Jump to content

imand

Korisnik
  • Broj objava

    15
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je imand objavio

  1. Supruga i ja posjedujemo kuću (još nije upisano vlasništvo u gruntovnicu, međutim u ugovoru o kupoprodaji smo navedeni kao vlasnici u jednakom omjeru). Dopuštaju li zakoni da nakon razvoda ostanemo živjeti na istoj adresi, ali na odvojenim etažama? Svaka etaža sadrži sanitarni čvor, kuhinju, odvojene ulaze itd., a površine su 46 m2 svaka. Imamo i dvoje malodobne djece. Hvala na odgovorima.
  2. Mislim da jeste, hvala na odgovoru. Dakle, nakon slanja obavijesti ovrhovoditelju od strane FINE o zatvaranju potraživanja, prema istom neću imati nikakvih dodatnih financijskih obaveza, po toj osnovi? Možete li reći i je li vjerovnik dužan izdati potvrdu o zatvaranju duga ili je to stvar njegove dobre volje, odnosno, prakse?
  3. Kako kažu u FINI, tijekom postupka ovrhe, putem blokade računa, oni obračunavaju i zakonske zatezne kamate. Zanimalo bi me, stoga, može li po okončanju takvog postupka naplate (potpunoj otplati duga), vjerovnik tražiti i plaćanje dodatnih kamata, a da je to u skladu sa zakonom? Hvala na odgovoru i lp,
  4. Pozdrav, Da ne otvaram novu temu... U identičnoj sam situaciji kao kjara45, uz razliku kako u poduzeću za koje sam radio postoji blagajna. Međutim, tamo tvrde kako mi, bez obzira na to, nisu u mogućnosti izvršiti isplatu otpremnine u gotovini, ali nisu objasnili iz kojeg razloga. Pretprošle godine su mi, pak, božićnicu isplatili u gotovini, putem blagajne. Iz tog razloga bi me zanimalo je li došlo do kakvih promjena, vezano za to, u izmjenama Zakona o osobnom dohotku (koje su stupile na snagu 01.01.2015.) ili srodnim Pravilnicima, koji isto reguliraju. Znači, je li još uvijek moguća isplata u gotovini ili na račun opunomoćenog odvjetnika i sl.? Hvala i lp.
  5. Da ne otvaram novu temu... Koliko sam upućen, pravo na naknadu nematerijalne štete (tjelesne povrede zadobivene prilikom prometne nezgode) može se ostvariti izravnim podnošenjem zahtjeva osiguravajućem društvu ili tužbom. Prema zakonu, društvo se na zahtjev dužno očitovati u roku od 30 dana, te u istom roku isplatiti i nesporan dio štete. Zanimalo bi me kakva je praksa/regulativa u slučaju tužbe (pomoću odvjetnika, btw.)? Rok od 30 dana počinje od datuma podnošenja tužbe ili nakon što osig. društvo bude obaviješteno o tužbi? Ako je kao u drugom slučaju, koliko je sudu u praksi potrebno da isto obavijesti? Zahvaljujem na odgovorima...
  6. Čisto hipotetski - Kakav bi bio razvoj događaja (po pitanju odgovornosti osiguranja) u slučaju da je g. jaroZG upravljao teretnim vozilom, da nije oštetio vozilo ispred, ali da je, uslijed naglog kočenja, te dinamičkog kretanja tereta, došlo do oštećenja njegova vlastitog vozila?
  7. "ZAKON O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU Postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe Članak 12. (1) Odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti: - obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno - utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni." Da li je dovoljno da osiguranje u navedenim rokovima pošalje ponudu/odgovor (primjerice, posljednjeg dana isteka navedenih rokova i to preporučeno) ili u istim rokovima podnositelj odštetnog zahtjeva treba zaprimiti ponudu/odgovor kako bi osiguranje ispunilo zakonske uvjete? Ukoliko, pak, podnositelj ne preuzme preporučenu obavijest smatra li se kako je osiguranje ispunilo zakonske uvjete ili ne? Zahvaljujem na odgovorima.
  8. OK, zahvaljujem još jednom, stvari su mi sada mnogo jasnije (iako, moram priznati, u nas često određene spoznaje ne čine čovjeka osobito sretnim...). Dosta sam, dakle, doznao zahvaljujući Vašim odgovorima, proučavajući zakone i tuđa iskustva. Kao najvažniji zaključak izdvojio bih onaj po kojem ubuduće nemam namjeru ulaziti u bilo kakvu komunikaciju sa predstavnicima osiguranja bez asistencije odvjetnika. Nemam namjeru više dosađivati sa pitanjima ovako banalnog tipa, no redovito ću izvještavati o tijeku postupka (ako mi dopustite), uz nadu kako će nekome moje iskustvo olakšati put ishođenja prava iz osiguranja. Lijep pozdrav.
  9. Hm... Mislio sam kako je dovoljno podnijeti odštetni zahtjev. "Postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe" Članak 12. (1) Odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti: – obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno – utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. (2) Ako odgovorni osiguratelj u roku iz stavka 1. ovoga članka oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu. Tužba podnesena protiv odgovornog osiguratelja ili odgovorne osobe prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se preuranjenom. (3) U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka. (4) U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. (ZOOP) Supruga je, naime, odštetni zahtjev podnijela dan nakon nezgode u prostorijama osiguranja, te o tome dobila potvrdu u obliku "Izvješća o primitku Prijave", poslovni broj odštetnog zahtjeva, itd ...
  10. Zahvaljujem još jednom. Pretpostavljam kako sam već ozbiljno dosadan sa svojim upitima, stoga ću postaviti još samo slijedeća pitanja i zamoliti za odgovor, te time okončati. 1. Prometnog vještaka mogu odabrati sam ili ga određuje sud, a nakon mog zahtjeva? Koliko, u pravilu, koštaju troškovi njegova angažmana? 2. Prema Vašem savjetu prelistao sam starije postove, te odlučio (kako se mnogo puta savjetovalo) osiguranju zaprijetiti pritužbom HUO, odnosno Pravobranitelju za pitanja osiguranja, HANFA-i, odnosno, tužbom uz asistenciju odvjetnika koga smo već angažirali pri ishođenju naplate kod nematerijalne štete (tjelesnih povreda). Naglasio bih kako je prošlo dva mjeseca od nezgode, a osiguranje se još uvijek ničime nije očitovalo na odštetni zahtjev - kako usmenim, tako niti pismenim putem. Koliko sam upoznat, do sada su to morali učiniti. Mogu li navedenu činjenicu koristiti kao "sredstvo pritiska" na osiguravateljsku kuću kako bih izvukao nekakav maksimum? 3. Imamo li, a u ovakvoj situaciji, ikakve šanse od osiguranja izvući barem dio novca prije okončanja sudskog postupka (tzv. "nesporni dio")? Šteta je, inače, procijenjena na 14 500 kuna. Hvala.
  11. U potpunosti točno. Kao balavac sam kupio automobil. Nisam imao strpljenja čekati da prikupim novac za registraciju, pa sam stavio tablice od nekakve odbačene krntije koja se nalazila u mojoj ulici. Policija je isti zatekla parkiran pored ceste i podnijela kaznenu prijavu radi krivotvorenja javne isprave. Državno odvjetništvo prijavu nije proslijedilo nadležnom sudu.
  12. Eh... Konačno je stiglo i policijsko izvješće, a u kojem, između ostaloga, stoji i slijedeće: "...radi osnovane sumnje da je počinjen prekršaj: iz članka 199., 57., 47. stavak 2., 5., 2., kažnjivo po članku 199., 57., 47., stavak 9., 7., 3., primjenom članka 293., 293., stavak 2., 2." Zapisnik se dostavlja sudu kao prilog optužnom prijedlogu protiv oboje! Navedeni članci 199. i 57. govore o vožnji pod utjecajem alkohola, odnosno, o oduzimanju prednosti prolaska i tiču se, očito, vozača kombija. Članak 47., očito se tiče moje supruge, obzirom kako govori o strani kretanja vozila. Moja pitanja: 1. Da li će (ako će), a prema ovome, moja supruga eventualno odgovarati samo za prekršaj iz navedenog članka ili joj, pak, policija pripisuje suodgovornost za nezgodu, obzirom kako je članak 293. stavak 2. naveden dva puta(Ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos do 2.000,00 kuna.)? 2. Postoji li kakva mogućnost prigovora na policijsko izvješće? Zahvaljujem...
  13. Nadao sam se Vašem odgovoru, stoga Vam zahvaljujem! Drugim riječima, čeka me borba na sudu koja bi mogla potrajati i duže vremena? Neki savjet po pitanju navedenog, odnosno ophođenja sa ljudima iz osiguranja? Naime, volio bih, naravno, što prije dobiti novac za popravak vozila, a koji nam pripada. No, nemam namjeru pristati na kompromis po pitanju podjele krivice. Može li pomoći pravobranitelj za područje osiguranja? Spomenuo sam ga pravniku iz osiguranja. Nije komentirao, no stekao sam dojam kako mu nije bilo osobito drago radi toga. Inače, taj njihov pravnik me uputio kontroloru nadležne PPRP. Savjetovao mi je da mu kažem kako sam načuo kako bi prema policijskom izvješću moglo doći do podjele krivice, pa da ga zamolim da to ne učine... Nisam mogao vjerovati što čujem! Hvala još jednom!
  14. Pozdrav svima! Dakle, supruga je nedavno doživjela prometnu nezgodu. Po ulasku u raskrižje na prednji lijevi kraj njena vozila naletjelo je kombi vozilo koje se u promet na raskrižju uključivalo sa njene lijeve strane, odnosno, sa sporedne ulice bez suvremenog kolničkog zastora. Napominjem i kako je ista trajno makadamskog karaktera, odnosno, kako u takvu stanju nije bila radi eventualnih radova na istoj cesti. Inače, radi se o klasičnom "+" ili "X" raskrižju koje nije obilježeno prometnom signalizacijom (vertikalnom niti horizontalnom). Tri od četiri prilazne su ceste sa suvremenim kolničkim zastorom (odnosno asfaltirane), dok je četvrta bez istog. Sve četiri ceste su dvosmjerne, ali trake nisu obilježene. 7. Propuštanje vozila i prednost prolaska Članak 57. (5)Vozač je dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi sa ceste bez suvremenoga kolničkog zastora na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom. Dakle, situacija bi trebala biti kristalno jasna - supruga je imala prednost prolaska kroz raskrižje obzirom kako se kretala asfaltiranom cestom. Isto tako, nailazila je drugom vozilu sa desne strane. Alkotestiranje je pokazalo kako nema koncentracije alkohola u krvi, dok je osobi koja je upravljala drugim vozilom na licu mjesta izmjereno 1,2 promila. No, kako ipak ne bi sve bilo tako jednostavno... Čim se otrijeznio, momak je, također, podnio odštetni zahtjev pri čemu je izjavio kako se ne osjeća krivim, obzirom kako se moja supruga (a, prema njegovoj tvrdnji) ulazeći u raskrižje kretala lijevom stranom kolnika. Istina je, međutim, kako se ona kretala sredinom ceste (koja je širine cca. 3,7 m), jer su se sa obje njene strane kretali pješaci, obzirom kako za iste nije bilo pješačkih nogostupa. Isto joj, praktički, dopušta i ZOSPC, a prema slijedećem članku: 4. Kretanje vozila Članak 47. (2)Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. U osiguranju su jedva dočekali takvo što, te su unaprijed (policijsko izvješće još uvijek nije sačinjeno, naravno...), najavili mogućnost podjele krivnje, odnosno, mogućnost da supruga bude djelomično okrivljena za nastanak prometne nezgode. Moje pitanje. Postoji li temelj za takvu mogućnost? Jasno je kako je uzrok nezgode oduzimanje evidentne prednosti, stoga ne vidim što tu može promijeniti činjenica kako je supruga upravljala sredinom ceste (neobilježene)? Čak i da je upravljala bliže lijevoj strani ceste (kako vozač - pijanac tvrdi) ne razumijem na temelju čega bi joj bio pripisan dio odgovornosti za prometnu nezgodu?! Molim za komentare i unaprijed zahvaljujem! Evo i fotografije sa mjesta nezgode: http://i582.photobucket.com/albums/ss264/Imand/P4240026.jpg?t=1275071285
  15. Namjeravam iznajmiti dio kuće podstanarima na duže vrijeme. Radi se o ženi sa dvoje djece od kojih je jedno maloljetno (11 g.). Sklopili bi ugovor o najmnu, prijava, porez, itd. ... No, načuo sam kako nakon nekog vremena podstanar ima pravo tražiti stan koji je koristio u trajno vlasništvo (navodno se radi o 10 godina). Da li je to istina, te ako je koji su uvjeti da do toga dođe? Hvala!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija