Valkyrie

Hvala na odgovoru, svjestan sam ja dobre vjere i oprecnih stavova koje sudovi, pa i vrhovni zauzimaju. Zna li netko odgovore na druga dva pitanja?

Poštovani, potreban mi je savjet u sljedećoj situaciji. Opis: Nedavno smo kupili nekretninu, bez ikakvog tereta odnosno upisanog prava služnosti. U naravi, to je dvojna kuća sa pripadajućim zemljištem. Povijesni prikaz u ZK nije iz nekog razloga bio dostupan (nije ni sada) no naknadno smo doznali da je to u prošlosti bila jedna kuća i jedna parcela te je u nekom trenutku odijeljena. Pojavili su se susjedi koji tvrde da tu imaju pravo prolaza (oni tu ne žive dolaze povremeno, no ima ih nekoliko suvlasnika), te da su oduvijek tuda prolazili. U to trenutno ne sumnjam, no zanimaju me sljedeći pravni koraci te neka objašnjenja ( planiramo tu nekretninu upogoniti u turističke svrhe, te nam najviše iz tog razloga ne odgovara prolazak kroz naše zemljište). Nekretnine su prikazane na priloženoj slici mi smo kupili nekretninu A. Vidljivo je da se obje nekretnine nalaze direktno na javnom putu (cesti). Dodatno, nekretnina B ima i dio zemljišta širine 4m, koji je također vezan na javni put no strm je te se trenutno ne može koristiti kao prilaz, ima i par grmova posađenih prije 10ak godina. No, uz određene troškove može se prilagoditi. Pitanja: 1. Da li u ovom slučaju vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige? 2. Koliko je bitna činjenica da obje nekretnine imaju izmedju same zgrade te javnog puta dio zemljišta, trenutno ograđen kao mali vrt, koji se može pretvoriti u parknig ukoliko je to potrebno? Odnosno, preformulirati ću pitanje - da li je igdje zakonski rečeno da svaka točka parcele mora imati pristup javnom putu? Npr. iza kuća se nalaze sjenici (gospodarski objekti) - da li oni po nekom zakonu ili nečemu moraju imati osiguran pristup cesti? Ili je zakonski dovoljno da se ispred kuće može osigurati parking? Naravno, ovo me zanima u odnosu na dosjelost te eventualno ukidanje iste 3. S obzirom da nekretnina B ima mogućnost uređenja pristupnog puta ostatku svog zemljišta (iako je zemljište kao što sam naveo direktno na javnoj cesti), da li je to dovoljno da se ospori bilo kakva služnost koja je možebitno nastala dosjelošću no nikada nije upisana u ZK? U slučaju da jest, čija bi bila dužnost snošenja troška prilagođavanja tog puta? Od odvjetnika sam dobio oprečne informacije (npr da načelo pod 1. ne vrijedi, da se gleda činjenično stanje, te da bi za pod 3, ja morao snositi trošak uređenja, što mi nikako nije jasno ako nečija nekretnina već trpi, da još mora potrošiti novce da to prestane u korist nekog drugog) Što se mene tiče, voljan bih bio podijeliti troškove uređenja tog pristupnog puta širine 4m (vjerojatno bi bilo moguće urediti 3m što je ako se ne varam zaknoski minimum) jer vjerujem da je to u svrhu njegovanja dobrosusjedskih odnosa fer. Unaprijed zahvaljujem na savjetima.

nema ugovorne obaveze. a eto, evidentno je iz računa da ne naplacuju proporcionalno danima vec cijeli mjesec a ti se onda zali i trazi naknadu. i naravno da ce se izvuc na svoje opce uvjete, ovaj dio koji sam naveo. osim ako im neki clanak zakona to ne brani

u ugovoru ne pise nista a njihovi opci uvjeti ne moraju biti u skladu sa vazecim zakonima... ono sto sam pronasao u uvjetima je sljedeće U slučaju prijenosa broja u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, kada krajnji korisnik traži povrat ili naknadu neiskorištenog novčanog iznosa za javne komunikacijske usluge, krajnji korisnik je obvezan dati na uvid SIM karticu, odnosno Terminalni uređaj s preuzetim eSIM profilom, identifikacijski dokument i presliku zahtjeva za prijenos broja. Krajnji korisnik može zatražiti povrat ili naknadu neiskorištenog novčanog iznosa za javne komunikacijske usluge najkasnije 30 dana od dana kada je broj prenesen u drugu mrežu. dakle, oni za neisporucenu uslugu uvjetuju povrat novca pokazivanjem sim kartice te proizvoljnim rokom od 30 dana od dana prelaska (dom je racun obracunat na samom kraju tog roka i tek tada se vidi da nije naplacen proporcionalan broj dana nego puni mjesec. a nije da ne znaju kad se otislo...) . moje pitanje je da li oni na to imaju pravo ili ne. jer sigurno po nekom zakonu kod ukljucenja usluge naplacuju samo stvaran dio dana (jer da tako nesto ne postoji, naplatili bi oni i kod ukljucenjanpuni mjesec bez beda...)

Postovani, prilikom sklapanja ugovora o koristenju usluge kod tel. operatera, praksa je da se u slucaju ugovora tokom mjeseca, naplacuje iznos proporcionalan broju dana koristenja usluge. Da li bi isto trebalo vrijediti i kod prestanka korištenja ili se smije naplatiti iznos za puni mjesec. Npr. odlaskom sa mreze 10.og u mjesecu, da li operateri imaju pravo naplatiti tarifu za citav mjesec iako je evidentno usluga pruzana samo njegovu trecinu? unaprijed zahvaljujem

Itko?

Poštovani, uzeli bismo tetu čuvalicu za našu bebu i razmišljamo o prijavi iste na mirovinsko. Pretpostavljam da je minimalac za takvo nešto bruto oko 2800 kn (ispravite me ako griješim?). Ono što me konkretno zanima je da li se može takav naš ukupni trošak (dakle kao privatne osobe - cca 3300kn) na ikoji način iskoristiti kao porezna olakšica/povećanje neoporezivog dijela plaće ili nešto slično? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. LP

Hvala lijepo. Znam, zato sam i uzeo samo 2 dana jer ću imati ove godine i vjenčanje i porod djeteta pa raspoređujem.

Kolektivni ugovor/pravilnik o radu može dozvoliti i više nego što dozvoljava ZOR. Problem je kada dozvoljava manje, čime se uzima ono što je povoljnije po radnika. Tako da mi ne znači previše nečiji kolektivni ugovor, već točno ono što ZOR kaže (u mom pravilniku o radu nije definirano tko su članovi uže obitelji, ali i da jest, ako po ZOR-u i baka spada u njih, onda je to ono što važi. problem je što ne znam sa sigurnošću protumačiti ZOR, i zbog toga pitam ovdje)

Lijepi pozdrav. U ZOR-u, Članak 57, st.2 kaže: (2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdr¬ža-vanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u vanbračnoj zajednici. Da li baka spada u srodnika po krvi u pravoj liniji? Odnosno, da li imam pravo na plaćeni dopust zbog smrti bake? Hvala

Pozdrav. Da li je moguće prvo se vjenčati u crkvi, a naknadno civilno (u drugom gradu)? Znam da je moguće prvo se vjenčati civilno a poslije u crkvi, no mene zanima upravo obrnuta situacija. Ako ne, dakle ako je civilno vjenčanje nužan uvjet za crkveno, da li je moguće na crkveno vjenčanje donijeti potvrde od matičara iz tog drugog grada (pročitao sam negdje da matični ured mora biti na području župe gdje se obavlja crkveno vjenčanje), pa da opet to civilno vjenčanje bude "zavedeno" u gradu br.2? Hvala

Poštovani, nisam skroz siguran gdje staviti ovu temu, molim da se premjesti ako pripada negdje drugdje. Situacija je sljedeća: Mi smo zaštićeni najmoprimci, do sada smo plaćali najamninu nominalnoj vlasnici. Ona je unatrag dva mjeseca preminula, čeka se ostavinska rasprava (ima dva sina i brata, čini mi se). Moje pitanje je kome smo do tada dužni plaćati najamninu?

Zahvaljujem. Sutra ću, nadam se, imati sliku vidljivih parkirnih mjesta ( koji, po članku 12.st. 3, spadaju u prometne znakove, te su time u konfliktu sa prometnim znakom zabrane parkiranja. Sliku zagrebparkinga koja prikazuje cijelu tu ulicu kao prvu naplatnu zonu (što bi značilo da je u njoj dozvoljeno parkiranje) nema potrebe da sada stavljam

Pozdrav svima Dogodila mi se slijedeća situacija - parkirao sam u ulici koja na internet stranicama Zagrebparkinga stoji prikazana kao prva zona (Streljačka) na slabo vidljivom ali ipak označenom parkirnom mjestu. Pri povratku, ugledao sam kaznu prometnog redara radi kršenja članka 12.st 4 (prometni znakovi - 500 Kn). Ispalo je da je u toj ulici (očito od relativno nedavno, jer se ocrtana mjesta još vide - nisu uklonjena) zabranjeno parkiranje i zaustavljanje, nažalost znakom koji nisam primjetio jer sam gledao iscrtana parkirna mjesta na samom kolniku. Pitanja su mi slijedeća: a)Koliko sam upoznat, znak zabrane parkiranja i zaustavljanja se odnosi na ulicu, ali ne na označena parkirna mjesta u njoj (primjer - moje naselje, a vjerujem i mnogo drugih). Da li sam u pravu? b)Na kazni piše da nemam pravo na prigovor, nego jedino ako ne platim pa se pokrene Obavezni prekršajni nalog. Da li ima smisla pisati/zvati Zagrebparking, odnosno da li su oni uopće nadležni za to (s obzirom da, kao što sam napomenuo, na njihovim stranicama još uvijek stoji da je to prva zona, a očito to više nije). Također, sam znak zabrane parkiranja i zaustavljanja vozila je u suprotnosti sa iscrtanim parkirnim mjestima koja su još itekako vidljiva. Mogu li se ikako pozvati na te činjenice u prigovoru samom Sudu ako odlučim ne platiti kaznu? c)Samo djelatnici MUP-a RH imaju ovlasti i školovane ljude koji mogu odlučivati ako je netko u kršenju zakona, a ne nekakvi likovi sa 2 tjedna tečaja (tzv. prometni redari). Također, što je sa zakonskom osnovom za tužbu protiv njih za "neovlašteni nadzor" i "neovlaštenu uporabu snimljenih materijala", jer za prisluškivanje i nadgledanje bilo koga SUD mora donijeti odluku/nalog, a ne neki civil (fotografiranje mog privatnog vozila) Svjestan sam da je pitanje pod c) možda za neku dulju polemiku, pa me primarno zanima odgovor pod a) i b) Hvala svima unaprijed

anybody?