Goggs

I sam dužnik može podnijeti prijavu za otvaranje stečajnog postupka. S obzirom da je u pitanju obrt za koji obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, možda da pokušate ishoditi potvrdu o imovinskom stanju (dobiva se u uredu gradske uprave po mjestu stanovanja) pa da tražite od suda da Vas oslobodi snošenja troškova postupka. Pročitala sam u drugoj raspravi onu tvrdnju da se obrt ne može odjaviti ako nisu podmireni svi doprinosi. Ne znam je li to točno i piše li tako zaista u nekom zakonu / podzakonskom aktu ali i ako piše - bezumno je. Pokušajte odjaviti obrt. Napišite zahtjev za odjavu obrta i priložite sve potrebne dokumente, a ako ga u odgovarajućem uredu gradske uprave ne žele primiti na urudžbeni, a Vi ga pošaljite poštom i to s povratnicom da imate dokaz da kad ste to zatražili. U nekim slučajevima i naša Porezna uprava, a bogme i ostali upravni službenici pričaju stvari koje nisu utemeljene na zakonu po sistemu "čuo sam" ili "tako su meni rekli" ili "ako prođe - prođe". No nije mi jasno kako trenutno ostvarujete plaću, a još uvijek imate i obrt u kojem morate plaćati i doprinose za ZO i MIO.. zbunj... Za porodiljni ne znam reći i radije ne bih nagađala. Pozdrav!

Veliki sam ljubitelj "argumenta" "za to još nisam čuo". Radite (u pravnoj struci?) na temelju onoga što čujete ili na temelju onoga što piše u zakonu? Sudac Igor Periša, predsjednik komisije za provođenje ispita za stečajne upravitelje i sudac Visokog trgovačkog suda uredno ispituje i stečaj nad imovinom dužnika pojedinca. Pa pretpostavljam da je on čuo za takvu mogućnost. Osobni stečaj kod nas ne postoji. Već se godinama najavljuje njegovo uvođenje, navodno da ga moramo uvesti prije nego što postanemo članica EU. A kad je u pitanju oslobođenje od preostalih obveza, meni se čini da je dužničko ropstvo ono što ostane za obrtnika nakon stečaja ako tog instituta nema. Naravno da dužnik pojedinac mora ispuniti određene uvjete ali i to je bolje od cjeloživotnog dugovanja.

Kako sam to shvatila i sama sebi protumačila svrha tih odredbi u SZ je upravo u tome da dužnik ne duguje dovijeka, da se oslobodi od preostalih obveza. Ne znam za postojanje još kakve cake. E, tu situacija nije do kraja jasna. U dijelu u kojem se govori o osobnoj upravi (to je glava VII, a radi se o tome da se stečajnog dužnika može ovlastiti da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika), piše da se na osobnu upravu na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga do šestog dijela SZ. To tumačim tako da se na osobu povjerenika primjenjuju pravila o izboru stečajnog upravitelja, odnosno da to može biti osoba koja se nalazi se na listi stečajnih upravitelja (da preskočim one preduvjete koje treba ispuniti da bi se osoba uopće našla na listi). U čl. 270. čak izričito piše da se na postavljanje stečajnog povjerenika... i nagradu... na odgovarajući način primjenjuju odredbe SZ o stečajnom upravitelju. No kad je u pitanju oslobođenje od daljnjih obveza u toj glavi SZ nema izričitu odredbu kojom bi se pozivao na odgovarajuću primjenu prvog do šestog dijela SZ. A u čl. 284. SZ piše da dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. Pa sad ti misli.... A kad je u pitanju nagrada za povjerenika, onaj iz glave VII tj. onaj koji nadzire stečajnog dužnika za osobnu upravu ima pravo na naknadu prema tarifi za stečajne upravitelje, a koliko je to nemam pojma! Vjerovala ili ne, akt kojim je to određeno nije na popisu obvezne literature za polaganje ispita pa nikako da do njega stignem Evo, tu je Pravilnik: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_12_189_2961.html Sad kad sam ga pogledala jasno mi je i zašto ne znam: nema tu neke tarife, proizlazi da upravitelj dobiva neke predujme pa onda na kraju "konačnu" nagradu koja zavisi od iznosa unovčene imovine. Tu ti, na žalost, ne mogu pomoći. Pozdrav!

U pravu si! (Čini se da sam malo zahirila tj. da ipak nisam dobro razumjela što pitaš Slažem se s tobom u ovom dijelu kojim komentiraš logiku i njeno (ne)postojanje u pravu pa neću ni to posebno komentirati No ako je obrtnik s danom otvaranja stečajnog postupka nad imovinom odjavljen i u obrtnom registru, njegov obrt više ne postoji i on u njemu više ne radi. Dakle, ne ostvaruje dohodak. Eventualno je ostvario neki dohodak u razdoblju u kojem je još radio prije otvaranja stečajnog postupka nad imovinom (a i do otvaranja stečajnog postupka nad imovinom je došlo zato što se obavljanjem djelatnosti obrta NE ostvaruje dohodak). On dalje predaje prijavu poreza na dohodak kao fizička osoba, ne više kao osoba koja stječe dohodak od samostalne djelatnosti. Dakle, popis dugotrajne imovine više s time nema veze - tim više što dugotrajna imovina ulazi u stečajnu masu i iz nje se namiruju vjerovnici. Eventualno možemo govoriti o tome da se podaci za dio godine u kojem je obrt još radio uključe u prijavu poreza - ako je u tom razdoblju (nekadašnji) obrtnik uopće ostvario dohodak. U takvom slučaju zaista stečajni upravitelj mora dati podatke. Ono na što bih ti htjela skrenuti pažnju je čl. 197/1 SZ koji kaže da nakon zaključenja stečajnog postupka stečajni vjerovnici mogu protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine. Dakle, kad je jednom stečaj zaključen ako je ostalo nepodmirenih tražbina vjerovnici mogu i dalje, kako kaže SZ "neograničeno" ostvarivati svoje preostale tražbine. No istovremeno postoje odredbe o oslobođenju od preostalih obveza (282. - 299.) koje vrijede za dužnika pojedinca pa treba to pogledati i shvatiti što je za dužnika povoljnije. Pozdrav! (Nema na čemu. Hvala tebi za pitanja, provjeravam koliko sam naučila.)

Prvo da napomenem da nisam prošla kroz postupak stečaja obrta no spremam se polagati ispit za stečajnog upravitelja pa su ovi moji komentari na temelju onoga što piše u Stečajnom zakonu i onoga što sam naučila slušajući ispit. Možda bi se moglo reći da nema stečajnog postupka nad obrtom ali svakako ima stečajni postupak nad "imovinom dužnika pojedinca" - a to je obrtnik. Za neke od pitanja nema izričite zakonske odredbe koje se tiču obrta i obrtnika no možemo na odgovarajući način primijeniti odredbe koje se odnose na pravne osobe. 1. Kaže Stečajni zakon (SZ) da je otvaranje stečajnog postupka "poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu" (120/2 SZ). Kad je u pitanju prestanak rada obrta logika bi nalagala da se obrtnika odjavi s HZMO s danom otvaranja stečajnog postupka nad imovinom. Poslije te odjave meni nisu poznate prepreke za prijavu na HZZ. Međutim, postoje neka pravila tj. neki propisi kojih se pridržava HZZ koja mi nisu do kraja poznata, npr. vlasnik udjela u poduzeću ne može ostvariti prava na novčanu naknadu i slično. Treba ispitati ima li kakva odredba koja govori o pravima obrtnika, o tome ne znam dovoljno ali to znaju ovi na HZZ. 2. Imovina bračnog druga ulazi u imovinu nad kojom se provodi stečaj, odnosno u stečajnu masu ako se na tom udjelu, po pravilima o ovrsi, može protiv dužnika provesti ovrha (čl. 69 SZ). (Koliko znam Ovršni zakon, ovrha se može provesti i na idealnom dijelu.) Na zahtjev stečajnog upravitelja podjela imovine obavit će se izvan stečaja. 3. Na ovo ne znam odgovor i čini mi se da ga je teško procijeniti. Vjerujem da u najvećoj mjeri zavisi od toga koliko treba da se proda nekretnina i da zavisi od toga prodaje li se nekretnina u ovršnom postupku (ako je on pokrenut prije otvaranja stečajnog) ili u stečajnom postupku. Pa i inače je teško reći koliko vremena treba jer to zavisi od opterećenosti suda, a to se mijenja doslovno na dnevnoj osnovi. Situacija se, na žalost, razvija tako da možemo očekivati da će stečajni suci ubuduće biti sve više opterećeni velikim brojem predmeta. 4. Da. Obračun sadržava iste one obračune kao da se radi završni račun na kraju poslovne godine. Kad je u pitanju DOH, ako dohodak nije isplaćen, nema se što u njega unijeti. (Ili mi nije jasno što pitaš). Pozdrav i tebi.

Citiram članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3756.html "Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi stavka 2., 4. i 6. članka 53. izmijenjenog člankom 2. ovoga Zakona i članka 3. u dijelu koji se odnosi na uplatu prihoda na račun Zavoda i na prihod Zavoda te članka 5. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011." Ne samo da je ovo meni nerazumljivo i to: - prvo se govori o izmijenjenom članku 53. (osnovnog teksta Zakona) ali - nastavlja se s čl. 3. - valjda se misli na čl. 3. Izmjena i dopuna (što su mogli izričito i napisati) ali nije jasno definirano koji se to dio odnosi na uplatu prihoda i na prihod Zavoda jer taj članak je tako općenit da mi nije jasno koji njegov dio nije stupio na snagu. nego se pitam i koliko je nomotehnički korektno: zakon stupa na snagu danom donošenja, a eventualno se njegova primjena može odgoditi. Ako se dobro sjećam, tu je tehniku zakonodavac ranije koristio. A sad kažu da neke odredbe ne stupaju na snagu do nekog datuma u budućnosti. Znam da nema praktične razlike ali mi se čini da postoji suštinska: proizlazi da Sabor donosi i objavljuje zakone koji ne stupaju na snagu - zašto ih onda zovu zakonima? Ako nije stupilo na snagu, nije zakon. Ili? Zbunj, zbunj.

Niste me naljutili. I nije mi jasno zašto ste dobili taj dojam. Nisam sigurna da Vas razumijem. Ugovoreni iznos plaće koji je "crno na bijelo" naveden u mojem ugovoru o radu sigurno nije iluzija. Kao što nije iluzija ni naplata mojih potraživanja u ovršnom postupku koji je već dovršen. Ideje da su moja prava utvrđena Ustavom, zakonima i ugovorom te da nitko nema pravo da mi ih uskrati ne želim se odreći. Baš kao što se gaženju tuđih (i svojih) temeljnih prava i neizvršavanju preuzetih obveza ne želim ni pokloniti ni ukloniti. Da ponovno naglasim: nisam sigurna da razumijem što ste htjeli reći. Trebam li tezu da se trebam "riješiti iluzija" pročitati kao "odustanite od borbe za ono što Vam pripada?". Jer ako ste pravnik, i ako zastupate stav po kojem se trebamo "riješiti iluzija", ne mogu drugo nego da žalim Vas i sve one koji zavise od Vašeg odnosa prema pravu. Svako dobro!

Moje asocijacije idu u drugom smjeru: meni se čini da robovlasništvo nije umrlo u nekim glavama, neki si i danas zamišljaju da su faraoni i da mogu tlačiti koga žele i kako žele. I da im nitko ne može stati na kraj. A da su za naivce. Sjetim se jedne poslovice koja glasi "možeš kako hoćeš ali ne možeš dokle hoćeš". Vidjet ćemo. Pozdrav i

Vidim na stranicama Zavoda za zapošljavanje da poduzeće VEMOS d.. traži pravnika. Kolege želim obavijestiti da sam radila 6 mjeseci kod tog poslodavca i da sam usavršila svoje poznavanje radnog prava i Ovršnog zakona dok sam pripremala prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave za plaće koje mi nisu na vrijeme isplaćene, kao i za onaj dio plaće koji mi nije uopće isplaćen dok plaćanje nisam ishodila ovrhom. Tu mom odnosu s bivšim poslodavcem nije kraj ali ću ovom prilikom stati na onome što je napisano jer za ostala pitanja postupak je u tijeku. Pozdrav! Onima koji traže posao puno sreće u zapošljavanju!

Pregledavala sam vijesti na Legalisu, pratila neke poveznice i u jednom mi se trenutku otvorila stranica http://www.iusinfo.com.hr/. Čitam što piše - kažu u tijeku je promotivna akcija za besplatno korištenje portala, između ostaloga i za korisnike portala Legalis do 10.10.09. Ispunila sam sve potrebne podatke, a kad sam došla do dijela "Šifra promocijske akcije" upisala sam doslovno kako piše tj. "Registrirani korisnici portala Legalis". (To je ujedno i link koji me odveo na stranicu na kojoj je forma za unos podataka.) No ta me forma ne želi registrirati, odnosno javlja mi "Akcija sa tim kodom ne postoji." Provjerila sam točnost upisanog teksta, uočila da sam tekst upisala s malim početnim slovom a, umjesto malog početnog slova upisala veliko i nije pomoglo. Ne samo da ne znaju za nepostojano a, odnosno da bi trebalo pravilno pisati "Akcija s tim..." nego još i traće moje vrijeme i vuku me za nos! Vrijeme je moje jedino blago (samo njega ne mogu ni vratiti ni platiti) i užasno me ljuti kad ga netko traći!!! Pozdrav svima!

Ništa ne mogu. Nemaš imovine, nemaš prihode, banka se nema na čemu naplatiti. U imovinu tvoje rodbine ne mogu dirati. Sve što mogu je pokrenuti sudski postupak - pretpostavljam izravno ovrhu jer koliko znam banke u ugovor stavljaju odgovarajuće odredbe koje im omogućavaju izravnu ovrhu. Kad dobiju rješenje o ovrsi, obveza koja je u njemu izražena ne zastarjeva 10 godina. Pa čim počneš negdje raditi, odnosno čim stekneš neku imovinu banka se može iz toga naplatiti. Naravno, za to moraju pratiti jesi li se zaposlila, odnosno jesi li stekla imovinu. No ako je pokrenut sudski postupak i tebe moraju o njemu obavijestiti. Ne daj se. Pozdrav!

Kolegice, jeste li ga polagali? Vidim da Vam nitko nije odgovorio, valjda kolege s položenim ispitom ne zalaze na Legalis. I meni bi bila dragocjena Vaša iskustva. Isto kao i Vi, položila sam pravosudni pa po Pravilniku mogu polagati po skraćenom programu. Već učim Pozdrav!

pitanje je i za čl.114. KZ što je dovelo do financijskih problema Do financijskih problema je dovela "neodovljna realizacija", tako kaže naš direktor. Ali mene uopće ne zanimaju njegovi financijski problemi ni njihovi uzroci. Da je firma bila u dobitku, on ne bi (s) radnicima podijelio dobit pa ne vidim zašto bismo s njim dijelili njegov gubitak. Takvo pravno stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Hrvatske u predmetu Revr 361/07-2 (link ne mogu staviti jer VSH ima takvu bazu sudske prakse da je to nemoguće).

Magistar prava s pravosudnim ispitom, aktivno govorim engleski, vozačka dozvola B kategorije. Tražim stalni angažman, a način isplate je stvar dogovora (honorarno/radni odnos).

Poslodavac je s nekoliko djelatnika sklopio ugovor o radu u trenutku kad su već počeli financijski problemi, a sad već dobro kasni s isplatom plaća. Čl. 224. st. 1 KZ-a kaže: Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini... Ako radim bez plaće, nije li to protupravna imovinska korist za poslodavca? I nije li me prikrivanjem činjenica doveo u zabludu da će ispuniti svoju obvezu da mi za obavljeni rad isplati plaću?

Ugovor o radu je DVOSTRANI ugovor. Prema tome, ako se ne slažeš sa smanjenjem unatrag, nemoj potpisati. Ako potpišeš i staviš datum kad si potpisao, nisi ništa napravio jer tvoj potpis potvrđuje da se slažeš sa smanjenjem plaće unatrag, a navedeni datum govori jedino o tome kad si potpisao ugovor. Legalni put za poslodavca da ti smanji plaću na istom poslu je da ti da otkaz s ponudom novog ugovora na mani iznos plaće. Ako ne prihvatiš novi ugovor, dobio si otkaz s time da trebaš odraditi otkazni rok, a poslodavac ti je dužan isplatiti otpremninu - ako si na nju stekao pravo po Zakonu o radu, odnosno po trajanju zaposlenja kod tog poslodavca. Sretno!

I sama sam u takvoj situacji. S tim da po nekim glasinama naš poslodavac ima za isplatu plaće ali je zaključio da će radije na taj novac primati kamatu nego nama isplatiti. Dakle, kad je u pitanju naplata možeš jedino tražiti obračun plaće ako ti ga već nisu dali. Ako si ga dobio, pokrećeš ovrhu na temelju ovršne isprave. (Po Zakonu o radu je obračun plaće ovršna isprava). No mora ti biti jasno da je ovrha učinkovita u naplati jedino ako ima novca na računu. Naravno, može se tražiti i ovrha iz druge imovine ali to je sve dugotrajan put u kojem ćeš za par godina natezanja, pod pretpostavkom da firma u međuvremenu ne propadne, doći do svog novca ali ti ovrha i ganjanje putem suda, nažalost, neće pomoći da preživiš SAD. Ako nisi dobio obračun plaće, zoveš inspekciju rada. Oni firmi naplate kaznu, firma ti da obračun plaće i opet moraš tu plaću utjerivati u ovršnom postupku. Jer poslodavcu nitko osim suda ne može naložiti isplatu. Sretno!

Od 1.1.2009. (31.12. nije neradni dan).

Ako pitam Googla tj. ako upišem: define:bachelor degree Dobijem više odgovora u kojima piše da je to "undergraduate degree". Da je jedan takva odgovor mislila bih da su pogriješili ali ima ih više koji su ga tako definirali. Primjerice: An undergraduate degree, usually consisting of three years of full-time study. www.monash.edu.au/study/parents/terms.html Pravo traje 4 godine i polaže se diplomski. Tnx, pozdrav i

Kako prevodite "diplomirani pravnik" na engleski? I nakon puno pročitanih zakona i raznih tekstova još uvijek mi nije jasno koji je ekvivalent na engleskom. Naravno, treba mi za prijavu za posao. Hvala i pozdrav.