nije mi poznata povijest rasprava na Legalisu pa ni stavovi koje je kolega iznosio. Ono što me zbunjuje je da je nekolicina kolega sudjelovala u ovom razgovoru i iznosila svoje mišljenje, ali ne na temelju onoga što je ovdje, u ovoj raspravi rečeno, nego na temelju nekih drugih rasprava u kojima su prije sudjelovali. Izvinite, meni je to kao da podnesem tužbu radi razvoda braka, a sudionici mi se redom obraćaju i govore mi o prekršajnom postupku u kojem smo se nekad susreli kao svjedoci. Može to možda biti i pitanje statistike, da nečije teme "uvijek ovako završe" ali sam bila u uvjerenju da je svatko slobodan pokretati bilo koju temu - naravno dok poštuje slobode drugih i dok ona nikoga ne vrijeđa, što se sve podrazumijeva - a da ga pri tome ne dočeka razmatranje njegovog prethodnog ponašanja. To što je netko nešto pisao u drugim temama, ne znači da će činiti / pisati i sad. Isto kao što nam saznanje o činjenici da je netko ranije pravomoćno osuđen za kazneno djelo ne daje za pravo da mu predbacujemo da je vjerojatno da će to djelo ponoviti. Pravo daje puno sjajnih temelja za formiranje stava da se bude otvorena uma prema ljudima, više nego od svih drugih od pravnika očekujem da je sastavni dio njihovog bića shvaćanje da ne mogu prejudicirati nego da u svakoj situaciji trebaju sagledati što je netko stvarno učinio. A vi ste svi i moderatori pa ako u bilo kojem trenutku dođe do "prosipanja žuči", možete valjda i intervenirati. A ne se prijetititi unaprijed. Kako znate da kolega nije već nekome konstruktivno pomogao? I zašto mislite da će mu takav pristup pomoći u situaciji u kojoj mu je - ako išta mogu zaključiti na temelju onoga što ste napisali - teško? Kad ste vidjeli da je bilo kome pomoglo "nemoj to raditi"? Jeste li ikada? Ja nisam. Pomaže samo razumijevanje i dobra volja. Dobro se samo dobrim postiže. Srdačan pozdrav svima!

Kažu da je ljepota u oku promatrača. Tako i ovo. Međutim, mislim da bi bilo u redu da budući studenti budu svjesni da i pravo, kao i mnogi drugi studiji, traži određeni psihološki profil. Odnosno, onaj tko želi biti "uspješan" pravnik, treba prvo odrediti što je za njega uspjeh, a onda i razmisliti ima li potrebne osobine da bude uspješan. Na to se ne obraća dovoljno pažnje pa znam mnoge koji nemaju potreban psihološki profil, ne znaju se nositi s problemima koje ova struka stavlja pred čovjeka - a kad to kažem, ne mislim na znanje nego na osobine ličnosti. Uostalom, i sama se mučim s pojedinim aspektima odnosa prema pravniku, više sam puta razmišljala da mi treba grupa za podršku kako bih lakše prebrodila neke probleme. A razmišljala sam i o tome da na Legalisu pokrenem temu u kojoj bi se razgovaralo o opisu posla pravnika: kod mene u firmi smatraju da pravnik mora znati i biti stručan za sve što je uređeno propisima, koje god to područje bilo. I tvrde mi da je "stručno pitanje" sve ono što upravljački sloj ne zna obaviti, i opet: koje god područje bilo u pitanju.

Znam da ste kao radnik praktično u situaciji "uzmi ili ostavi" i da Vam možda ovo moje razmišljanej neće puno pomoći. No poslodavac je taj koji radniku nudi rad pod određenim uvjetima, odnosno ugovor kao dokument koji navodi te uvjete, i trebalo bi da Vam ugovor ponudi potpisan. Za drugo pitanje: Zakon o radu ima brojne odredbe koje se odnose na uvjete pod kojima poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu. Odnos poslodavca i radnika bi trebao biti u skladu sa ZOR-om. Ne bih rekla da je u skladu sa ZOR-om da poslodavac praktično uvjetuje potpisivanje ugovora o radu istovremenim potpisivanjem ugovora o raskidu ugovora o radu. I zato mislim da bi se valjanost tog ugovora i nakon njegova potpisivanja mogla osporavati i to zbog toga što je ugovor nije u skladu sa ZOR-om i zbog toga što ste ga praktično prisiljeni potpisati, što znači da on nije izraz vaše slobodne volje. Treba razmisliti kako ćete dokazati da ste morali potpisati oba ugovora, odnosno da je poslodavac uvjetovao potpisivanje ugovora o radu istovremenim potpisivanjem sporazuma o raskidu radnog odnosa. Jer, pretpostavljam da će od Vas tražiti potpisivanje tog sporazuma o raskidu ali da Vam sad neće vratiti jedan primjerak, nego će ga čuvati do trenutka dok ga ne žele primijeniti. Zato razmislite na koji način možete dokazati. Možda možete pred svjedocima upitati ovlaštenu osobu čemu taj drugi ugovor pa se nadati da će Vam reći da morate potpisati oba. Drugo što možete, zapisati imena kolega koji su takav ugovor već potpisali i sad, dok je to aktualno, a dok još nema spora (recimo), porazgovarati s njima da biste saznali kakav je njihov pogled na moguće svjedočenje. Mada moram reći da dobro birate s kime ćete razgovarati, već i činjenica da o tome razgovarate može Vas dovesti u nezavidnu situaciju. I pri tome, iz osobnog iskustva: čak ni kolege koji nisu više radili kod poslodavca s kojim sam u sporu zbog neisplate plaće, nisu se odazvali na poziv za svjedočenje. Pozdrav.

Meni ovaj dio nije jasan. S kojim pravom te poslodavac uopće pita imaš li dugovanja? Jel poslodavac tu u ulozi nadzornika tvoje financijske urednosti? Kad im kažeš da ti plaću trebaju plaćati na drugi račun, onda to moraju učiniti, pa nema poslodavac pravo odlučivati o TVOM računu. Osim toga dok redovno otplaćuješ kredit, dugovanja i nemaš! Potpuno razumijem da tražiš rješenje ali sva ta dugovanja i ovrhe će ti nabiti još troškova tako da ne znam koliko je mudro ići u tom smjeru, odnosno koliko ti je to u interesu. Jesi li pokušao dogovor sa suprugom oko podjele barem tog dijela imovine? Ona stanuje u kući? Možda ti je ipak bolji put da napišeš svoj prijedlog o podjeli i vidiš kako će ona reagirati. Naravno da je njoj sad super, ti plaćaš kredit. Ali ako je suočiš s time da će zbog toga ostati bez te kuće i da ćete oboje dobiti manje, možda možete postići neki dogovor.

Do 15.9.13. trajalo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka za nacrt prijedloga Zakona o radu. To je dokument Ministarstva rada i socijalnog sustava u kojem zapravo skoro pa ništa konkretno nije napisano, samo su naznačeni neki problemi i neka načelna rješenja. Nakon što je Savjetovanje završilo, čitam u medijima da nadležni ministar širom RH na raznim skupovima "predstavlja ključne promjene u radnom zakonodavstvu" ili da predstavlja "rješenja novog zakona", Vlada daje neka javna priopćenja... Ono što mene muči: nisam nigdje pronašla nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu. Nema ga na stranicama nadležnog Ministarstva, nema ga na stranicama Vlade RH, Google nema pojma o tom nacrtu... Zna netko gdje je Nacrt moguće pronaći?

Ovo pitanje ima dvije dimenzije: jedna je kakav je tvoj odnos s tom stranom tvrtkom koja tvoje proizvode plasira na tržište, a druga kakav je tvoj položaj u odnosu na obveze za plaćanje poreza. Moram napomenuti da me tema jako zanima ali da nemam praktičnih iskustava s Poreznom upravom za ovakve slučajeve te da je moj odogovor zasnovan na propisima. Nisi napisao jesi li zaključio i kakav ugovor ali bez ugovora o zapošljavanju ne može se govoriti o zapošljavanju u stranoj zemlji. Imaš li ikakav ugovor s tom tvrtkom ili si time što si im poslao program pristao na njihove opće uvjete poslovanja? O tome bih trebala više informacija. Budući da je program autorsko djelo, imaš više mogućnosti. Jedna je da primaš prihode po ugovoru o autorskom djelu, a to po klasifikaciji Zakona o porezu na dohodak spada u kategoriju "drugog dohotka" (čl. 32. Zakona). Na taj prihod možeš odbiti 30% troškova (čl. 32. t. 5. Zakona) i na tako dobivenu osnovicu trebaš platiti porez (po stopi od 25%) i prirez (po stopi koja vrijedi za mjesto u kojem živiš), a autorska djela oslobođena su plaćanja doprinosa pa se na njih doprinosi ne obračunavaju. S obzirom da ti je isplatitelj stranac, taj porez i prirez moraš sam obračunati i uplatiti kad ti stigne novac. Naravno, to znači da po toj osnovi ne ostvaruješ zdravstveno ni mirovinsko osiguranje. Također, to znači da ne vodiš poslovne knjige i da nemaš pravo kod obračuna porezne obveze odbiti osobna oslobođenja i troškove. To istovremeno znači da ako si uredno obračunavao i uplaćivao porez i prirez ne moraš podnijeti na kraju godine poreznu prijavu. Po klasifikaciji Zakona o porezu na dohodak mogao bi registrirati samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja po čl. 18. st. 2. Zakona o porezu na dohodak. To znači da bi vodio poslovne knjige kao obrtnik te da bi imao iste obveze: par osnovnih knjiga koje se vode po načelu blagajne (kao što vodiš svoj tekući račun, recimo, i to napominjem zbog razlike od dvojnog knjigovodstva koje je ipak kompliciranije). Ako vodiš poslovne knjige imaš pravo na odbitak troškova pa ti i porezna obveza može biti manja ako udovoljiš zakonskim uvjetima i dijelom troška koji imaš i inače - od opreme preko prostora - teretiš obrt. No to istovremeno znači da ako nisi nigdje u radnom odnosu moraš najmanje za sebe uplaćivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje - što je obveza koje moraš biti svjestan, država te ne pita jesi li to zaradio neki mjesec ili nisi, platiti moraš. Naravno, uplaćene iznose odbijaš kao trošak i porez plaćaš samo na razliku između prihoda i troška. Postoji i mogućnost paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti, pogledaj na stranicama porezne uprave dio Propisi / Porezi / Porez na dohodak / Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Što ti je od toga povoljnije zavisi od tvog prihoda i troškova koje moraš podmiriti pa predlažem da izračunaš što ti je povoljnije. Naravno, ako ti ukupni prihod prelazi 230.000,00 kn godišnje (čl. 90. Zakona o PDV), obavezan si zatražiti upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, što znači da moraš obračunavati pdv ali znači i da možeš odbijati pretporez kod nabave dobara i usluga.

Svaki put kad pretražujem sudsku praksu koristeći pretraživač dostupan na stranicama Vrhovnog suda RH pitam se ... bolje da ne napišem što se pitam, još bi me mogli progoniti. Kod korištenja te famozne aplikacije za napredno pretraživanje oduševljava me onaj mali prozorčić u kojem se ne vidi ništa, a u kojem treba x klikova da bih uopće stigla do bilo kakve nomenklature... i koliko se mogu pristjetiti, to je bilo ISTO TAKVO još prije n godina. Jer u prvi mah mislim "ah, nešto im se zblesiralo", a onda se sjetim da sam se na istu temu nervirala i prije... Dakle, zahvalna sam za svaki savjet o tome kako do sudske prakse na brži i jednostavniji način. Hvala i pozdrav.

Ako je poduzeće brisano iz sudskog registra, ono više nema pravnu osobnost = ne postoji. Za obveze trgovačkog društva odgovaraju članovi trgovačkog društva, a vrsta odgovornosti zavisi od vrste trgovačkog društva - što je utvrđeno člankom 10. Zakona o trgovačkim društvima. Dakle, zavisi o kojoj vrsti trgovačkog društva je riječ. Pogledaj članak 10 jer, naravno, tamo postoje i izuzeci (ako je član "zloupotrebljavao" okolnost da ne odgovara za obveze društva, ne može se na to pozvati, što god to značilo). E, sad, hoće li Porezna uprava progoniti osnivače da bi od njih u tjerala porezni dug, teško je reći i zavisi od trenutne politike Porezne uprave. Formalno postoji mogućnost, za d.. do visine osnivačkog kapitala tj. do iznos od 20.000,00 kn.

Kao da se prisjećam da sam negdje pročitala uputu da kod izračuna radnog staža jedan mjesec traje 30 dana itd. itd. Sad tragam po propisima iz radnog prava, po propisima iz područja mirovinskog, i ne uspijevam pronaći kojim je propisom to pitanje uređeno. Zna li možda netko? Unaprijed hvala!

Zastarni rok za potraživanja iz radnog odnosa je 3 godine. A trebate se pozvati na to da ste radili na dan državnog blagdana i još prekovremeno! No za tužbu ćete se morati obratiti nekom pravniku da je napiše, to nije moguće riješiti ovakvim pravnim savjetima preko foruma. Uporno!

Načelno govoreći: ako ste zatražila godišnji odmor, a poslodavac Vam ga nije omogućio, morate tužiti. A za to, uz postojeće stanje našeg pravosuđa, morate biti vrlo ustrajni i vrlo ljuti da biste stigli do kraja spora. Zato predlažem da se u prvom redu obratite sindikatu (ako niste član, učlanite se smjesta!) i pokušate na taj način ishoditi zaštitu svojih prava. No bez obzira: jako je važno da imate dokumentirano da ste tražila korištenje godišnjeg odmora. Firma bi trebala odgovoriti u pisanom obliku ali i ako ne odgovore, to nije problem jer će iz evidencije o radu i obračuna plaće jasno biti vidljivo da Vam nisu odobrili korištenje godišnjeg odmora. U svakom slučaju: ako ste Vi zatražila korištenje godišnjeg odmora u nekom terminu pa nakon toga neplaćeni dopust, firma vam mora odobriti korištenje godišnjeg odmora pa neplaćeni dopust, na to su obvezni po Zakonu o radu. A te priče o tome kako poslodavac određuje kad ćete Vi na godišnji pa onda odredi da ne možete koristiti godišnji nego će Vam propasti... ma molim Vas... No ako je velika firma sigurno postoji sindikat. Dakle: učlanit se u sindikat i obratit se sindikalnom povjereniku! Uporno! (Kažu da sreća prati hrabre, ja bih dodala i uporne!)

Pod pretpostavkom da ste sve navela, sa stajališta radnog prava to što gospođa iz kadrovske tvrdi su čiste besmislice. Možda nije upoznata s time da se Zakon o radu promijenio, ne bih se začudila (prije zadnje izmjene zakona je osoba na rodiljnom imala pravo na godišnji odmor jedino ako je u kalendarskoj godini za koju koristi godišnji radila najmanje 6 mjeseci). Uglavnom: ni slučajno pisati drugu molbu. Napisala ste što želite i firma na Vaš zahtjev treba odgovoriti u pisanom obliku. Ako Vam ne odgovore u razumnom roku (8 dana), pišite tzv. "požurnicu" tj. dopis u kojem piše približno: dana tog-i-tog poslala sam Vam molbu tog-i-tog sadržaja, odgovor do danas nisam dobila, molim da mi odgovorite. Pošaljite s povratnicom, da imate dokaz da su u firmi primili Vaš dopis. Ne smiju Vam uskratiti pravo na godišnji. Ne mogu Vam uskratiti pravo na neplaćeni dopust. Jedno drugo ne isključuje i ne uvjetuje!

ZTD ne sadrži kaznene odredbe za ne-postavljanje natpisne ploče na zgradu, pogledaj čl. 630. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima. Za dobivanje dozvole za postavljanje natpisne ploče na zgradu moraš ishoditi dopuštenje od Grada Zagreba, odgovarajućeg odjela. Za to dopuštenje trebaš suglasnost ugovor s predstavnikom zgrade. Nažalost, ako on nije suglasan, jedini način da to savladaš je suglasnost većine stanara. NO osim toga trebaš i idejni projekt za koji se moraš obratiti ovlaštenom arhitektu i koji će te koštati cca 5000 kn. Da, taj idejni projekt trebaš čak i ako namjeravaš postaviti najjednostavniju moguću vulgaris natpisnu ploču. I onda moraš s Gradom zaključiti ugovor i mjesečno plaćati naknadu, koja doduše nije velika, nama su razrezali nekakvih 6 kn mjesečno.

Ovdje nije u pitanju obavljanje inventure: naravno da se inventura radi i da spada u ono što treba obaviti. Ovdje je u pitanju to što je inventura obavljana na blagdan pa duže od 8 sati pa i u noćnom radu, a poslodavac odbija platiti povećanu plaću za obavljeni rad. Zakonom o radu je člankom 86. samo načelno utvrđeno da radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni i noćni rad, za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Odredbe o osnovnoj plaći i dodacima na plaću su obvezni sadržaj ugovora o radu prema članku 13. Zakona o radu. Točan postotak / iznos uvećanja na koji radnik ima pravo mora biti utvrđen ugovorom o radu, a ugovor može upućivati i na Pravilnik ali svakako mora biti definirano na koje iznose radnik ima pravo u slučaju prekovremenog rada, rada na blagdan i noćnog rada. Ako ugovor o radu ne sadrži sve uglavke propisane Zakonom o radu, poslodavac čini lakši prekršaj (čl. 292. Zakona o radu). Ako ste Vi pri tome odradili svojih 40 sati tjedno pa ste zbog inventure radili prekovremeno 16 sati, time je poslodavac počinio najteži prekršaj (čl. 294. st. 1. t. 19.) jer je tražio od Vas da prekovremeno radite više od 8 sati tjedno. Ako Pravilnikom nije uređeno za koliko se povećava plaća radnika koji radi prekovremeno, Zakon o radu kaže da je u tom slučaju poslodavac dužan isplatiti primjerenu plaću koja se redovito isplaćuje za jednaki rad (članak 82. Zakona o radu).

Lijepo. Sad ga tužiš da ti isplati plaću u skladu s ugovorom. Zastarni rok je 3 godine.

Bili oni obveznici poreza ili ne, osiguranje ne može ne platiti PDV! Autoservis je obveznik plaćanja PDV-a i kome god da je ispostavio račun, taj mora platiti cijeli račun jer je PDV sastavni dio iznosa na koji glasi račun. U svakom slučaju ako osiguranje nije podmirilo cijeli račun, oni se sa svojim zahtjevom trebaju obratiti osiguranju, a ne Vama.

Polazim od pretpostavke da je tema zaštićeni račun od ovrhe, odnosno zaštićeni račun za onaj dio primanja na kojima se ne može provesti ovrha. Prema članku 122. Ovršnog zakona (NN 139/2010., 125/2011, 150/2011., 154/2011.) ovršeniku se otvara poseban račun, a isplatitelj primitaka je dužan na taj račun uplaćivati onaj dio primitaka nad kojima se ne može provesti ovrha. Obveza poslodavca svodi se ne obračun dijela primitaka nad kojima se ne smije provesti ovrha i uplati tog dijela na zaštićeni račun, a ostatka na račun na kojem se provodi ovrha. Ako ste član sindikata, svakako od sindikata zatražite pravnu pomoć.

Kad je u pitanju stipendija tu ćete informaciju pronaći u dokumentu kojim je uređeno pitanje kome i pod kojim uvjetima se dodjeljuje stipendija koje ste korisnik. Nije mi poznato da bi vlasništvo nad poduzećem moglo utjecati na pravo na obiteljsku mirovinu. Koliko znam, i pravo na obiteljsku mirovinu je povezano s ispunjavanjem određenih uvjeta - primjerice, djeca umrlih osiguranika na redovnom školovanju - ali ne bih rekla da se može izgubiti zbog vlasništva nad poduzećem.

Obveza objavljivanja javnog natječaja za državne i javne službe utvrđena je kolektivnim ugovorom. Dakle, trebate pronaći postoji li kolektivni ugovor i je li njime propisana obveza objavljivanja javnog natječaja.

Naravno da možete! Ali ne bih ja od njih tražila da oni potpišu izjavu nego Vi njima napišite da je prema pravilima tim-i-tim o zaštiti protiv požara to zabranjeno i da Vi njih upozoravate da je izvođenje takvih radova protivno propisima. I to im uručite sa svjedocima, neka Vam potpišu da su dobili tu obavijest. Ako ne ide sa svjedocima, onda im pošaljite poštom preporučeno, s povratnicom. Doduše, ako je to u suprotnosti s propisima, kad oni to izvedu morate ih i prijaviti nadležnom inspektoru, ne možete samo gledati kako su oni to izveli i čekati da dođe situacija u kojoj će upravo to biti problem.

Možda Vam je to do sada jasno no zaključila sam da nisam posebno naglasila, a nije loše da znate da: - poslodavac je dužan dati radniku obračun plaće do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, a ako to ne učini time je počinio prekršaj koji Zakon o radu zove "najteži prekršaji poslodavca" za koji je zapriječena novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna (čl. 294. st. 1. t. 51. Zakona o radu), - poslodavac je dužan na zahtjev radnika u roku od 8 dana radniku dati potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, a ako to ne učini time je počinio najteži prekršaj za koji je zapriječena novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna (čl. 294. st. 1. t. 53. Zakona o radu), - poslodavac je dužan nakon prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a ako to ne učini time je počinio najteži prekršaj za koji je zapriječena novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna (čl. 294. st. 1. t. 54. Zakona o radu). Pozdrav i sretno! I zapamtite: sreća voli hrabre!

S obzirom da nemate obračun plaće, to je prvo što treba dobaviti. U obzir dolazi ovo što je i mmimmi napisala: osobno otići kod poslodavca (nigdje ne piše da ne možete pri tome imati pratnju nekog "snagatora", da se osjećate sigurnije - ne mora biti snagator u mišićima nego osoba koja se neće dati smesti) i tražiti obračun plaće i radnu knjižicu. I to SMJESTA! Ne za dan-dva, ne sutra, ne prekosutra nego SMJESTA!!! Osim obračuna plaće i radne knjižice treba Vam i potvrda o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa - da obavite sve kad do toga dolazite tako teškim načinom. Sljedeći korak je da mu napišete dopis u kojem tražite to isto, da dopis pošaljete poslodavcu uz povratnicu i da pričekate 8 dana. Naime, bez povratnice ćete teže dokazati da ste sve to od njega tražili. A to Vam može zatrebati - jer ne znamo ovog trenutka kako će se situacija razvijati. Ako i povedete svjedoka, opet je to osoba koja je s Vama bila kod poslodavca pa su i tu moguće različite interpretacije događaja. Zato je najbolje imati sve na papiru. Tu bi zaista bilo dobro da mu taj dopis uputi odvjetnik, da vidi da se ne šalite i da ćete ga progoniti. Ako ni to ne da rezultat, onda ga naprosto MORATE prijaviti inspekciji. Pošaljite im skenirani ugovor, opišite što sve niste dobili i jasno napišite što sve tražite. Moj bivši poslodavac nije mi htio dati potvrdu o trajanju radnog odnosa i vrsti poslova koje sam obavljala pa sam ga prijavila putem web stranice državnog inspektorata, sve sam obrazložila i dokumentirala. Bili su brzi i učinkoviti, a mene više ništa nisu pitali, samo sam jedan dan dobila traženu potvrdu na kućnu adresu. Puno odvažnosti Vam želim. Imajte na umu: ako se Vi ne izborite za sebe, nitko neće! Pozdrav!

Polako. Problem prvo treba dobro sagledati pa onda djelovati! Idemo jedno po jedno: je li Vam poslodavac uručio obračune plaća? Drugo: zašto ne možete doći do svoje radne knjižice, što se dogodi kad je tražite? Kad Vam je prestao radni odnos? Treće: koliko imate saznanja, isplaćuje li poslodavac ostalim radnicima redovno plaću ili ni njima? Odnosno, imate li saznanja ima li poslodavac novca pa ne želi isplatiti ili plaću ne isplaćuje zato što nema novca? Što više informacija date, lakše je pomoći. Da objasnim i zašto bismo išli polako: nije radniku uvijek u interesu zvati inspekciju. Kazne za prekršaje propisane Zakonom o radu su prilične. Ako Vaš poslodavac nema novca, kazna koju mora platiti - i čije je podmirenje za njega vjerojatno važnije nego da Vama isplati plaću - zapravo umanjuje sredstva iz kojih se Vi želite naplatiti. Je li Vam to u interesu? Inspekcija rada mu ne može naložiti da Vam isplati plaću. Druga je situacija ako nemate neki od dokumenata koje Vam je poslodavac dužan uručiti, na primjer obračun plaće. Ako Vam nije uručio obračun plaće morate ga smjesta prijaviti inspekciji rada jer je obračun plaće ključni dokument od kojeg zavisi koliko brzo možete tražiti naplatu tj. ovrhu. A za kraj jedna loša vijest, bolje da je čujete prije nego poslije: to će potrajati. U takvim situacijama mi se svi nadamo brzoj reakciji odgovarajućih organa/službi i mislimo kako mora biti neki način. Nažalost, nema ga. Inspekcija Vašem poslodavcu može naložiti da izradi i uruči Vam obračun plaće, da Vam da radnu knjižicu i slično ali mu ne može naložiti da Vam isplati plaću. Ako imate obračun, možete tražiti ovrhu. Ovrha, recimo, može relativno brzo dati učinak. Kažem relativno jer zavisi od toga koliko će brzo nadležni sud obraditi Vaš predmet. Ako nemate obračun morate tužiti. To može bii brzo ako imate sreće ali i to "brzo" je jako relativno... Dakle, ovdje trebate poduzeti sve što možete, o drugom rješenju nema govora ali se pomirite s time da će to trajati i da svoje trenutne egzistencijalne probleme, nažalost, nećete tako brzo riješiti. Dakle, napišite ovo što sam Vas pitala pa ćemo se čuti dalje. Pozdrav!

Zakon o radu ne propisuje obavezni natječaj za zasnivanje radnog odnosa. Za rad u državnoj službi i u javnim službama natječaj je obvezan zato što je država zaključila kolektivne ugovore za državne službenike i javne službe, a obveza za objavljivanje natječaja proizlazi iz tih kolektivnih ugovora. Nisam do sada naišla na informaciju da postoji kolektivni ugovor za radnike u trgovačkim društvima kojima je vlasnik država, drugačije rečeno: nema obveze objavljivanja natječaja.

Onda od nekadašnjeg poslodavca pisanim putem (uz povratnicu!) zatražite isplatu naknade za neiskorištene dane. Ako Vam ne odgovori, da biste ishodili naknadu morate ga tužiti.