bull

Poštovani, U dogovoru sa susjedima (njih 8) proširio bih svoj stan na zajednički dio tavana - cca 25 m2 od ukupno 80 m2 tavana, bez diranja u vanjske gabarite zgrade i noseće zidove. U principu se svi stanari slažu i tu ne vidim problema. Kako bih mogao zatražiti dozvolu za prenamjenu prostora u stambeni, potrebna mi je suglasnost svih vlasnika stanova (izjava ovjerena kod javnog bilježnika). Molio bih ako mi netko može sugerirati kako bi trebao glasiti tekst te izjave? Još jedno pitanje ako je netko imao slično iskustvo. Naime, jedan stan je u vlasništvu grada; da li za njega treba potpisati netko iz grada (tko)i da li tu treba očekivati probleme? Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

Supruga je dobila poziv od PU za utvrđivanje poreza na dohodak za nekretninu - jednosobni stan - prodan 2006 . Tek sada smo postali svjesni propisa da nekretninu nije smjela prodati u roku kraćem od 3 godine od stjecanja) pošto nije živjela tamo niti bila prijavljena. Do navedenog roka falilo je samo 20-tak dana, da SMO TO ZNALI SIGURNO BI SE STRPILI SA PRODAJOM tih nekoliko tjedana. To joj je jedina nekretnina koju je prodala u 5 godina. 1.Da li ima šanse da nam poreznici progledaju kroz prste zbog skoro pa proteklog roka? 2.Ukoliko bude morala platiti porez na dohodak da li ima pravo na umanjenje osnovice pošto je u tih 2 godine i 11 mjeseci bila zaposlena samo mjesec dana, a ostalo vrijeme prijavljena na burzi bez prava na nadoknadu? 3.Da li ovo išta pomaže: Jedno vrijema je u stanu živjela moja majka koja nažalost nije bila službeno prijavljena na toj adresi. Došla je iz drugog grada da bi bila bliže nama kako bi joj mogli pomagati kada joj je dijagnosticirana teška bolest. Nakon njene smrti stan smo odlučili prodati. 4.Stan smo adaptirali i prilično uložili u njega ali većinu računa nismo sačuvali - nismo pretpostavljali da će nam ikada trebati. Iz procjene osnovice za plaćanje poreza na promet nekretnina koja je rađena i prilikom kupovine i prodaje nekretnine vidljivo je da smo u stan ulagali. U nedostatku računa da li to može poslužiti kao dokaz za umanjenje osnovice? Unaprijed se zahvaljujem na svim odgovorima i komentarima.

Citat: "Prozirni ste. Hoćete tuđe koje Vam ne pripada, i tražite pomoć kako da prevarite da bi oteli tuđe." Ne mogu vjerovati da postoje ovakvi ljudi. Postavio sam pitanje u dobroj vjeri, očekujući pomoć u pravnoj nedoumici. Logirao sam se pod svojim nickom, ostavio svoju E-mail adresu administratorima i moderatorima, tako da me je vrlo lako identificirati. Da sam želio nekoga prevariti i oteti "tuđe" sigurno se ne bih logirao pod svojim nickom, te bih postupio kao i anonimni dušebrižnik koji me apriori svrstava u zadnji šljam društva, naravno - anonimno. Za anonimusa: Nadam se da niste pravnik, već samo osoba sa viškom vremena i dostupnim računalom. U protivnom - bilo bi žalosno. Nakon ovoga se ne mislim vraćati na ovaj forum, te je svaki odgovor suvišan.

Zahvaljujem na odgovoru, ali mislim da je promašen smisao moga pitanja. Naime ja ne želim steći imovinsku korist (koja i nije velika), na račun ostalih nasljednika, već se bojim da ću prijavljivanjem ostalih mogućih nasljednika kojima ne znam adrese i koji žive u drugim zemljama i na drugom kontinentu zakomplicirati ostavinu, te tako nitko neće dobiti ništa kroz dugi period vremena, a možda niti tada. Hajde da probam drugačije postaviti pitanje: 1.Što se dešava sa ostavinom ukoliko se neki od nasljednika ne jave nakon smrti ostavitelja u određenom (kolikom?) periodu? Ukoliko se mogući nasljednici jave, čak i putem suda - super, ali ja ih sam nemogu tražiti po svijetu. 2.Da li ih sud (javni bilježnik) traži po službenoj dužnosti i kako? Naime oni su BiH državljani, te mislim da hrvatske ambasade tu ne mogu biti od pomoći. 3.Do kojeg koljena (stupnja srodstva) uopće ide pravo na nasljeđivanje po tzv. pobočnoj liniji ukoliko ne postoji bliža rodbina? Bio bih zahvalan za odgovor.

Kaj su svi na godišnjem? Jošjednom bih molio neku dobru dušu za odgovor. Unaprijed se zahvaljujem.

Molio bih da mi netko kvalificiran, po mogućnosti odgovori na slijedeće: Naime, umrla mi je daljnja tetka (sestrična moga pokojnog oca), a kako ona nije imala svoje djece, niti pravih sestara ili braće, a i muž je umro prije nje, ja i moja supruga smo joj uskočili i pružili svu pomoć u zadnjim trenucima života. Takođe smo organizirali i pogreb te platili sve troškove. Imovina koju je ostavila iza sebe uglavnom se odnosi na nekoliko štednih knjižica sa oročenim EURIMA ili KUNAMA. Nekretnine je prije prodala jer je živjela u domu. Od ostalih rođaka ima dva bratića (u rangu sa mojim ocem) od kojih jedan živi u Njemačkoj, a sa njim nije bila u dobrim odnosima, te drugi koji živi u SAD i sa kojim nije kontaktirala puno u zadnje vrijeme. Oporuku nije ostavila. 1.Da li sam obavezan prijaviti kod javnog bilježnika (suda) kod kojeg će se voditi ostavinska rasprava i ostale nasljednike makar im neznam adrese i nisam u nikakvom kontaktu s njima. 2.Da li kršim neki zakon ako ih ja sam ne prijavim kao moguće nasljednike? (naime, mislim da ću samo zakomplicirati ostavinsku ako ih prijavim jer će onda biti potrebne raznorazne suglasnosti i traženje adresa, a ne radi se o nekoj značajnijoj svoti). Te je pitanje i da li će uopće doći netko od njih na ostavinsku zbog daljine, godina, te male ostavine. Unaprijed se zahvaljujem na konstruktivnim odgovorima.

Možda ja sporije shvaćam, pa molim za dodatno objašnjenje. Naime prethodno citirani rokovi zastare kod ugovora o osiguranju (ZOO) nigdje ne spominju slučaj regresnog zahtjeva osigura(va)telja - barem koliko ja vidim. Da citiram Rubensa koji mi je odgovorio na prvi post: "Zastara je 3 godine od dana od kada je osiguravateljska kuća izvršila isplatu...". Najbliže tome je član 380. točka 4. ZOO-a, ali tu se govori o zahtjevu osiguranika prema osiguravatelju, a ne obratno kao što je u gore navedenom primjeru slučaj. Možda se taj rok zastare, analogno tome, primjenjuje na navedeni slučaj, ali kao što sam već prije citirao postoje i suprotna mišljenja, pa bih molio za potvrdu ili dodatno objašnjenje. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i ispričavam se ako sam uporan (naporan).

Zahvajlujem Rubensu na brzom odgovoru. Molio bih samo još, ako može, odgovor gdje potražiti pravnu podlogu za navedenu zastaru, pošto sam u ZOO-u pronašao samo zastaru koja se odnosi na isplatu štete, ali ne i regresa. Tj. da li postoji neki pravilnik o regresu ili je to sudska praksa ili nešto slično?

Molio bih mišljenje nekog znalca za slijedeći problem: Tužba osiguravajućeg društva -regresni zahtjev - je zaprimljena na općinski sud 1999. - 2,5 godina nakon isplate štete. Vozač niječe svoju krivnju, te je zbog toga parnica još u tijeku. Neovisno o tome našao sam komentar u bivšem ZOO-u gdje se kaže - citiram: "Spomenuvši zastaru regresnog zahtjeva i posebno predviđanje njegova zastarnog roka, različitog od roka samog potraživanja naknade štete, primjećuje se da se to čini zbog toga - što regresni zahtjev, kao takav, nema značenje zahtjeva za naknadu štete nego zahtjeva radi isplate tuđeg duga, zbog čega on i zastarijeva u posebnom vremenu zastare, a ne po općem zastarnom roku predviđenom za zastaru potraživanja naknade štete. - Ovo je potrebno imati u vidu pri zastari svakog regresnog zahtjeva." - kraj citata. 1. pitanje: Kako se na navedeni slučaj još primjenjuje stari ZOO (barem tako mislim), želio bih znati koji je zastarni rok za isplatu tuđeg duga (čini mi se 2 godine)? 2. pitanje: Da li ima smisla u ovoj fazi procesa pozivati se na zastaru (napominjem da u nijednom trenutku vozač nije priznao dug, niti isplatio bilo što). Unaprijed se zahvaljujem na komentarima.